Autor: urednik

Marin novi singl ‘Pismo nikome’ urađen na poeziju Ive Andrića

Mostarski kantautor Sanel Marić Mara objavio je novi singl. Nakon Maka Dizdara, Alekse Šantića, Safvet Beg Bašagića, Antuna Branka Šimića i drugih velikana bosanskohercegovačke poezije, Mara je sa svojim bendom ukomponirao i našeg nobelovca, književnika Ivu Andrića.

Riječ je o pjesmi ‘Pismo nikome’ urađenoj po istoimenom tekstu Ive Andrića iz davne 1940. godine, koju su Mara i bend pod producentskom palicom Đanija Pervana snimili u mostarskom Pavarotti centru.

-Prije svega, Imati privilegiju, sreću, dar stvaranja i rada s ljudima koji te razumiju, upotpunjuju je nešto što bih poželio svima. Takav put te odvede na mjesta koja su često ugodna, neizvjesna, drugačija i predivna. Tako se desilo i ovaj put. Novi izazov je naš nobelovac, književnik Ivo Andrić, kazao je Mara i objasnio kako je nastala ideja ukomponiranja Andrićeve poezije s čime se još nijedan autor nije uhvatio u koštac na način da tekst našeg nobelovca pretoči praktički u jedan melanholični pop rock izričaj. Bio je to novi izazov za Maru i njegovu ekipu.

-U razgovoru s meni dragim ljudima prijateljima iz Travnika Enes Skrgo, Emir Nazzif Fetahović, koji su nam sredinom 90-tih organizovali prve posljeratne koncerte u predivnom gradu Travniku dobili smo par lokacija za uraditi koncert. Jedna od tih lokacija je i rodna kuća Ive Andrića. Svirati ˝Vasduh i Kovilje˝ u kući nobelovca, pjesme Maka Dizdara, Alekse Šantića, Safvet Beg Bašagića, Antuna Branka Šimića a nesvirati Ivu Andrića bilo bi besmisleno i uvrjedljivo, kazao je Mara.

Ono što je mostarskog kantautora posebno privuklo u Andrićevom tekstu jeste činjenica da poezija napisana davne 1940. savršeno oslikava stanje u kojem danas živimo.

-Tekst njegove pjesme ˝Pismo nikome˝iz davne 1940-te još dok je Andrić boravio u Berlinu me je privukao na prvo čitanje. Sve ono što osjećam sada u zemlji i vremenu u kojem živim je kao nacrtano u ovoj pjesmi. Ponovo me je pjesma ukonponovala. Zahvaljujući divnim ljudima, muzičarima, Dario Lukić (klavir), Đani Pervan (producent), Martin Hausler (klarinet), Marko Jakovljević (bass), Jasmir Sljepčević (bubanj), uspjeli smo izaranžirati, snimiti, te tako uokviriti jednu cjelinu i našu kulturnu scenu obogatiti za još jednu pjesmu jednog od najvećih književnika sa ovih prostora, Ivu Andrića. Produkciju kompozicije je radio Đani Pervan u Home Sweet Home Studio Sarajevo a  mastering Kai Blankenberg, Skyline Tonfabrik in Düsseldorf, pojasnio je Mara. Lyric Video je uradio reziser Amir Grabus, dugogodisnji prijatelj Mare i Benda.

Iza Mare su dosad četiri albuma, Kroz, Funkcija života u e – molu, Vasduh i Kovilje. Svaki je posebna priča ispričana na svoj način, takoreći konceptualan. Baš kao što je novi singl ‘Pismo nikome’.

Collegium artisticum: MEHMED KLEPO Retrospektivna izložba

Galerija Collegium artisticum vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje retrospektivne izložbe autora Mehmeda Klepe, u srijedu, 19. juna 2019. godine u 20:00 sati. Izložba obuhvata preko 160 umjetničkih djela, a publika će je moći pogledati do 27. jula 2019. godine.

“Retrospektivna izložba Mehmeda Klepe cjelovit je prikaz njegovog četrdesetogodišnjeg plodnog stvaralaštva. Ona predstavlja pogled unazad, osvrt na njegove prve radove, na stvaralačke faze kroz koje je prolazio, ali uključuje i djela iz njegovog najnovijeg opusa. Stoga ovu Retrospektivu ne treba shvatiti kao nešto što zaokružuje životni ciklus, što je karakteristično za ovakve postavke, jer nam umjetnik još uvijek može i želi pružiti nešto novo.

Opus ovog umjetnika je velik i do sada segmentarno predstavljan na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama. Međutim, ova izložba nudi cjelovit rezime njegovog rada te uistinu predstavlja jedinstven događaj, jer će publika prvi put imati priliku vidjeti toliki obim i raspon Klepinog bogatog stvaralaštva, objedinjen u jednu izložbu.

U pune četiri decenije profesionalnog bavljenja slikarstvom Mehmed Klepo je, kao autor autentične i autonomne vitalnosti čiji likovni govor duboko interpretira vlastitu subjektivnost, izgradio prepoznatljiv umjetnički identitet u sklopu modernog bosanskohercegovačkog slikarstva.” (Ervin Klepo, odlomak iz predgovora u katalogu izložbe)

Mehmed Klepo, akademski slikar, rođen je 1951. godine u Foči. Od 1964. godine živi u Visokom.

Diplomirao je 1976. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Od 1980. do 2001. godine radio je kao kustos Umjetničke zbirke u Muzeju grada Sarajeva.

Od prijema u ULUBiH 1978. godine izlaže na svim značajnim izložbama ULUBiH-a u zemlji i inozemstvu, a jedno vrijeme je obavljao i funkcije predsjednika Umjetničkog savjeta ULUBIH-a i člana Upravnog odbora ULUBIH-a.

Izlagao je u Sarajevu, Visokom, Zenici, Tuzli, Mostaru i drugim gradaovima u BiH, kao i u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Somboru, Rijeci, Dubrovniku, Mariboru, Podgorici, Skoplju, Istanbulu, Kairu, Ankari, Bredi, Luksemburgu, Baden-Badenu, Fuldi, Amsterdamu, Beču, Bratislavi, Hagu, Ahenu i drugim evropskim gradovima.

Kao jedan od predstavnika bosanskohercegovačkog slikarstva uvršten je u ediciju Umjetničke galerije Bosne i HrcegovineUmjetnost Bosne i Hercegovine 1974-1984, u monografiju Nikole Kovača Slikarstvo Bosne i Hercegovine 1945-1990, u knjigu o likovnim umjetnostima Labirinti slike Vefika Hadžismajlovića te poslijeratnu postavku Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (do 2001. godine).

Kao istaknuti i priznati  umjetnik uključen je u mnoge značajne selektivne izložbe i projekte koji su Bosnu i Hercegovinu predstavljali na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni.

 

U 24 sata, 24 djela za klavir bh kompozitora

“Lakše je razumjeti jedan narod slušajući njegovu muziku, nego učeći njegov jezik.” George Santayana
 
Povodom Svjetskog dana muzike, koji se održava 21. juna, bh. pijanist Bartolomej Stanković će na dva koncerta u Sarajevu izvesti djela za klavir 24 bosanskohercegovačka kompozitora.
Na programu prvog koncerta, koji će biti održan u petak, 21. juna 2019. u 11 sati u Gerontološkom centru u Sarajevu, naći će se djela 10 bosanskohercegovačkih kompozitora kao što su: Milan Prebanda, Milan Jeličanin, Vlado Milošević, Vojin Komadina, Josip Magdić, Asim Horozić, Samir Fejzić, Dražan Kosorić, Armen Škobalj i David Mastikosa. Djela navedenih kompozitora predstavljena su na preko 20 koncerata “Balkan Madness BH edition” u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Jajcu, Goraždu i drugim manjim gradovima BiH, ali i u Zagrebu (Glazbeni zavod i KD V.Lisinski) i Beču (Arnold Schonberg Center), a 2018. godine objavljena na CD albumu “Balkan Madness BH edition” u izdanju Nota Bene Records iz Zagreba.
Nakon koncerta koji je posvećen korisnicima Gerontološkog centra u Sarajevu, drugi koncert “Balkan Madness BH edition 2 – Bartolomejevo putovanje – večer bosanskohercegovačkih kompozitora”, bit će održan također u petak, 21. juna u 20 sati u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu. Na programu drugog koncerta su djela za klavir 14 bosanskohercegovačkih kompozitora, a to su Milena Mrazović-Preindslberger, Julius Fučik, Mladen Pozajić, fra Nenad Dujić, Nada Ludvig Pečar, Dragoje Đenader, Ivan Čavlović, Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Dario Vučić, Peđa Hart i Hanan Hadžajlić. Koncert će obilježiti i dvije svjetske praizvedbe kompozicija koje su ove godine komponovali kompozitori Vojislav Ivanović i Hanan Hadžajlić, a premijerno u Sarajevu će biti izvedena i djela fra Nenada Dujića, Ivana Čavlovića i Peđe Harta. Ulaz na koncert je slobodan, a koncert su podržali ProfiLight (zlatni sponzor), VIns d.o.o. (srebrni sponzor), Asocijacija kompozitora/muzičkih stvaralaca, Ministarstvo odbrane BiH i Maticahrvatska Sarajevo. 
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale krajem 19. stoljeća ali i u 2019. godini, predstavljaju bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva, koje će Bartolomej Stanković prikazati na koncertima u Sarajevu povodom Svjetskog dana muzike. Posebnost koncerta Balkan Madness BH edition 2 u Domu Oružanih snaga BiH je i prisustvo živućih bosanskohercegovačkih kompozitora čija djela će biti (pra)izvedena tu večer. 
Svjetski dan muzike (World Music Day) se održava od 1982. godine, a ideja o Svjetskom danu muzike je začeta 1976. godine u Francuskoj. Američki muzičar Joel Cohen, tada zaposlenik jedne francuske radio stanice, predložio je cjelonoćnu muzičku proslavu prvog dana ljetnog solisticija. Njegovu ideju je pet godina kasnije prihvatio tadašnji francuski ministar kulture Jack Lang, a prva proslava pod nazivom Fête de la Musique (Festival muzike) je održana 21. juna 1982. godine. 
 

Bartolomej STANKOVIĆ je bosanskohercegovački pijanist i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Muzičko obrazovanje započeo je 1997. godine u ŠOMO „Avdo Smajlović“ u Visokom, u klasi prof. Bahrije Šabanović. U Sarajevu je, 2006. godine, završio Srednju muzičku školu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić. Završio je i postdiplomski  studij na akademiji Steinway Academy u Veroni, u klasi pijaniste Federica Gianella. Usavršavao se na seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Jan Jiracek von Armin, Andrej Pisarev, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Arsen Čarkić, Danijel Detoni, Peter Eicher,  Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt „KLAVIR – kroz povijest i građu“ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i  Hrvatske. U aprilu, 2013. godine, predstavljao je Bosnu  i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Sarađivao je s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Sarajevskom filharmonijom i održao preko 60 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji. U martu 2018. godine, izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka – CD album “Balkan Madness BH edition”  s djelima odabranih bh. kompozitora.