Autor: urednik

U okviru 18. izdanja festivala Majske muzičke svečanosti, u  četvrtak, 15. maja 2025. godine, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine predstavit će se sopranistica Cristina Bayón i gitarist Jesús Pineda, seviljski duo posvećen istraživanju, adaptiranju i proširivanju postojećeg repertoara za glas i gitaru koji će ovom prilikom izvesti djela španskih kompozitora M. Garcíe, F. Morettija, F. Sora, te kompozitorica M. Malibrán i P. Viardot-García.

Ulaz na koncert je slobodan. 

Bayón – Pineda Duo nastao je 2020. godine s ciljem istraživanja postojećeg repertoara za glas i gitaru i adaptacije kompozicija originalno napisanih za glas i klavir. Duo je “oživio” i priredio veliki broj aranžmana djela kompozitorica  19. stoljeća (Isabelle Colbrán, Pauline Viardot, Marie Malibrán, Clare Schumann, Fanny Mendelssohn, Auguste Holmès, Pauline Duchambge, Cécile Chaminade, Rite Strohl i dr) čiji opusi, zasjenjeni slavom njihovih partnera i patrijarhalnim normama tog vremena, nisu imala adekvatnu valorizaciju i “odjek” u kontekstu tadašnje muzičke scene. S ovim programskim konceptom duo je učestvovao u brojnim inovativnim projektima u Španiji i Italiji, gdje su kroz koncertne izvedbe afirmisali rad i ulogu žena kompozitorica.   

U februaru 2024. Bayón–Pineda duo objavljuje prvi album Boulevard des femmes za renomiranu nizozemsku izdavačku kuću Brilliant Classics koji je uključio nikada objavljenu muziku kompozitorica iz 19. stoljeća. Izdanje je naišlo na izuzetne kritike stručne javnosti (u Diario de Sevilla i magazinu Scherzo) te je emitovan kao dio programa radio-stanica u Španiji i Brazilu.

Duo je posvećen i daljem proširivanju repertoara za glas i gitaru i aranžiranju djela kompozitora kao što su Joaquín Turina, Georges Bizet, Édouard Lalo, Hector Berlioz, Maurice Ravel, Isidoro Hernández, Francesco Tosti, Reynaldo Hahn i Erik Satie, što je rezultiralo raznovrsnim i originalnim koncertnim programima po kojima Bayón–Pineda Duo postaje prepoznatljiv. 

Više informacija o festivalskom programu dostupno je na zvaničnoj web stranici i društvenim mrežama Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Otvaranje „Izložbe plakata bosanskohercegovačkih filmova“ (1951–2012.), će se održati u četvrtak, 15. maja 2025. godine u 19 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Iz kataloga izložbe:
„Izložba plakata bosanskohercegovačkih filmova“ donosi izbor  50 pažljivo odabranih plakata nastalih u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1951. do 2012. godine. Oni nisu samo vizuelne najave filmskih ostvarenja, već su i dragocjeni svjedoci razvoja bosanskohercegovačke kinematografije – od pedesetih godina prošlog stoljeća do savremenog doba. Forme, formati i dizajnerski pristupi koji su se mijenjali kroz decenije govore i o razvoju umjetničkog izraza i o društvenim okolnostima u kojima su filmovi nastajali.

PIŠE: Sanita Delić

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

U svom trećem romanu Lavice Teherana, američka spisateljica iranskog porijekla Marjan Kamali oživljava mit o „urokljivom oku“, protiv kojeg se junakinje Ellie i Homa neumorno bore. Kamali ispisuje himnu hrabrosti i izdržljivosti iranskih žena, a neraskidivo prijateljstvo između dvije djevojčice smješta u kontekst vladavine posljednjeg šaha Pahlavija, Revolucije 1979. godine i brutalnog fundamentalističkog svjetonazora koji je uslijedio. Odrastanje u Iranu koje je ispripovijedano iz dvije potpuno različite perspektive – siromašnog dijela grada iz kog potiče Homa i imućnih krugova iz kojih dolazi Ellie – stopit će se u borbi za prava žena, koja su bila kršena i oduzimana s promjenom vladajućeg režima.

Kroz nestvarne opise cik-cak uličica Teherana, kombinacije mirisa i kakofonije buke Velikog bazara s raskošnim bojama, hranom i začinima, zvucima metalnih šipki bakrorezaca i zanatlija, provlače se snovi i nadanja dvije sedmogodišnje djevojčice koje maštaju o blistavoj budućnosti. U tom svijetu, one će izrasti u Shir zan, što je, kako objašnjavaju, persijski izraz za snažne i hrabre žene, odnosno žene-lavice. Homa želi da postane sutkinja kako bi mogla mijenjati iz korijena zakone koji je sputavaju. Ellie, s druge strane, teži miru porodičnog i bogatog života žene iz viših društvenih krugova, što će u godinama koje slijede biti predmet nesuglasica i međusobnog nerazumijevanja, naročito tokom studentskih dana. Upravo tada dolazi do slučajne izdaje koja će im zauvijek promijeniti tok života, ostavljajući njihovo prijateljstvo da sablasno, kroz drage uspomene, egzistira između oprosta i zaborava.

U sjeni političkih oluja, utjecaj patrijarhalnih normi sve više izlazi na površinu kako se postepeno upoznajemo sa sudbinama drugih, njima bliskih žena. Njihovo mjesto u društvu umnogome zavisi od muževa i očeva, a materijalna pitanja sa sobom povlače i ostale slobode, koje dalje bivaju strogo oblikovane normama koje ne opraštaju žensku nezavisnost. Kroz priče o razvodima, oduzimanju djece, slučajevima silovanja i fizičkog nasilja, spisateljica tematizira značenje slobode i žrtvu koju u jednom ovakvom sistemu podnose žene. Krhkost mukom stečenih sloboda u romanu se dodatno eksplicira i produbljuje na bolnom primjeru brisanja razlike između žene žrtve seksualnog nasilja i nje kao bezvrijedne i ukaljane žene.

Dolaskom fundamentalista na vlast, tjelesna autonomija žena biva ozbiljno narušena, dok moralna policija patrolira ulicama, tražeći vidljive pramenove kose. Vješto miješajući historiju i fikciju, spisateljica se osvrće na postpandemijsko doba, te u svoj narativ uvezuje i stradanje mlade žene Mahse Amini, koja je 2022. nakon hapšenja zbog nepropisnog nošenja hidžaba brutalno pretučena. Iako se protesti nakon ove tragedije prikazuju vrlo kratko, romanom glasno odjekuje isti duh otpora kakav je njegovala Homa, uz poruku da u slobodi nema prisile. Kako junakinje sazrijevaju, nesuglasice iz mladosti se razrješavaju kroz Homine riječi: Žena ima pravo živjeti život pun intenzivnih ambicija ili život s manje njih, ili šta god. (…) Šta god ona odabere. I nakon fizičke udaljenosti i godina bez kontaktiranja, prijateljstvo Ellie i Home postat će simbolom opstanka i otpora u vremenima kada su se politički i religijski metanarativi brzo smjenjivali.

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

https://bookstan.ba