Autor: urednik

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci održana je Druga nacionalna konferencija za BiH projekta SMART Balkan na temu Zašto vlast dodjeljuje grantove oranizacijama civilnog društva, a koja je okupila predstavnike/ce organizacija civilnog društva, institucija i akademske zajednice.    

Håkon Kristensen Moe, zamjenik šefa misije ambasade Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, naglasio je kako su od početka provedbe SMART Balkans programa postignuti značajni rezultati, te akcentirao veliku važnost šireg i aktivnijeg učešća OCD-a u svim društvenim procesima, kao i insistiranje na demokratskim načelima i vrijednostima. 

“Civilno društvo i nezavisni mediji temelj su svake demokratije. Oni su ključni kontrolni mehanizam koji doprinosi otvorenoj javnoj debati, uključivim i slobodnim demokratskim procesima. SMART Balkan je jedinstvena prilika za bolje pozicioniranje civilnog društva u regiji, posebno u područjima sigurnosti i stabilnosti, i upravljanja“, zaključio je Håkon Kristensen Moe.

“Smatramo da vlada nije dužna da finansira nevladine organizacije, ali jeste dužna da finansira dobre i korisne projekte za napredak lokalnih zajednica i bolji život građana”, istakla je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i ocijenila da svaki nivo vlasti u BiH ima saradnju sa organizacijama civilnog društva, kao i da lokalne zajednice izdvajaju dosta novca za ovaj sektor. Ipak, napomenula je da ima dosta nepravilnosti prilikom raspodjele novca, te izrazila nadu da će današnja konferencija doprinijeti da tih nepravilnosti bude što manje.

Tokom Konferencije predstavljene su mogućnosti za apliciranje na SMART Balkan sredstva, sa akcentom na do kraja mjeseca otvoreni poziv za dodjelu regionalnih grantova namjenjenih konzorcijumima od najmanje tri organizacije iz tri zemlje Zapadnog Balkana, i/ili formalnim ili neformalnim regionalnim mrežama za projekte koji se odnose na sigurnost i stabilnost i upravljanje, sa snažnom regionalnom dimenzijom. Najavljen je i drugi krug javnog poziva za apliciranje za CORE grantove, koji će biti otvoren 30. juna 2023.

Potpisani su i novi ugovori sa devet organizacija iz BiH za provedbe projekata nacionalnih intervencija, podržanih sa iznosom od 437.254,74 EUR (855.195,94 KM) te se tako pridružile prethodno nagrađenih 109 SMART Balkan projekata u iznosu od oko 3,8 miliona EUR. Detaljne informacije o nagrađenim organizacijama dostupne su na zvaničnoj SMART Balkan web stranici: https://smartbalkansproject.org/grants/bosnia-and-herzegovina-grants/national-interventions-bs/

Dinamična panel diskusija preispitala je razloge i svrhu javnih poziva, njihovu ulogu u sveukupnom društvenom i ekonomskom razvoju države, te planski usmjerenom strateškom razvoju. Panelisti su bili Slaven Jelić, pomoćnik načelnika Opštine Teslić, Đevad Šašić, prof.dr. Fakultet za upravu, Univerzitet u Sarajevu i Murisa Marić, Udruženje DON Prijedor, a moderiratoica Dajana Cvjetković, menadžerica projekta SMART Balkan.  

Projekat SMART Balkan- Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, u šest zemalja Zapadnog Balkana provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije i Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške sa iznosom većim od 17 miliona EUR. 85% od ovih sredstava tokom četverogodišnjeg perioda bit će distribuirano za osnaživanje organizacija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji putem sedam vrsta raspoloživih grantova specijalno dizajniranih za različite aspekte djelovanja, a sa ciljem jačanja parcipativnih demokratija u procesu euroatlanskih integracija.

Javni poziv za dodjelu Nagrade EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio  projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“, otvoren je do 20. juna do ponoći. Cilj dodjele je unapređenje kvaliteta i profesionalizma novinarstva, kao i jačanje angažovanja građana u medijima. 

Nagrada slavi najbolje istraživačke priče nastale u prethodnoj kalendarskoj godini i dodjeljuje se u svih 6 zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija) i Turskoj.  

Po prvi put ove godine, uvodi se i regionalna nagrada za istraživačke priče sa regionalnim uticajem, na osnovu jasno definisanih kriterijuma. 

Godišnji nagradni fond za Bosnu i Hercegovinu je 10.000 EUR. Pored toga, nagradni fond za regionalna priznanja takođe iznosi 10.000 EUR. Dodjeljuju se tri najbolje priče godine, a iznos nagrada za nacionalne i regionalne nagrade je 5.000 EUR (za prvo mesto), 3.000 EUR (drugo) i 2.000 EUR (za treće). 

Svaki kandidat/kinja može da bira da li želi da nominuje priču za nacionalni, regionalni konkurs ili oboje, a ta opcija se nudi prilikom prijave. Jedan kandidat se može prijaviti sa više priča. Pobjednici nacionalnih takmičenja u zemljama Zapadnog Balkana i Turske automatski postaju kandidati za regionalnu nagradu EU za istraživačko novinarstvo. 

Organizator konkursa i realizator nagrade u Bosni i Hercegovini je Thomson Medija, organizacija sa višedecenijskim iskustvom u razvoju medija i promociji slobode medija na globalnom nivou. 

Rok za podnošenje prijava je 20. juni 2023. do ponoći po srednjoevropskom vremenu. 

Projekat finansira Evropska unija, a sprovodi ga konzorcijum koji čine Balkanska istraživačka mreža – BIRN Hub, Centralnoevropski univerzitet (CEU) – Mađarska, Udruženje novinara (AJ) – Turska, Thomson Media (TM) – Nemačka, Univerzitet Goce Delčev Štip (UGD) – Sjeverna Makedonija, Nezavisni sindikat novinara i medijskih radnika (SSNM) – Severna Makedonija, Asocijacija medija Jugoistočne Evrope (MASE) – Crna Gora i Balkanska istraživačka mreža Kosovo (BIRN Kosovo). 

Pratite link do aplikacije i više detalja: https://bit.ly/41uqOLL  

Organizacije civilnog društva, okupljene u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH, upozoravaju na manjkavosti Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine, kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo na 9. sjednici 12.04.2023. godine. Ovaj prijedlog u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona i nije u skladu sa međunarodnim standardima i praksama.

Usvojeni Prijedlog značajno bi organičio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Predlagač ovog zakona je evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja. Time je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pokušalo replicirati model iz Republike Hrvatske u kojoj je, za razliku od BiH, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika. Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama čak i u odnosu na trenutno stanje.

Zabrinjava i rješenje da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH preuzme ulogu drugostepenog organa za sve posebne upravne postupke pristupa informacijama na nivou države, te je ovo rješenje neophodno dodatno razmotriti. Opšte je poznato da je Vijeće ministara imalo zastoje u svom radu i funkcionisanju, što se direktno odražavalo na stagnaciju postupaka, kršenje rokova, a samim tim i kršenje ljudskih prava. Istovremeno, nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja (čak 90 dana) u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa.

Dolje potpisane organizacije brine i to što se usvojenim Prijedlogom umjesto jačanja, umanjuje uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, iako je ovo jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama. S druge strane, Prijedlog predviđa da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sa žaljenjem konstatuju kako je Ministarstvo pravde BiH ignorisalo preko 200 prijedloga i komentara, koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama zakona tokom 2021. godine.  Također, indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama.

Institucije su na ovom primjeru pale još jedan test otvorenosti za prijedloge relevantnih aktera u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja. Ovaj Prijedlog je nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Vijeću ministara, unatoč ranije upućenim kritikama, uz preporuku da Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku.

Članice Inicijative pripremaju amandmane na usvojeni Prijedlog zakona u cilju njegovog unapređenja i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Istovremeno, pozivamo  zastupnike_ce/poslanike_ce i delegate_kinje u Parlamentarnoj skupštini BiH, medije, stručnu javnost i građane_ke da se uključe u raspravu o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama, te da, koristeći svoja ovlaštenja i ekspertizu, zajedno doprinesu usvajanju kvalitetnih rješenja u skladu sa EU standardima.

Organizacije potpisnice:

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH)

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Centar za mlade “KVART”

Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

Fondacija CURE

Forum ZDF BiH

Helsinški parlament građana Banja Luka

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH)

Kali Sara – Romski informativni centar

Sarajevski otvoreni centar (SOC)

Transparency International u BiH (TI BiH)

Udruženje građana „Oštra Nula“

Udruženje građana „Tolerancijom prema različitosti“ (ToPeeR)

Udruženje Mreža za izgradnju mira

Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini (TPOS)

Udruženje/Udruga BH novinari

Treće izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti Kvirhana održat će se u bašti Historijskog muzeja u Sarajevu od 16. do 18. juna, a ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Prvu noć festivala nastupit će poznata kantautorka Bojana Vunturišević te mladi muzičar Luka Rajić, koji je regionalnu popularnost stekao pjesmom “Ludim”. Pored njih, 16. juna nastupit će i Dolores, ženski pop duo iz Srbije. Zvanično otvorenje festivala je u 19 sati, kada će biti otvorena i izložba ‘’Weight of society’’ umjetnice Iman della Luna Glušac, noćni program otvorit će DJ Anima.

Drugi dan festivala, po prvi put u BiH koncert će održati Džipsii, mladi umjetnik koji je u žižu javnosti došao na posljednjem takmičenju za pjesmu za Evroviziju Srbije i koji je jedanod prvih umjetnika s naših prostora koji se otvoreno autovao kao gej. U nedavnom intervjuu za portal lgbti.ba Džipsii je rekao: ‘’Ne želim da se nadam toleranciji, ja nju zahtevam. Moja pojava na „Pesmi za Evroviziju“ je jasan primer da ljudi ne mogu da poreknu talenat i dobru muziku, ali nam svakako i dalje nedostaje tolerancije i prihvatanja.’’

U večernjem programu festivala, osim koncerta, imat ćete priliku pogledati reviju modnog pokreta Impact koji je baziran na održivoj modi i organizaciji modnih performansa, kao i edukacija i umrežavanja mladih umjetnika iz čitave Bosne i Hercegovine i regiona. Nezaobilazni drag show ove godine pripremile su četiri mlade drag umjetnice iz BiH. Publiku će zabavljati i DJ Fairunt i DJ grof KTI.

Dnevni program drugog dana festivala fokusiran je na razgovore o različitim temama važnim za LGBTIQ aktivizam i umjetnost. Kroz Queer Talks, po uzoru na svjetski poznat format TED talks, govorit će osam osoba iz BiH i regije, koji će se osvrnuti na teme kao što su rodno neutralni jezik, maskulinitet i feminitet, odnos mode i roda, trans historija.

U nedjelju, posljednji dan festivala, Mehmed Mešanović, na društvenim mrežama poznat i kao plantisimus, održat će radionicu izrade terarija, a Nina Stanarević iz Studija Tisa imat će radionicu knjigoveza. Festival će zatvoriti živa biblioteka i razgovor sa organizatorima Bh. povorke ponosa i grupom roditelja i LGBTIQ djece ‘’Zagrljaj’’, te akustična svirka uz AS27.

‘’Festivalom Kvirhana želimo kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete, ali i otvoriti prostor za istraživanje kulture i umjetnosti izvan patrijarhalnih i binarnih normi. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta i slobode za sve one koji podržavaju LGBTIQ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Kvirhana je mjesto za sve one kojima su ljubav, podrška, otvorenost i autentičnost prava mjera odnosa prema drugima’’ – kažu iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja je organizator festivala.

Tema ovogodišnje Kvirhane je rod u najširem smislu. Slogan festivala “Rod da prostiš” je igra riječi koja kombinira stih iz poezije Mak Dizdara, “Bosna da prostiš”, s pojmovima roda i kvira. Slogan nosi šire značenje koje se odnosi na prihvaćanje i izražavanje različitih rodnih identiteta te propitkivanje tradicionalnih rodnih normi i stereotipa. “Rod da prostiš” sugeriše da se društvo treba odmaknuti od rigidnih rodnih kategorija i biti otvorenije prema raznolikosti. Umjesto da se osuđuje ili odbacuje, različiti rodni identiteti trebaju biti prihvaćeni i poštovani. Slogan također implicira da je važno razumjeti one koji se ne uklapaju u binarne norme roda, te da se treba graditi društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i slobodno izražavati svoj rodni identitet.

‘’Temom festivala želimo da pružimo prostor gdje će se na rodna pitanja gledati na pozitivan način, posebno u nedostatku takvog promišljanja na ova pitanja u našoj svakodnevnici.’’ – zaključuju u Sarajevskom otvorenom centru.

Festival će se također održati i u Tuzli 1. i 2. jula. Ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Druga nacionalna konferencija projekta SMART Balkan će se održati u srijedu,14.06.2023. godine sa početkom u 10:30 sati u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci. Tema konferencije koja će okupiti predstavnike/ce organizacija civilnog društva, institucija i akademske zajednice, je “Zašto vlast dodjeljuje grantove oranizacijama civilnog društva?”

Cilj prateće panel diskusije je preispitivanje razloga i svrhe javnih poziva, kao njihova uloga u sveukupnom društvenom i ekonomskom razvoju države, te planski usmjerenom strateškom razvoju.
Tokom konferencije će biti predstavljeni i otvoreni pozivi za dodjelu grantova, te će biti potpisani novi ugovori za provedbe projekata Nacionalnih intervencija, jedne od sedam vrsta SMART Balkan grantova, za oblasti sigurnosti i stabilnosti i upravljanja. Još devet novih projekata iz BiH bit će podržani sa iznosom preko 468 000 EUR (940 928 KM) i tako se pridružiti prethodno nagrađenih 109 projekata u iznosu od oko 3,8 miliona EUR.
Projekat SMART Balkan u šest zemalja Zapadnog Balkana provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije i Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške sa iznosom većim od 17 miliona EUR. 85% od ovih sredstava tokom četverogodišnjeg perioda bit će distribuirano za osnaživanje organizacija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji putem sedam vrsta raspoloživih grantova specijalno dizajniranih za različite aspekte djelovanja, a sa ciljem jačanja parcipativnih demokratija u procesu euroatlanskih integracija.

Sve informacije o SMART Balkan projektu dostupne su na web
stranici: https://smartbalkansproject.org/.