Grčka i Mađarska napuštaju ugalj do 2030. godine šta planira BiH

Grčki Premijer i Predsjednik Mađarske su na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju objavili namjeru da ugase proizvodnju električne energije iz uglja do 2028. godine u Grčkoj, odnosno do 2030. u Mađarskoj.

Novost koju je objavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju (United Nations Climate Action Summit) u New Jork-u, Grčku čini prvom državom u Jugoistočnoj Evropi koja je objavila krajnji datum kad će prestati koristiti ugalj za proizvodnju električne energije.

“Ovo je istorijski trenutak na putu ka Evropi bez uglja do 2030. godine. Tako ga treba i proslaviti. Zbog uglja su već decenijama patile i grčka privreda i zdravlje lokalnih zajednica i to uprkos značajnom potencijalu obnovljivih izvora energije koji su i dalje nedovoljno iskorišteni. Sada vlada treba da sačini detaljne planove za pravičnu tranziciju i podršku za radnike, zajednice i regione koji su do sada bili oslonjeni na ugalj.” rekla je Mahi Sideridou, direktorka kampanje Evropa bez uglja.

Razgovori o prestanku korištenja uglja za proizvodnju električne energije se vode u Mađarskoj već neko vrijeme. Mađarski predsjednik je, takođe u New Jork-u, objavio planove za obustavljanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2030. godine.

Izazov za Grčku i Mađarsku sada predstavlja sprovođenje jasnog plana za pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, tako da radnici i zajednice oslonjene na ugalj u tom procesu ne ostanu zapostavljeni.

Ova vijest stiže samo nekoliko dana nakon odluke crnogorskih vlasti, koju je prošle nedelje saopštio crnogorski premijer Duško Marković, da napusti planove za izgradnju novog bloka termoelektrane u Pljevljima.

“Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana koja je napustila planove za izgradnju nove termoelektrane i zbog toga zaslužuje priznanje. Ovo treba da služi kao primjer i susjedima, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, koji još uvek insistiraju na izgradnji novih termoelektrana na ugalj, uprkos činjenici da one nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane,” rekla je Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.

Ovih dana smo svjedočili klimatskim protestima koji se održavaju diljem Evrope i svijeta. Vidjeli smo milione mladih koji od političara zahtijevaju hitnu dekarbonizaciju kako energetskog tako i ostalih sektora. Nažalost, u isto vrijeme, BiH političari su pompezno najavili početak izgradnje novog bloka u termoelektrani Tuzla.

“Naši donosioci odluka ponašaju se kao da se neophodnost smanjenja CO2 emisija njih ne tiče. Stiče se dojam da su oni uvjereni da žive u nekom paralelnom svemiru u kom ovaj problem ne postoji. Nevjerovatno je da BiH političari jednostavno ignoriraju potrebu za dekarbonizacijom energetskog sektora, te sa ponosom najavljuju izgradnju termoelektrane koja će slijedećih 50 – 60 godina emitovati enormne količine ugljendioksida i nastaviti ubijati naš planet,“ zaključio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

 

Koalicija za zaštitu rijeka BiH poziva građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka

Koalicija za zaštitu rijeka BiH poziva građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka na Trgu Oslobođenja u Sarajevu u petak 27. septembra u 12:00h.

U okviru kampanje Suha korita rijeka BiH, Koalicija je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.

Fotografije su tokom prethodnih mjesec i po dana objavljivane na Facebook stranici Koalicije, a u petak će biti izložene na Trgu Oslobođenja.

“Ovo javno okupljanje je naš odgovor vlastima na njihovo višegodišnje oglušivanje po pitanju regulacije ekološki prihvatljivog protoka. Na fotografijama suhih korita naših rijeka na kojima su izgrađeni vodozahvati se jasno vide tragične posljedice koje male hidroelektrane ostavljaju iza sebe. Mi, građani ove zemlje, moramo tome stati na kraj”, poručuje Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition.

 

Majka ili sve lutke idu u raj u novom izdanju

U Sarajevskom ratnom teatru u četvrtak, 26. septembra u 20h  će biti izvedena predstava „Majka ili sve lutke idu u raj“ autorice Nedžme Čizmo, a u režiji Dubravke Zrnčić-Kulenović. Predstava je na isti dan, prije godinu dana imala svoju premijeru, a sada u obnovljenom izdanju, će ponovo biti predstavljena publici. Novu glumačku postavu predstave od sada predvodi  Belma Lizde Kurt, a u predstavi također učestvuju Aneta Grabovac, Jasminka Požek Božuta i Kaća Sarajlić.

Na ovogodišnjem Festivalu bosanskohercegovačke drame i autorskog teatra Zenica 2019. Predstava „Majka ili sve lutke idu u raj“ nagrađena je za najbolju scensku muziku i za najbolji scenski pokret.

Dramaturgiju potpisuje Nedžma Čizmo, a scenski pokret Branko Banković. Likovno rješenje scene, kostima, lutaka i izradu lutaka radila je Adisa Vatreš Selimović, uz pomoć asistentica Melise Musić Ajkunić na izradi scene i kostima i Naide Đekić na izradi maske. Muziku za predstavu potpisuje Kaća Sarajlić.

Ulaznice se mogu rezervisati pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u Fb. Inbox https://www.facebook.com/sartr1992/ .

„Uvijek društveno angažiran, spreman na istraživački postupak tokom rada na predstavi i otvoren prema stvaralaštvu mladih umjetnika, SARTR se profilirao u takav teatar koji se suprotstavlja stereotipima i igranju „na sigurnu kartu“. S toga, opredjeljenje da se postavi dramski tekst „Majka ili sve lutke idu u raj“, mlade autorice Nedžme Čizmo, apsolventice na Odsjeku dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti, umjetnička je provokacija teatru, glumcima i autorima i, nadamo se, publici.

Tematski, tekst nas vodi u otkrivanje odnosa unutar jedne porodice i ukazuje na Munchausenov sindrom, često prisutan, ali teško dijagnosticiran, sa snažnim emotivnim poremećajem. Osoba sa ovim sindromom izaziva ili glumi fizičke i psihičke tegobe zbog izazivanja pažnje, priznanja i sućuti bilo u porodici ili u društvu.

Koristeći se karakteristikama ovog oboljenja, autorica gradi svoje likove i prati sudbinu dvije sestre, sada već tridesetogodišnjakinje, koje, zbog majčinog zlostavljanja i izolacije iz društva, žive gradeći svoj svijet od lutaka.“ – Dubravka Zrnčić-Kulenović, rediteljica