| Sarajevo Film Festival ove godine obilježava važnu obljetnicu vezanu za same početke Festivala te organizira program pod nazivom „30 godina od Prvog ratnog kina Apollo“. U programu „30 godina od Prvog ratnog kina Apollo“ 29. Sarajevo Film Festivala bit će prikazano sedam filmskih klasika: „Dani ludila“ Joela Schumachera, „Divlji u srcu“ Davida Lyncha, „Goli u sedlu“ Dennisa Hoppera, „Mi nismo anđeli“ Neila Jordana, „Noć na zemlji“ Jima Jarmuscha, „Sirove strasti“ Paula Verhoevena i „Thelma & Louise“ Ridleyja Scotta. Projekcije će se održavati na mjestu gdje je sve počelo: na Otvorenoj sceni Obala, u podrumu Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo. Festival ima svoje korijene u brojnim filmskim programima koje je Obala Art Centar, organizator Sarajevo Film Festivala, organizovala za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, poznatih kao ‘Prvo ratno kino Apollo’. Unatoč izazovnim okolnostima, ovo kino pružalo je očajnički potrebno osvježenje stanovnicima koji su izdržali troipogodišnju opsadu. Kino, smješteno u podrumu Akademije scenskih umjetnosti, uvijek je bilo prepuno ljudi, bez obzira na rizike koje bi preuzimali da bi do njega stigli usred snajpera i granatiranja. Umjesto novca, koji je predstavljao rijetkost za vrijeme opsade, simbolična cijena ulaznice za kino bila je jedna cigareta. S obzirom na nedostatak električne energije u gradu, kino je radilo na generatoru, a filmovi su se prikazivali putem VHS kaseta koje su prijatelji donosili u grad, jer su predstavljale rijetku vezu sa onim šta se dešava u vanjskom svijetu, pogotovo u smislu kulture i umjetnosti. Zahvaljujući širokoj podršci međunarodne filmske zajednice, različiti filmski programi i retrospektive velikih festivala poput Edinburga i Locarna održavani su neprekidno od februara 1993. do decembra 1995. godine, što je 1995. i dovelo do osnivanja Sarajevo Film Festivala kakvog ga poznajemo danas. „Ove godine obilježavamo 30. godišnjicu Prvog ratnog kina Apollo i, kako bismo proslavili tu historiju i sam Festival, organiziramo retrospektivu nekih od omiljenih filmova koji su bili prikazivani za vrijeme opsade Sarajeva. Retrospektiva će se održati baš u istom podrumu gdje je sve počelo prije 30 godina, pružajući iz današnje perspektive jedinstveni pogled na prošlost“, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović. |
Autor: urednik
Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
“Oživljavanje prošlosti: ima li nade za nas?”
Uredi Fondacije Heinrich Böll u Beogradu i Sarajevu pozvali su više od dvadeset autora iz cijele regije da se osvrnu na zajedničku prošlost i sadašnjost i daju doprinos njihovom razumijevanju. Njihovi radovi su objedinjeni u najnovijem izdanju časopisa „Perspectives“ pod naslovom „Prošlost je sada: Politika negiranja i suočavanje s prošlošću na Zapadnom Balkanu“ .
U izdanju nudimo pregled aktualne situacije u postjugoslavenskim zemljama, pokazujći koliko ratna prošlost još uvijek ima uticaja u društvenom diskursu. Susret autora/ca i publike u Sarajevu stoga je inspirisan Perspektivama i, jednako kao u člancima, baviće se pitanjima politika poricanja, suočavanja s prošlošću i kulture sjećanja. Razgovor će uključivati doprinose iz različitih uglova, uključujući pitanja memorijalizacije, rada sa mladima, uticaju međunarodnih aktera, odsutnosti odgovornosti za izgradnju mira.
Uvod u temu i moderacija razgovora: Lejla Gačanica, nezavisna istraživačica i politička analitičarka, Sarajevo
Učesnici/e (panelisti/ce):
Vildana Selimbegović, Glavna i odgovorna urednica, Media Group Oslobođenje,
Sarajevo
Jasmin Mujanović, dr. sci., politolog i autor knjige “Glad i bijes: Kriza demokratije na Balkanu“, Sarajevo
Branka Vierda, Programska direktorica, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Zagreb, Hrvatska (online)
Datum: četvrtak, 27.07.2023. s početkom u 18:00 sati
Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo
Nakon razgovora Vas pozivamo na zakusku i osvježenje, uz obilazak postavljene izložbe “U kojoj (pri)povijesti sam rođena?” Mirne Jančič Doyle.
Mirna Jančić Doyle je stručnjakinja za obrazovne politike i vizualna umjetnica iz Sarajeva, trenutno nastanjena u Nizozemskoj. Magistrirala je Obrazovne studije na Sveučilištu Oxford.
S obzirom da je kroz svoj stručni rad posvećena problematici poslijeratne podijeljenosti učenika u školama, kao i inkluziji djece pripadnika nacionalnih manjina i ovom izložbom Jančić Doyle svjedoči i propituje kako su u proteklih 30 godina obrazovni sistemi u BiH održavali tri međusobno isključiva i često suprotstavljena povijesna narativa o 20. stoljeću u regionu.
Mir i glas sa ženskim licem
Sunita Dautbegović Bošnjaković je projekt menadžerica Foruma Civilna mirovna služba i jedna je od osoba koje su pokrenule inicijativu za stvaranje izložbe “Mir sa ženskim licem”: Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Ova izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Životne priče pred vama nove su stranice historije ove zemlje – jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.
KZL lansirao ljetni hit, pjesmu “Kona”
Sarajevski reper KZL objavio je videospot za novi singl “Kona”. Autor pjesama “Taxi Groove”, “Bracamaca” i “Lijepa Hajrija” još jednom demonstrira unikatnost na prenapućenoj hip-hop sceni, snimivši pjesmu zaraznog ritma, jedinstvenog flowa i sa pjevljivim refrenom koji se naprosti lijepi za uši slušalaca.
“Konin” potencijal da bude jedan od ljetnih hitova počiva na saradnji KZL-a i YoungCloutieja. YoungCloutie je iznimno iskusan producent koji je sarađivao sa Kontrom, Frenkijem, Igorom Buzovom, Muhom, Foxom, Surrealom i drugima.
Koristivši instrumente ne tako česte u hip-hopu, poput akustične gitare i duhačkih instrumenata, YoungCloutie je kreirao muziku na koju odlično prijanja prepoznatljivo duboki KZL-ov vokal optočen bas frekvencijama. “Kona” je iznimno uspješan zvučni eksperiment čiji su glavni sastojci latino senzibilitet i sarajevski mangupski šarm. Dodatni zvučni pečat pjesmi dao je Toshi Domaćin (Helem Nejse), odgovoran za miks i mastering.
Režiju spota za singl “Kona” potpisuje slikar i režiser Saša Peševski. Peševski je brižno prenio toplinu pjesme na ekran, pa svaka lokacija odiše sarajevski, a radnja spota predstavlja intrigantni ritual razigranog flertovanja prikazanog kroz drugarstvo i tradiciju fudbalskih okršaja ulica i mahala. Kona je izuzetno sposobna žena, samosvjesna i samomisleća, vješta u aktivnostima koje se na ovim prostorima tradicionalno smatraju domenom muškog interesovanja, a njen lik i fudbalske vještine će oduševiti sve gledatelje.
KZL, jedna od enigmi bosanskohercegovačke muzičke scene, nastavlja sa snimanjem novih pjesama, a osjetno iskustvo, raskošni arsenal žargonizama, želja za liričkom inovacijom i ljubav ka svim hip-hop izrazima, sigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim ni u budućnosti.
Eko HUB Blagaj u sklopu projekta „Misli o prirodi“ sprovodi istraživanje vode na području grada Mostara
EKO HUB BLAGAJ i Omladinski klub Novi Val zajedno sa van.prof.dr Lejla Riđanović sprovode istraživanje kvaliteta vode za piće na području Grada Mostara.
Ovo istraživanje ima za cilj obezbijediti pouzdane podatke o mikrobiološkom i fizičko-hemijskom stanju vode koju građani konzumiraju, te pružiti stručnu analizu rezultata kako bi se procijenila njena zdravstvena ispravnost.
U skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci vode će biti uzeti sa 8 različitih lokacija na teritoriji Grada Mostara. Analize će se sprovesti kako bi se procijenila mikrobiološka i fizičko-hemijske karakteristike vode, čime će se dobijeni podaci pružiti javnosti kroz okrugli sto i Dokument – Tumačenje i stručna analiza rezultata istraživanja i procjena kvaliteta vode.
Ovo istraživanje ima za cilj doprinijeti transparentnosti i podizanju svijesti o važnosti zaštite voda.
Analize vode za piće biće sprovedene na ovlaštenim laboratorijskim institucijama kako bi se osigurala njihova pouzdanost i kredibilnost. Rezultati će biti stručno obradjeni i predstavljeni javnosti kroz saopštenje za medije, a takođe će biti dostupni na web stranici Eko HUB Blagaj.
Krajnji cilj ovog istraživanja je da se građanima pruže relevantne informacije o kvalitetu vode koju koriste za piće na području Grada Mostara, kako bi se povećala svijest o potrebi za očuvanjem i zaštitom izvora pitke vode kao i rijeka.
Izložba “Portreti”
U četvrtak, 20.07.2023. godine u 19:00 sati u Historijskom muzeju BiH biće upriličeno otvorenje izložbe “Portreti”, autora Mladena Pikulića.
“Portreti“ su fotografski opus, nastali na nadgrobnim spomenicima sarajevskih groblja. Fotografija već postojećih portreta na nadgrobnim spomenicima dokumentuje prošlost grada ranog dvadesetog stoljeća i to onu njegovu intimniju prošlost. Ko su ljudi na portretima? Odakle su došli? Kako su živjeli? Imaju li živih nasljednika i nekoga ko ih se sjeća? Na većinu ovih pitanja ne znamo odgovor i vjerovatno nećemo nikada saznati, ali nam s druge strane fotografije daju dragocjeni uvid o običajima, modi, jeziku tog vremena. Za neke su, kao i za fotografa Pikulića, mjesto potrage za vlastitim identitetom. Mađarska, jevrejska, njemačka, češka, talijanska imena ljudi svjedoče o kulturnoj raznolikosti stanovnika Sarajeva i njegovom bogatom kulturno-historijskom naslijeđu.
Davno započeti, nekad sporiji, nekad brži proces propadanja i urušavanja spomenika se nezaustavljivo nastavlja i vremenom će obilježja i fotografije na spomenicima potpuno nestati. Sa njima će nestati i dio memorije grada. Ovakvom vrstom dokumentiranja i izložbe Mladena Pikulića i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine čuva se trag o prošlosti i kulturno-historijska baština.
Mladen Pikulić, zaljubljenik je u fotografiju od ranog djetinjstva, koju slučajno otkriva preko bratovog školskog zadatka. Ta magija, u kojoj se na praznom papiru pojavljuju likovi i predmeti, odredila je Pikulićev životni poziv, a njegov moto je postao: “Progledao sam u mračnoj komori!”
Već u gimnazijskim danima postaje član legendarnog foto kluba “CEDUS”, izlaže na mnogobrojnim izložbama i dobija na desetke nagrada. Tokom studija žurnalistike prihvata poziv glavnog urednika “Oslobođenja” da se pridruži redakciji dnevnog lista, te postaje najmlađi profesionalni foto – reporter u BiH. Željan znanja 1989. godine odlazi u London i tamo provodi devet mjeseci i prati svjetska kretanja iz umjetnosti i fotografije. Tokom rata u Bosni ostaje do kraja 1994. godine fotografišući ratne strahote, a potom se seli u Nizozemsku, gdje osniva foto agenciju Fotoland/Foto zemlja.
Veoma aktivan na fotografskim izložbama osvaja internacionalnu nagradu na izložbi u “Collegium Artisticum”-u, a kao član ULUPUBiH-a dva puta dobija godišnju nagradu za fotografiju. Njegove fotografije su objavljene u mnogim knjigama, magazinima, novinama, brošurama. Priređivao je izložbe u muzejima i foto galerijama u Americi i Evropi. Za svoj rad dobio je nekoliko internacionalnih priznanja, a o njegovim fotografijama su pisali mnogi svjetski mediji poput BBC i The Washington Post, kao i svi foto magazini i vodeće nizozemske novine.
Izložba je podržana od strane ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.
Koncert: Ansambl SA Sinfonietta
Publika u Sarajevu, u subotu, 15. jula, imala je priliku da posluša koncert na kome su nastupili istaknuti domaći umjetnici: Aida Čorbadžić – primadona Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i gudački ansambl SA Sinfonietta, koji okuplja profesionalne umjetnike – Alma Dizdar (violina), Tamara Arsovski (violina), Marko Simović (violina), Aida Deljkić (viola) i Belma Alić (violončelo).
Ovajkoncert, kao dio programa Summer Festa 2023 Turističke zajednice KantonaSarajevo, održan je u jednom od najljepših prostora na otvorenom, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ugled umjetnika, koji su ovim koncertom samo potvrdili svoje visoke umjetničke domete i kvalitet, tezanimljiv repertoar sa djelima Josepha Haydna, Reinholda Glièra, AntonijaVivaldija, Georga Friedricha Händela, Pēterisa Vasksa i na bis GerogaGershwina, privukli su za ovaj muzički žanr (mora se reći) neuobičajeno mnogo posjetilaca: ne samo da su bila popunjena sva sjedeća mjesta, nego su mnogikoncert ispratili stojeći ili sjedeći na podu.
Raduje da su ovom koncertu, pored domaće publike prisustvovali i inostrani gosti Grada i da su svi s pažnjom poslušali izvedbu ne samo poznatih, nego i kod nas rijetko ili nikada izvođenih djela i da su toplim aplauzom i ovacijama ispratili naše umjetnike.
Novina na ovom koncertu bila je i moderacija muzikologinje Maje Baralić-Materne, koja je svojim komentarima približila kompozicije slušaocima, što je, također, naišlo na dobar prijem.
Koncert ansambra SA Sinfonietta pokazao je da imamo odlične umjetnike, zahvalnu i zainteresovanu publiku, a da li će biti ponovljen – što je bilo jedno od pitanja – zavisiće od podrške i razumijevanja za ovakve vrste programa, koji nisu samo kulturnog, nego i edukativnog karaktera.
Collegium artisticum: selektivna tematska izložba “PRANJE MOZGA – BRAINWASH”
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre u saradnji sa Gradom Sarajevom i Javnom ustanovom “Collegium artisticum“ Sarajevo organizuje selektivnu tematsku izložbu “PRANJE MOZGA – BRAINWASH“ koja će biti otvorena od 19. jula do 8. augusta 2023. godine.
Kustos projekta je Milan Marin, a na izložbi učestvuju članice i članovi HDLU Istre:
Aida Hebib Raguž, Aleksandra Rotar, Andrej Zbašnik, Branko Gulin, Branko Kolarić, Dražen Turković, Eugen Borkovsky, Fanita Barčot-Nikolac, Fernando Marcus, Fulvio Juričić, Heda Gaertner, Igor Gustini, Ivica Nikolac, Koraljka Jukić, Mariana Ban, Marlen Ban, Matea Zeman, Milan Marin, Miranda Legović, Mirjana Tomašević Dančević, Mirta Savani Profeta, Mladen Milotić, Monika Petrović, Nikola Ražov, Nora Xharrahi, Sanja Pereša Macuka, Sanja Simeunović Bajec, Saša Jantolek, Silvana Konjevoda, Silvia Golja, Tanja Pećanić, Tereza Vukić, Vedran Šilipetar i Željko Jerneić.
Živi vrag drži niti što nas miču
Mi ljubimo stvari sve gadnije i niže
Svakog dana Paklu za korak smo bliže
I ne gade nam se smradovi što niču.
(C. Baudelaire)
Naše vrijeme možemo okarakterizirati kao vrijeme interesa.
Istina kao kategorija postala je raritet. Manipuliranje informacijama dostiglo je nevjerojatne razmjere. Vladajuće strukture žele apsolutnu moć. Konstantnim širenjem strahova najvećem dijelu populacije oduzima se elementarna sloboda. Vlastito mišljenje podanika nije poželjno. Cilj je jasan, gubitkom slobode mišljenja i činjenja čovjek prestaje biti čovjek i postaje stvar. Pojedinci, pa cijeli narodi, postaju poslušnici vidljivih i nevidljivih struktura vlasti, te kvazielite kojoj su moć i vlastiti interes iznad svega pa i života milijuna ljudi. Nažalost, spremni su čak i ovaj prekrasan planet dovesti do ruba opstanka samo zbog očuvanja svojih pozicija moći.
A zapravo svi tako kratko gostujemo na ovom plavom planetu, što je u stvari najveća privilegija.
Dominantna smo vrsta. Možda smo to evolucijom stekli ili smo to pak bili od samog postanka. Za ovaj tekst to nije toliko važno koliko je zapravo važna naša odgovornost koju kao takva vrsta nosimo.
Očuvati ovaj svijet trebao bi biti imperative, kako zajednice tako i svakog njenog člana. Izgubimo li ga, alternative nema, svi ćemo nestati.
Umjetnost nije katalitična sila koja bi u političkom smislu mogla promjeniti svijet, ali ona je možda jedina koja u današnjem svijetu gradi mostove među ljudima, ona ne priznaje nacionalne barijere ni različite jezike. Njen jezik i njena poruka svima su razumljivi. Umjetnost ne poznaje mržnju niti neke vještački stvorene razlike među ljudima, ona je put ka najvišem dobru i jedina koja je ostala na barijeri ljudskosti.
Od dionika ovog projekta očekuje se da kroz izraz, stil i metaforu pošalju poruku: ljubavi, mira, zajedništva, altruizma i da ne postoje podjele na “mi” i “oni”, nego da smo jedno, da smo samo ljudi.
Milan Marin
POZIV: Zelena ljetna škola 2023
Fondacija Heinrich Boell Stiftung, ured u Sarajevu, organizuje treću Zelenu ljetnu školu kako bi doprinijela diskusiji i razumijevanju tema važnih za društvo u Bosni i Hercegovini.
KADA: 07. – 10. septembra/rujna 2023
GDJE: Vlašić
KAKO se prijaviti? Popuni ovaj upitnik.
Prirodna dobra u Bosni i Hercegovini već par decenija nalaze se u nezavidnom položaju između nemara i komodifikacije. Ova pitanja guraju se na margine javnog diskursa u korist „velikih“ tema od „nacionalnog“ značaja, što dodatno produbljuje krizu nekontrolisanog otuđivanja, privatizacije i eksploatacije prirodnih resursa. Pitanje zajedničkih dobara se odnosi na pravilno upravljanje i zaštitu resursa koji su od vitalnog značaja za zajednicu, kao što su šume, vode i zemljište, što nije slučaj u BiH. Ljudska prava, iako rijetko tako predstavljena, su ključna tema koja se odnosi na zaštitu prava pojedinaca i zajednica u vezi s prirodnim dobrima, uključujući pravo na zdravu životnu sredinu (zrak, vodu, itd.) i učešće u odlukama koje se tiču prirodnih resursa.
Cilj ovogodišnjeg izdanja Zelene ljetne škole je da pruži teoretske okvire za promišljanje o navedenim temama, kao i uvid u stanje na terenu u BiH i regionu, sa posebnim fokusom na implikacije na ljudska prava i socijalnu pravdu. Razgovarat ćemo o pravednoj zelenoj tranziciji kao o rješenju problema i sagledati gdje se BiH trenutno nalazi na tom putu. Istražit ćemo alternativne modele održivog razvoja, kao i odgovore na dvostruki izazov digitalne i zelene tranzicije.
Naposlijetku, postavit ćemo pitanje „Koji se to koncept odnosi na održivo korištenje prirodnih resursa na način koji istovremeno zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe?“.
Zelena ljetna škola 2023 okupit će predavačice/če iz BiH i regiona, te učesnike/ce iz različitih oblasti društvenog angažovanja (aktivizam, civilno društvo, mediji, akademija). Poziv je i za praktičare i za teoretičare, a posebno ohrabrujemo mlade koji žele da nauče nešto više o ovim temama da se prijave.
Broj mjesta je ograničen.
Troškove puta, smještaja i hrane pokriva Fondacija Heinrich Boell. Poziv je otvoren za učesnike/ce u BiH, a zvanični jezik škole bit će b/h/s.
Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica, molimo vas da pišete na e-mail adrese: jelena.vukobrat@ba.boell.org ili damir.zekovic@ba.boell.org
Poziv za učešće otvoren je do 11.08.2023. godine u ponoć. Rezultati bit će objavljeni najkasnije do 18.08.2023.
Dodjela nagrade za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana je ceremonija dodjele Novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji u organizaciji Udruženja “Centar za razvoj medija i analize”
Na ovogodišnjem konkursu za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji zaprimljeno je 25 aplikacija.
Prijavljeni radovi objavljeni su u periodu od 1. maja 2022. godine do 30. aprila 2023. godine u nekom od bh. medija. Članovi žirija, novinari Online magazina Žurnal, od pristiglih radova za najbolji istraživački medijski sadržaj o korupciji izabrali su tekst:
Ima li kriminala u gradnji autoputa kod Zenice: Eksplozija troškova za dionicu Vranduk –Ponirak!, autora Amila Dučića, objavljenog na portalu fokus.ba
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/ima-li-kriminala-u-gradnji-autoputa-kod-zenice-eksplozija-troskova-za-dionicu-vranduk-ponirak/2373135/
Nagrađeni novinar Amil Dučić prilikom primanja novinarske nagrade rekao je:
„Najveća satisfakcija za istraživačkog novinara je kada svojim pisanjem uspijete nešto pokrenuti, promijeniti, kada natjerate institucije ili subjekte o kojima pišete da se koriguju, da ponište nezakonite odluke, kada u javnosti izazovete određene reakcije. Ako ništa, kada se nakon vašeg pisanja dotični
donosioci odluka, koji su se upustili u nezakonitosti, dobro zamisle…
Ali, možda je još veća kada dobijete priznanje od kolega, istraživačkih novinara, ljudi koji imaju isti životni poziv: Da otkrivaju nepravilnosti, nezakonitosti, kriminal, korupciju, Da ukazuju na anomalije koje se dešavaju u institucijama, u našem društvu. Hvala USAID-u na snažnoj podršci nezavisnim medijima i istraživačkom novinarstvu u BiH, zatim Centru za razvoj medija i analize na nagradi, što je prepoznao značaj mog istraživačkog rada na portalu Fokus i hvala što neumorno, godinama, podstiče istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ovoj zemlji je to prijeko potrebno.
Hvala mu i na velikoj podršci medijima, među kojima je i Fokus, koji su prepoznali pravi novinarski poziv: Traganje za informacijama, otkrivanje, kritika, autorstvo. Ovo su samo neki od postulata koji su garancija da će novinarstvo preživjeti.“
Udruženje “Centar za razvoj medija i analize”,u okviru USAID Projekta “Program istraživačkog novinarstva”, već jedanaestu godinu organizuje izbor najboljih medijskih sadržaja koji se baveistraživanjem i otkrivanjem korupcije. CRMA organizuje ovaj događaj kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ova Novinarska nagrada ima za cilj promovisati izvanredna postignuća istraživačkih novinara kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva. Program Istraživačkog Novinarstva je petogodišnja aktivnost koji je kao i današnja ceremonija dodjele novinarske nagrade za najbolje
istraživanje o korupciji omogućen uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID.
Cilj Programa israživačkog novinarstva jeste osigurati građanima Bosne i Hercegovine pristup nepristrasnim informacijama, te povećati kvantitet i kvalitet medijskih sadržaja o korupciji. Za samo četiri godine kroz projekat je razvijena mreža 17 nezavisnih istraživačkih medija, kroz koje djeluje više
od 45 istraživačkih novinara i urednika iz Bosne i Hercegovine.
Izvršni direktor Udruženja Centar za razvoj medija i analize gosp. Eldin Karić na ceremoniji dodjele Novinarske nagrade obratio se prisutnima:
„U trenutku kada korumpirani režimi poduzimaju završne aktivnosti na uvođenju totalnog mraka u Bosni i Hercegovini, baviti se istraživačkim novinarstvom nije samo profesionalna obaveza. Biti istraživački novinar u ovim vremenima postaje svojevrsna misija. Zadatak svakog istraživačkog novinara je da informiše javnost o dešavanjima koja određuju naš život, bez obzira na to da li se to nekom sviđa.
Nažalost, zbog toga i pored te profesionalne obaveze, ovaj posao postaje sve opasniji. Novinare napadaju, novinare vrijeđaju, novinarima prijete krivičnim kaznama, plaše zatvorom… Kada sve to sagledamo, ako ima još onih koji žele biti novinari i baviti se istraživačkim novinarstvom, onda oni zaslužuju naše apsolutno poštovanje. Zbog toga smo se danas ovdje okupili – da odamo priznanje rijetkim istraživačkim novinarima i još rjeđim medijima koji ne dozvoljavaju da nas mrak proguta!“
Centar za razvoj i analizu medija (CRM@) je bosanskohercegovačka nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 2009. godine. Njen prvi projekt bio je Online magazin Žurnal, www.zurnal.info, prvi online magazin u BiH posvećen borbi protiv korupcije. CRM@ je do sada provela niz projekata iz područja medijske produkcije, informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, umrežavanja, lobiranja i zagovaračkih kampanja, a sve s istim ciljevima: borba protiv korupcije koja cvjeta u Bosni i Hercegovini i borba protiv kriminalizacije bosanskohercegovačkog društva; jačanje neovisnog novinarstva kroz produkciju kvalitetnih, na činjenicama utemeljenih istraživačkih medijskih izvještaja o ključnim problemima, poput korupcije, organiziranog kriminala, pustošenja javnih sredstava, zloupotrebe javnih ovlasti, nepotizma i
drugih tema od javnog interesa.
Podizanje svijesti o postojanju korupcije i njezinim razornim posljedicama, bavljenje istraživačkim novinarstvom utemeljeno na činjenicama, objektivno, bez senzacionalizma, pisano uz potrebnu razinu znanja i stručnosti, srž su misije CRMA-e i Žurnala.