Autor: urednik

Međunarodna znanstvena konferencija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 28-29.11.2019.

Organizacija: Katedra za njemačku književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Goethe-Institut Sarajevo.

Mjesto i vrijeme: Filozofski fakultet u Sarajevu, sala 30 (Mali amfiteatar)

Otvaranje konferencije je predviđeno za četvrtak 28.11.2019. u 16:15, i ona će trajati do 29.11. u 19:00 sati.

Njemački pjesnik Reiner Kunze je povodom pada Berlinskog zida napisao: „Dok smo ga rušili/Nismo slutili/koliko je visok/zid u nama“. Trideset godina nakon epohalnih gibanja, koja su promijenila lice Evrope i svijeta, a koja su kulminirala u simboličkom događaju pada Berlinskog zida, više nema ni traga euforije, niti govora o kraju historije: granice i zidovi, vanjski i unutrašnji,  opet su u modi, Evropa se još jednom čini podijeljenom. Vrijeme je da se ponovno sagledaju ovi procesi – iz perspektive kulture i književnosti.

Katedra za njemačku književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu zajedno s Goethe-Institutom u Sarajevu organizira dvodnevnu, međunarodnu i interdisciplinarnu konferenciju povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida. Šta je ovaj događaj značio za suvremenike i kako ga se danas sjećamo i kakav status on ima u kolektivnoj imaginaciji? Koji narativi i kakve slike su proistekle iz njega, u književnosti, filmu, pop-kulturi, ili u političkom diskursu? Šta je značila metafora zida prije, a šta nakon 1989, i šta ona znači danas? Da li je na djelu, kako tvrdi Jacques Rupnik, jedna vrsta kontrarevolucije protiv obrata iz 1989.godine? Kako se od tada mijenjala „gramatika granice“? Kakvu ulogu simbol zida i podijeljenog Berlina ima za Christu Wolf,  Inga Schulzea ili Heinera Müllera, a kakvu za Davida Bowiea ili za rock grupu Pink Floyd?

Ovim i drugim pitanjima na konferenciji će se bavit znanstvenici, novinari, filmski i književni kritičari iz BiH, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Portugala, među njima, istaknuti njemački i bosansko-hercegovački germanisti i stručnjaci za savremenu njemačku književnost, kao što su Michael Braun (Köln/Berlin), Michael Rohrwasser (Beč), Friedhelm Marx (Bamberg), Peter Hanenberg (Lisabon), zatim Georg Seesslen (München), vodeći njemački filmski kritičar, poznati komparatisti iz BiH i regije Almir Bašović (Sarajevo) i Tomislav Brlek (Zagreb). Pored njih, sudionici su i novinar i pisac Amir Kamber (Köln), urednik i književnik Nenad Rizvanović (Zagreb), te Vahidin Preljević, Naser Šečerović i Irma Duraković, germanisti s Katedre za njemačku književnost iz Sarajeva.

Srdačno vas pozivamo da prisustvujete ovoj konferenciji. Osiguran je i simultani prijevod.

 

„Čovjek je čovjek“ naziv je fotodokumentarne izložbe o mentalnom zdravlju koja je postavljena u periodu od 20. do 24. novembra 2019. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izložba je organizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja, a pokrovitelj je Ambasada Švicarske u BiH. Izložba prikazuje isječke iz života ljudi sa mentalnim poremećajima i šalje poruku da je oporavak moguć ako postoji adekvatna podrška, a označava početak šire kampanje koja u fokus javnosti stavlja značaj mentalnog zdravlja.

Na otvaranju izložbe, direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Dätwyler Scheuer je istakla: „Ova izložba nas podsjeća da žene i muškarci sa mentalnim poremećajima nisu neke strane osobe koje nemaju veze sa našim životima. Oni su naši susjedi, kolege, saradnici, prijatelji. Sve što im je potrebno je naše prihvatanje, podrška i poštovanje.“

Autor izložbe je fotograf Armin Smailović, čiji se rad bavi i društvima koja su zahvaćena ratnim sukobima i posljedicama ratnog konflikta s fokusom na duševnu patnju, strah, traume, diskriminaciju i stigmatizaciju. Prema njegovim riječima, samo za pripremu procesa bila su potrebna dva velika putovanja i razgovori sa ljudima iz udruženja i centara za mentalno zdravlje širom Bosne i Hercegovine i to bez kamere, bez konkretne namjere i, iznad svega, bez predrasuda. „Od srca priznajem da su me ovi sjajni ljudi koje sam imao priliku pratiti s kamerom i koji su mi poklonili svoje vrijeme i povjerenje duboko dirnuli. Ponosan sam što imam priliku kroz svoj rad njima dati glas za koji se u današnjem društvu još uvijek moraju boriti“, kazao je Smailović.

Oko 30 korisnika i korisnica usluga mentalnog zdravlja iz Bosne i Hercegovine postavilo je izložbu zajedno sa fotografom koji je inspiraciju dobio u druženju sa osobljem centara za mentalno zdravlje i članova i članica udruženja za podršku osobama s mentalnim poteškoćama. Svjetlana Opačić smatra da je ljepota izložbe u istini u fotografijama koje prikazuju dostojanstvo, jer korisnici i korisnice usluga mentalnog zdravlja nisu predstavljeni kao žrtve. „Ova fotodokumentarna izložba koja ima putujući, interaktivni i trajni karakter ima veći efekat u smanjenju stigme i diskriminacije nego neke velike dugogodišnje kampanje. Građani imaju priliku da razgovaraju sa nama i čuju istinske životne priče“, kaže Opačić.

Prema riječima Edina Hodžića mediji imaju veliku ulogu u smanjenju stigme i diskriminacije, budući da je za korisnike usluga mentalnog zdravlja najvažniji miran život u lokalnoj zajednici. „Izložba predstavlja priliku da prenesemo svima naše životne priče i da ukažemo na važnost prevencije i očuvanja mentalnog zdravlja“, zaključio je Hodžić.

Nakon postavke u Historijskom muzeju BiH, izložba će biti dostupna za javnost na online platformama Asocijacije XY (FB stranica AsocijacijaXY i web stranica www.asocijacijaxy.org i www.mentalnozdravlje.ba), kao dio kampanje usmjerene za smanjenje diskriminacije prema osobama sa mentalnim poteškoćama i njihovim porodicama u BiH.