Aktivisti Centra za životnu sredinu su u Banjaluci održali javnu akciju s ciljem skretanja pažnje javnosti na problem prekomjernih emisija ugljen dioksida iz fosilnih goriva. Prerušeni aktivisti kretali su se kroz Gospodsku ulicu noseći na svojim leđima improvizovane vreće sa ugljem čime se simbolično prikazao teret emisija ugljen dioksida i zagađenja koji trpe sve kategorije našeg društva.
Na ovaj način, Centar za životnu sredinu upozorio je i na globalnu klimatsku i ekološku krizu koja je glavna tema Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. (COP25), a koja se dešava u Madridu.
Na ovoj konferenciji, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Slovenijom, ponijela je sarkastičnu titulu «Fosil dana». Riječ je o tituli koju tokom trajanja klimatskih samita dodjeljuje Mreža za klimatsku akciju (CAN).
Negativno priznanje se dodjeljuje tokom održavanja samita državama koje otežavaju napredak ka hitnoj klimatskoj akciji, a Bosna i Hercegovina ga je zaslužila zahvaljujući planovima vlasti za realizaciju neopravdanog projekta izgradnje nove termoelektrane na ugalj Tuzla 7 i spremnosti konzorcijuma banaka koji predvodi slovenačka NLB banka da finansira manji dio ukupne investicije.
«Dešavanja na globalnom nivou po pitanju klimatske i ekološke krize transponovana su i na lokalnom nivou, jer se mjere za smanjenje emisija i adaptacije na klimatsku krizu jako sporo realizuju. Energetski sektor je najznačajniji izvor proizvodnje štetnih polutanata i gasova staklene bašte u našoj zemlji, a naša energetska strategija za narednih 15 godina uopšte ne pominje scenarije dekarbonizacije», istakla je Majda Ibraković, asistentica na programu Energija i klimatske promjene.
Ona naglašava da trenutne okolnosti i razvoj dešavanja na ovogodišnjem samitu COP25 ne ulijevaju nadu da su zemlje ozbiljno shvatile svoje zadatke u procesu dekarbonizacije i povećanja klimatske ambicije.
«Moramo se smjesta pokrenuti sa tačke mrtvog slova na papiru naših strateških dokumenata i reagovati u pravcu poticanja obnovljivih izvora energije, jačanja niskokarbonskog urbanog razvoja, poboljšanja javnog prevoza u urbanim područjima, ukidanja subvencija za ugalj te nastaviti sa povećanjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe», istakla je Majda Ibraković.
Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. počela je 2. decembra pod sloganom „Vrijeme je za djelovanje“ uz učešće predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariskog sporazuma (čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina) te da se povećaju ambicije vezane za smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Kada govorimo o kontekstu naše zemlje, podatak Evropske agencije za životnu sredinu o proizvodnji ugljendioksida po glavi stanovnika za našu zemlju govori o čak 7,8 tona što je najveća emisija u regiji i svrstava našu zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njemačke.
Bosna i Hercegovina trenutno priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. godine, koji treba da definiše prioritete naše zemlje koji se ogledaju u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji, energetske efikasnosti i smanjenju emisije stakleničkih gasova.
„Klimatske promjene i sve što one donose imaju itekako značajne posljedice po BiH. Ekstremne suše i poplave, koje su nekad bile stogodišnji događaji, pod uticajem klimatskih promjena postaju sve češće. Osim potrebe za predviđanjem i adaptacijom na fizičke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumjevaju sve težu situaciju za fosilna goriva, kao što je naplaćivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih većih svjetskih, posebno EU banaka da finansiraju termoelektrane na ugalj. Međutim, dobra posljedica je da su obnovljivi izvori sve efikasniji, raznovrsniji i jeftiniji, a sa sobom donose nova radna mjesta i drugu šansu za radnike i ekonomije svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene.
