Autor: urednik

Novogodišnja predstava u SARTR-u

Sarajevski ratni teatar će kraj ove godine obilježiti novogodišnjom predstavom za djecu „Pune vreće ljubavi i sreće“.

Šta se desi kada iz veš mašine ispadne čarapa za poklone ali sa rupom? Kako će čuvati poklone i da li će doći Deda Mraz sa vrećama ljubavi i sreće?

Predstava je nastala prema tekstu Nejre Babić, u režiji Aleša Kurta. U predstavi igraju – Selma Alispahić, Maja Salkić, Ana Mia Karić, Jasenko Pašić i Adnan Kreso.

Autorski tim čine još i scenografkinja i kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, autor songova Damir Nevesinjac, dok je na harmonici Kaća Sarajlić.

„Pune vreće ljubavi i sreće“ jesu novogodišnja želja uposlenika SARTR-a da poklone predstavu djeci/korisnicima projekta „Obrok za sve“ udruženja Pomozi.ba. Oni bi, kao i svake godine, djeci omogućili paketiće, a Sarajevski ratni teatar posjetu pozorištu, gledanje predstave i pune vreće ljubavi i sreće.

Također, željeli bismo omogućiti i ostaloj publici da pogledaju predstavu, obraduju svoje mališane paketićima i ujedno učestvuju u humanitarnoj akciji. Sav prihod od prodaje ulaznica (5 KM) će biti doniran korisnicima projekta „Obrok za sve“. Pozivamo Vas da 29. decembra (nedjelja) u 15:00 dođete u SARTR!

Također, molimo Vas da poklone koje želite da Deda Mraz uruči vašoj djeci na kraju predstave dostavite u prostorije SARTR-a (Gabelina 16), najkasnije do 14 h., 29. decembra.

Rezervacije se mogu obaviti pozivom na brojeve 033 664 070, 061 022 874 ili slanjem poruke u inbox Facebook stranice SARTR-a.

Likovna čitanja historije: o procesu i izazovima sa Safetom Zecom

U Historijskom muzeju BiH je otvorena izložba “Zagrljaji” grafičara i slikara Safeta Zeca. Tim povodom će se u muzeju 19.12.2019. godine u 19 sati održati razgovor sa Safetom Zecom. Razgovor na temu “Likovna čitanja historije: o procesu i izazovima” je prva u nizu muzejskih aktivnosti koje će pratiti izložbu. Pored Safeta Zeca će u razgovoru učestvovati kustosi, historičari umjetnosti, umjetnici.

Deklaracijom o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana

Učesnici Međunarodne konferencije za rijeke su zajedno sa ostalim ekološkim organizacijama Zapadnog Balkana i evropskih zemalja usvojili su zajedničku Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana. Potpisnici zahtijevaju moratorij na izgradnju hidroelektrana sve dok vlade ne osiguraju zaštitu životne sredine i lokalnih zajednica te poštivanje zakona, zakonodavstva EU-a i međunarodnih konvencija.

Konferenciju su organizovali Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria u periodu 27 – 29. novembra zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije, Transition programa Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich-Böll fondacije.

Organizatori konferencije će dostaviti Deklaraciju vladama zemalja Zapadnog Balkana te javnim i međunarodnim institucijama sa zahtjevom da se revidiraju svi strateški dokumenti koji utiču na održivo upravljanje rijekama Zapadnog Balkana, nadajući se otvorenom i iskrenom dijalogu.

„Deklaracija odražava stavove učesnika konferencije, kao i mnogih drugih organizacija, zajednica i pojedinaca koji zahtijevaju obustavu izgradnje malih hidroelektrana i ukidanje podsticaja za te projekte, od kojih korist imaju iskuljučivo pojedinci, dok štetu trpe lokalne zajednice i priroda”, rekao je potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić. “To je jasan znak da je sve više ljudi zabrinuto ubrzanom i netransparentnom gradnjom hidroelektrana na Zapadnom Balkanu i da zahtijevaju da se spase netaknute rijeke, te umjesto toga da se podrži njihovo tradicionalno i održivo korištenje.”

Ovdje možete pronaći Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan je pogođen izuzetno spornom najezdom izgradnje malih hidroelektrana. Samo u Bosni i Hercegovini planirano je preko 300 brana koje bi blokirale 244 rijeke, a preko 2.700 hidroelektrana je planirano da se izgradi u regiji Zapadnog Balkana. Prema analizama civilnog društva, većina pomenutih projekata nije pravilno najavljena u javnosti niti je pružena prilika građanima da se na demokratski način izjasne o tome da li su za to, dok velika većina tih projekata nije u skladu sa ekološkim standardima.