Autor: urednik

Dokumentarni dan Hajrudina Šibe Krvavca

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na DOKUMENTARNI DAN HAJRUDINA ŠIBE KRVAVCA, događaj kojim obilježavamo 93. rođendan bosanskohercegovačkog reditelja koji je pomjerio granice naše kinematografije i kulture.

Dan Hajrudina Šibe Krvavca je poseban program kojim Udruženje rediteljica i reditelja u BiH obilježava 93. rođendan jednog od najvećih BiH filmskih autora, majstora žanra i jednog najgledanijih reditelja na svijetu. Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom sa rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog anagažovanja publike, a ne slavljenja ove ili one ideologije, donio je potpuno novu vrijednost u Ex-Yu i BiH kinematografiju.

Na ovaj način Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, nastavlja jasno naglašavati ogromnu važnost reditelja u našoj kulturi i njihov trajni utjecaj jer su oni ti koji tvore ne samo kulturnu nego i socijalnu sliku nekog društva, ali, zbog prirode posla, nisu jasno vidljivi. Dan Šibe Krvavaca, osim slavljenja filmske umjetnosti, želi da donese svijest i inspiraciju novim generacijama koji gotovo uopšte nisu upoznati sa jednim od najznačajnih BiH umjetnika.

  1. decembra u kinu Meeting Point biće prikazan gotovo cjelokupan dokumentarni opus Šibe Krvavca, tako da će gledaoci moći steći puni uvid u ovaj značajan i gotovo zaboravljen opus, iako su neki njegovi kultni aspekti još uvijek živi u popularnoj kulturi ne samo bh., ex Yu nego i Kine.

FILMOVI:

  1. Selice,15’

pp: Sutjeska film – ps: Sveta Lukić, Vuk Krnjvić – r: Hajrudin Krvavac – f: Đorđe Jolić – od: 4.III.1965.

Građevinski radnici pričaju o svome životu, teškoćama i radostima za vrijeme neprestanih selidbi sa

jednog gradilišta na drugo.

  1. Poplave,10’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Kravavc – r: Hajrudin Krvavac, Milutin Kosovac – f: Miroljub Dikosavljević,

Bakir Tanović – od: 8.I.1960.

Poplave u BiH decembra 1959. godine.

  1. Planinci, 11’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 14.VI.1954.

Nastojanje vlašićkih stočara da ishrane stoku preko zime. S proljeća, kad se pojave prvi jaganjci, traže

nove pašnjake

  1. U dolini Neretve, 11’

pp: Bosna film – ps: Momir Čećez, Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević –

od: 29.XII.1954.

Ljepote Boračkog jezera i planine Prenja u obilasku gornjeg Neretvinog toka. Stanovnici pored jezera.

Čuveni rezbari drveta iz Konjica.

  1. Oteta zemlja, 12’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 8.II.1954

Život ljudi sa ušća Neretve i njihova borba za zemlju. Nastojanja zajednice da im meliorizacijom močvara

pomogne, stvarajući od ovog pustog kraja plodnu oazu u moru vode i krša.

Otvoreno pismo: DOKLE?

Povodom desete godine neimplementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački apelanti pred ovim sudom zbog ustavne diskriminacije u izbornom procesu, upućuju:

                                                                           Otvoreno pismo: DOKLE?

Ustav BiH je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, nametnut 1995. godine. Od tada do danas okončano je i pravomoćno presuđeno pet postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Baralija), a u toku je još jedan postupak (Pudarić) prema kojim je utvrđena diskriminacija i kršenje osnovnih ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je, podsjećamo, dio Ustava BiH. Nama, kao pojedincima, je onemogućeno pasivno biračko pravo zbog naše nacionalne (ne)pripadnosti, ili nacionalne pripadnosti s obzirom na mjesto prebivališta. Nas pet je pokrenulo postupke u lično ime, a samim tim i u ime svih onih građana i građanki kojima su ograničena osnovna prava i slobode, a kojih je više od 400.000 na cijelom teritoriju Bosne I Hercegovine. I nakon deset godina od prve presude – ništa se nije desilo. Još uvijek u Ustavu postoje Ostali koji ne mogu da budu birani za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamenta, jednako kao ni Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, niti Srbi u Federaciji za srpskog člana. Glasati mogu samo u okviru etničnog određenja “svog” entiteta. Država Bosna i Hercegovina nije otklonila diskriminaciju i implementirala presude, jer je očito da ne postoji politička volja vladajućih stranaka da se to uradi.

Implementaciju navedenih presuda, želimo naglasiti, ne predstavlja promjena prebivališta ili opredjeljenje u skladu sa nakaradnim etničkim principom na kojem počiva naš Ustav. Vođenje procesa izmjene Ustava nikada nije stvarno otpočelo tamo gdje pripada – u Parlamentu BiH. Podržavanje zablude kako Bosna i Hercegovina može pristupiti Evropskoj uniji sa netaknutim odrebama Ustava kojima se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama služi da se obaveza države da implementira presude potisne još dublje i što dalje u neku nedefinisanu budućnost. Odgađanje implementacije i politiziranje ustavne diskriminacije vezivanjem za rješavanje različitih drugih partikularnih , suštinski efemernih dnevno-politikantskih “pitanja”, uz neprekidne i neskrivene prijetnje blokadama u odlučivanju i konfliktima je postalo jedini način na koji se o promjenama Ustava razgovara u BiH. Za to vrijeme prolaze ciklusi izbora u kojima građani i građanke  BiH nemaju osnovna prava. Nasuprot preporukama EU, rezolucijama Vijeća Evrope, mišljenjima Venecijanske komisije, primatu Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropskom sudu za ljudska prava, postojeći bh. sistem već deset godina uspješno služi za izazivanje i produbljavanje nepovjerenja među narodima, sprečavajući ovu zemlju da bude demokratska. Za rezultat imamo držanje društva kao taoca, u stanju kolektivne međusobne netrpeljivosti. U situaciji u kojoj nema organizovane snage koja bi povela i iznijela borbu za implementaciju ovih odluka. U stvarnosti se ništa ne dešava, uz napomenu da vladajuće političke oligarhije zapravo koče implementaciju a da deklarativno nijedna stranka nije protiv toga ali nijedna nije ni poduzela bilo kakve korake u cilju implementacije.

Pitanje ustavne diskriminacije je evo sada već pitanje kojim se već čitavu deceniju manipuliše. U državi u kojoj želimo biti punopravni građani i građanke, jednoglasni smo oko stava da je država obavezna da implementuje presude i obezbijedi jednaka prava svim građanima i građankama odmah.

Zahtijevamo:

  1. Da se pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminacija diskriminacije u izbornom procesu, razgraniči od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme;
  2. Da se implementacija presuda vodi u pravnom postupku, onako kako je predviđeno članom X Ustava umjesto da se pretvara u politički proces;
  3. Da se u propisanoj proceduri izmjeni Ustav BiH, usvajanjem amnadmana kojim bi se, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, uredio izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tako da svi građani i građanke Bosne i Hercegovine uživaju puno aktivno i pasivno biračko pravo na teritoriji cijele BIH bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg naroda ili ne i nezavisno od svog mjesta prebivališta.

Podsjećamo da vrijeme ne radi u korist inicijative stvaranja jedinstvene, građanske Bosne i Hercegovine, koja bi svojim građanima i građankama najbolje odgovarala. Presude ne smiju obilježavati nove godišnjice neimplementacije kao dokaz i podsjetnik nejednakosti građana i građanki BiH.

Potpisnici/e  Otvorenog pisma

Azra Zornić

Jakob Finci

Svetozar Pudarić

Ilijaz Pilav

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Konferencija “Zagađenost zraka u BiH”

Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.

Zagađenost zraka  u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.

Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u  35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.

Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.

Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.