WWF Adria, svjetska organizacija za zaštitu prirode, danas je, uoči obilježavanja Svjetskog dana močvara, u Sarajevu organizirala konferenciju za medije. S obzirom da je 2020. godina posvećena očuvanju biološke raznolikosti, to je i tema ovogodišnjeg dana močvara kojom se želi skrenuti pozornost na iznimnu važnost močvarnih staništa za prirodu i ljude.
I dok se u jeku klimatske krize, tresetišta močvare, bare i ostala vlažna staništa prepoznaju kao bitan faktor u smanjenju onečišćenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena, u Bosni i Hercegovini ona se i dalje sustavno devastiraju i isušuju. Takav je slučaj i sa Hutovim blatom i Livanjskim poljem, dva jedinstvena prirodna fenomena od iznimnog nacionalnog, ali i međunarodnog značaja, koji nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektrana i zahvata na njihovim vodotokovima.
„Bosna i Hercegovina potpisnica je Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa čime se obvezala na svom teritoriju identificirati i zaštititi močvarna staništa od međunarodne važnosti. Do danas su prepoznata svega tri takva staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje. Unatoč tome, sva tri područja ugrožena su i svakim danom sve više nestaju. Nadležne vlasti kontinuirano propuštaju djelovati kako bi zaustavili degradaciju ovih područja, dopuštajući nastavljanje procesa koji su do toga doveli. Pritom se javnim poduzećima poput Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čija je neodrživa djelatnost glavni uzrok nestanka Hutova blata, dopušta da nastave s takvim radom, bez inzistiranja na provođenju mjera ublažavanja posljedica po prirodu, na što ih obvezuje zakon Bosne i Hercegovine“, objašnjava Zoran Mateljak iz WWF Adrije.
Dugo su ova područja bila zanemarivana u Bosni i Hercegovini, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je iznimno važno da prije svega lokalno stanovništvo, ali i nadležne vlasti, prepoznaju njihovu važnost za osiguravanje stabilnosti u neizvjesnim vremenima koja su ispred nas, a koja će biti obilježena klimatskim promjenama. Isto tako, potrebno je prepoznati i potencijal močvarnih područja za razvoj lokalnih zajednica u vidu održivog ekološkog i rekreativnog turizma.
„Danas smo sve svjesniji važnosti koje močvare imaju za sav živi svijet na Zemlji. Davno su prestale biti izvori bolesti i zaraza te je vrijeme da prihvatimo činjenicu kako od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa svi imamo korist. I priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planeta“, zaključuje Danijel Lončar iz WWF Adrije.
