Humanitarni broj za akciju „10 životnih namirnica“ Udruženja „Ruku na srce“

Kao što već znate u vrijeme epidemološke krize koja je zahvatila i našu zemlju volonteri Udruženja „Ruku na srce“ odlučili su intenzivirati akciju „10 životnih namirnica“ smatrajući da ovime možemo barem malo ublažiti negativne posljedice.

Od sada pozivom na humanitarni broj telefona 090 291 071* moguće je donirati 2 KM za realizaciju projekta koji za cilj ima prikupljanje i doniranje prehrambenih proizvoda porodicama slabijeg imovinskog stanja.

Također i dalje je donacije moguće uplatiti na broj žiro računa 1990490056036171 (Sparkasse Bank DD BiH, primalac: Udruženje “Ruku na srce”, adresa: Hakije Turajlića 33, svrha uplate: Za akciju „10 životnih namirnica“).

U sklopu ovog projekta volonteri Udruženja „Ruku na srce“ do sada su zapakovali ukupno 70 paketa prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština.

*Humanitarni broj za korisnike BH Telecom operatera. (Cijena poziva: 2,10 KM)

Web stranica: www.rukunasrce.ba

Modul Memorije 2020 – Emitovanje najavnog video razgovora

J.U. MES će u srijedu, 1. aprila 2020., objaviti program jubilarnog, 25. izdanja Modula Memorije. Uz program, centralni dio press saopštenja će biti razgovor sa ljudima čiji programi su trebali biti predstavljeni u okviru Modula Memorije.
 

U video razgovoru će učestvovati:

 – Paul Lowe, autor fotografske izložbe “Ožiljci” i dobitnik ovogodišnje Nagrade za doprinos očuvanja kulture sjećanja

– Guillaume de Fontenay, reditelj filma “Sympathy for the devil”;

– Hana Bajrović, koordinatorica Modula Memorije i autorica izložbe „60. godina MESS-a“

Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS i umjetnički direktor Modula Memorije

Razgovor i predstavljanje programa će biti dostupan na zvaničnom Youtube kanalu Festivala MESS https://www.youtube.com/user/FestivalMESS.

Potrebna je veća podrška za zaposlene porodice kako COVID-19 postaje sve rasprostranjeniji – UNICEF i ILO

Kako se nastavlja eksponencijalni rast pandemije COVID-19, od suštinskog je značaja podržati zaposlene porodice kako bi se negativne posljedice po djecu svele na minimum, poruka je koju su danas uputili iz UNICEF-a i ILO-a. Gubitak poslova, zatvaranje škola i nedostupnost brige o djeci znače da je porodicama, naročito domaćinstvima sa niskim prihodom, potrebna dodatna pomoć.

„Posljedice pandemije – gubitak poslova, produženi periodi stresa i narušavanje mentalnog zdravlja – će uticati na porodice godinama“, rekla je šefica UNICEF-ovog Odjela za razvoj tokom ranog djetinjstva dr Pia Rebelo Brito. „Kod najugroženije djece, odsustvo adekvatnih sistema socijalne zaštite povećava njihovu izloženost krizi.“

U novim, preliminarnim preporukama koje su objavljene danas, UNICEF apeluje na poslodavce da razmotre uticaj svojih poslovnih odluka na porodice zaposlenika – i da pruže podršku socijalnoj zaštiti kad god je to moguće.

UNICEF i ILO takođe pozivaju vlade da pojačaju mjere socijalne zaštite, posebno za ugrožene porodice, između ostalog kroz pružanje pomoći poslodavcima da ne otpuštaju zaposlene i da nastave da isplaćuju plate, kao i da garantuju finansijsku podršku onima koji izgube posao.

„Socijalni dijalog – konsultacije i saradnja između vlada, radnika i poslodavaca i njihovih predstavnika – od suštinskog je značaja. Kako bi odgovori bili djelotvorni i održivi, oni se moraju graditi na povjerenju i širokom iskustvu“, rekla je Manuela Tomei, direktorka Sektora za uslove rada i jednakost u ILO-u.

Politike i prakse koje uzimaju u obzir potrebe porodice, uključujući zaštitu poslova i prihoda, plaćeno odsustvo za njegu članova porodice, fleksibilne uslove rada i pristup kvalitetnoj brizi o djeci u vanrednim situacijama, mogu napraviti ključnu razliku. One omogućavaju zaposlenima da zaštite i da se brinu o sebi i svojoj djeci i povećavaju produktivnost i osjećaj sigurnosti radnika.

Preliminarne preporuke poslodavcima za ublažavanje negativnih posljedica koje proističu iz COVID-19 uključuju sljedeće:

  • Pratite i poštujte savjete lokalnih i nacionalnih organa i prenosite zaposlenima ključne informacije.
  • Razmotrite da li trenutne poslovne politike pružaju dovoljnu podršku zaposlenima i njihovim porodicama.
  • Pridržavajte se dobrih praksi u primjeni postojećih ili novih politika koje se zasnivaju na socijalnom dijalogu, nacionalnim zakonima o radu i međunarodnim standardima rada. Pobrinite se da svi radnici dobijaju mjere podrške na radnom mjestu, bez diskriminacije, kao i da su svi radnici upoznati sa njima, da ih razumiju i da mogu da ih koriste bez osjećaja nelagode.
  • Zaštitite radno okruženje od diskriminacije i društvene stigme tako što ćete organizovati obuke i postarati se da mehanizmi za prijavljivanje takvih slučajeva osiguravaju anonimnost i bezbjednost.
  • Organizujte uslove rada tako da budu u skladu sa potrebama porodice i dajte zaposlenima veću slobodu u pogledu toga kada i odakle mogu izvršavati svoje radne obaveze. Ako fleksibilni radni uslovi nisu mogući, razmotrite alternativne oblike podrške za zaposlene koji su roditelji, poput pomoći za brigu o djetetu.
  • Zaposlenima koji su roditelji pružite pomoć za brigu o djetetu u oblicima koji su bezbjedni i prikladni u kontekstu širenja bolesti COVID-19.
  • Spriječite i ublažite rizike na radnom mjestu kroz jačanje mjera zaštite na radu i zdravstvenih mjera.
  • Obezbijedite zaposlenima smjernice i obuku o mjerama zaštite na radu i zdravstvenim mjerama i higijenskim praksama.
  • Podstaknite radnike da potraže odgovarajuću medicinsku pomoć u slučaju povišene temperature, kašlja i otežanog disanja.
  • Podržite zaposlene koji se bore sa stresom u periodu intenzivnog širenja COVID-19.
  • Podržite vladine mjere socijalne zaštite u skladu sa Konvencijom ILO-a o minimalnim standardima socijalnog osiguranja br. 102 i Preporukom ILO-a o osnovama socijalne zaštite br. 202. Podrška preduzeća može da obuhvata, na primjer, subvencije radnicima za pristup zdravstvenom osiguranju, osiguranju za slučaj nezaposlenosti i nesposobnosti za rad, i treba da se odnosi i na radnike u neformalnom sektoru.

Preliminarni tehnički dokument izrađen od strane UNICEF-a, ILO-a (Međunarodna organizacija rada) i UN Women o politikama koje uzimaju u obzir potrebe porodice i drugim dobrim poslovnim praksama u kontekstu COVID-19 možete preuzeti ovdje.