Autor: urednik

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama i 9 jedinica lokalne samouprave iz BiH formirali su zajednički fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih žena. Ukupna vrijednost fonda je oko 420.000 KM, u kojem jednakim iznosom učestvuju i USAID i lokalne zajednice.

Podrška Fonda namijenjena je razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća kao i seoskih domaćinstava žena žrtava nasilja, samohranih majki, nezaposlenih mladih žena mlađih od 35 godina, žena s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, te žena koje su na neki drugi način marginalizirane, doprinoseći konkurentnosti lokalnih ekonomija i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje teško zapošljivih kategorija.

Fond je osnovan početkom 2017. godine, te je kroz njega do sada podržano preko 140 biznisa žena u 18 lokalnih zajednica u ukupnom iznosu od oko 1.220.000 KM. Kreiranjem Fonda između USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama i lokalnih zajednica nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj preduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u preduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta.

„Danas nastavljamo sa našim naporima da osiguramo ekonomske prilike ženama, posebno marginaliziranim ženama. Žene vrlo često imaju izvrsne ideje za posao, a rijetko ih mogu realizirati zbog nedostatka resursa ili drugih ograničenja. USAID radi u partnerstvu sa 9 novih lokalnih zajednica na uspostavljanju trećeg ciklusa našeg fonda za pomoć marginaliziranim ženama za razvoj preduzetništva. Udruživanjem sredstava iz ovih lokalnih zajednica u BiH uspostavit ćemo fond vrijedan skoro 500.000 KM, kako bismo pomogli desetinama žena da pokrenu vlastiti posao“, izjavila je Nancy J. Eslick, direktorica misije USAID za BiH i dodala da će po završetku trećeg ciklusa USAID osigurati podršku za više od 200 žena u 27 zajednica u BiH.

Fond za podršku razvoju marginaliziranih grupa žena bit će dostupan u 9 zajednica: Bratunac, Čapljina, Gračanica, Jajce, Milići, Modriča, Osmaci, Srebrenik, Vlasenica.

„Ovaj fond stvara prilike za održivi razvoj preduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u preduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta. Poseban je i po tome što naglasak stavlja na društveno uključivanje žena i brisanje predrasuda da žene nisu u mogućnosti voditi biznise i zapošljavati druge ljude. Osim toga, pružamo i savjetodavnu podršku korisnicama tokom trajanja ugovora. Vjerujemo kako će načelnici prepoznati ovaj model održivim i da će ga nastaviti koristiti i u budućnosti“, izjavio je Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama.

Edin Hozan, načelnik Općine Jajce izjavio da oni odranije provode slične projekte samozapošljavanja njihovih građana, ali da do sada nisu imali poseban fond za podršku razvoju preduzetništva žena. Izrazio je veliku zahvalnost USAID-u jer je omogućio Općini Jajce da sudjeluju u kreiranju ovog fonda i dodao da će fond biti veoma koristan za velik broj stanovnica Jajca, koje će nakon toga moći osigurati bolju egzistenciju za sebe i svoju porodicu.

Načelnik Opštine Bratunac, Nedeljko Mlađenović napomenuo je da ova podrška dolazi u pravo vrijeme, kada su mnoga radna mjesta izgubljena zbog posljedica pandemije virusa COVID-19. Gospodin Mlađenović napominje da žene u Opštini Bratunac imaju dobre poslovne ideje i da im je potreban samo početni kapital kako bi te svoje ideje i realizirale.

Nakon potpisivanja ugovora, svih devet jedinica lokalne samouprave će uz podršku USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama raspisati javne pozive na koje se mogu prijaviti žene zainteresirane za pokretanje i razvoj svojih biznisa.

Smrt medvjeda pronađenog na području Lovačkog udruženja „Borčići“ Šiprage (tromeđa Kotor Varoši, Kneževa i Čelinca) nastupila je prirodno, usljed starosti jedinke. Ovo je Centru za životnu sredinu potvrdio interventni tim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS  na osnovu uviđaja sa lica mjesta, a nakon upita za dodatnim pojašnjenjem o uzrocima smrti ove jedinke.

«Nakon što su mediji prvo objavili vijesti koje su ukazivale na krivolov, a ubrzo potom i vijesti da nelegalnog odstrela nije bilo, obratili smo se interventnom timu koji je formiran pri nadležnom ministarstvu sa ciljem rješavanja neželjenih situacija i zbrinjavanja krupnih zvjeri (medvjed, vuk, ris). Odgovor koji smo dobili pojašnjava da je nakon saznanja o ovom događaju došlo do ponovnog izlaska na teren i vršenja pregleda medvjeda koji je potvrdio da on nije imao nikakve vidljive mehaničke ozlijede koje bi upućivale na ranjavanje vatrenim oružjem. Radi se o starom medvjedu, nije pronađeno ništa sumnjivo na njemu niti oko njega, a prema procjeni je uginuo pet do šest dana prije pronalaska», istakla je Aleksandra Anja Dragomirović iz programa Biodiverzitet i zaštićena područja Centra za životnu sredinu.

Ona podsjeća da Centar kroz svoj rad, s ciljem unaprijeđenja zaštite i istraživanja biodiverziteta, sprovodi projekat „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“, a jedan od njegovih važnih segmenata je upravo izrada plana upravljanja mrkim medvjedom. U cilju izrade ovog planskog dokumenta ostvarena je saradnja sa nadležnim ministarstvima iz oba entiteta.

«Uzrok smrti divljih životinja se dodatno istražuje sa ciljem praćenja statusa populacija. Evidentiranje uzroka smrti jedinki pojedinih vrsta takođe treba biti definisano i planovima upravljanja i to kroz bilježenje smrtnosti, sakupljanje i analizu tijela mrtvih životinja čime se mogu saznati uzroci smrti, eventualno postojanje bolesti u populaciji te analizirajući prikupljene podatke možemo na vrijeme prepoznati ograničavajuće faktore za postojanje optimalnih uslova za život vrsta. Apelujemo na širu javnost da se aktivno uključi u praćenje stanje na terenu te da o uočenim pojavama obavještava nadležne institucije. Uključivanjem šire javnosti u mehanizme dojavljivanja uočenih pojava sa terena i prikupljanje podataka povećava se svijest javnosti o važnosti divljih vrsta kao dijela zajedničkog nam ekosistema i prirodnog bogatstva naše zemlje. Ispravno upravljanje velikim zvijerima kao i svim biljnim i životinjskim vrstama, od velike je važnosti za njihovo očuvanje i skladan saživot s čovjekom“, istakla je Alekdandra Anja Dragomirović.