Autor: urednik

Centar za životnu sredinu (CZZS) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinarku ili novinara koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na močvare i vlažna staništa. Podrška istraživačkom novinarstvu u oblasti zaštite prirode dio je regionalnog projekta „Partnerstvo za prirodu“ koji podržava Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime njemačke vlade, a koji CZZS realizuje u partnerstvu sa Centrom za zaštitu ptica (Crna Gora) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

Jednokratna podrška od 800 eura bruto pokriva sve vrste troškova vezane uz istraživački rad, a prema potrebama kandidata može biti iskorištena za troškove putovanja, vremena provedenog za istraživanje ili opreme. U okviru ovog poziva moguće je podržati do dvije istraživačke priče odnosno istraživački rad dva novinara/ke.

U cilju pružanja adekvatne stručne podrške CZZS nudi:
– Savjetovanje te upoznavanje konteksta i problematike iz područja zaštite prirode;
– Umrežavanje i izradu kontakata za daljnje izvještavanje iz područja zaštite prirode;
– Podršku u stvaranju visokog nivoa poznavanja problematike i konteksta, na čijoj se osnovi može nastaviti samostalno baviti temom;
– Priliku novinarima da budu dio pozitivne promjene.

Zadatak odabranog novinara ili novinarke je napisati istraživačku priču u formi od minimalno dva članka ili video priloga koji se bave izvještavanjem o problemu u oblasti močvara i vlažnih staništa. Koncept istraživanja i forma izvještavanja nisu unaprijed zadani, a novinari imaju mogućnost biti slobodni i kreativni u osmišljavanju istraživanja. Na raspolaganju će im biti CZZS resursi, literatura i mogućnost korištenja konsultacija i savjetovanja sa stručnim osobama u ovoj oblasti na regionalnom nivou i to u okviru BioNET mreže.

Mogu se prijaviti svi novinari/ke bez obzira na prethodno iskustvo u istraživanjima o zaštiti prirode. Prijave se šalju e-mailom na adresu: jugoslav.jevdjic@czzs.org najkasnije do 30. maja.

Prijava mora sadržati:
– biografiju;
– primjer novinarskog istraživačkog rada (3 članka, reportaže ili druge primjere sadržaja);
– koncept rada (2.500 znakova: motivacija, teme koje su kandidatima zanimljive i željeli bi ih istraživati, metode koje će koristiti i oblik rada – članak, video itd.)

Istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine, koje je pokrenuo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a u Bosni i Hercegovini, provedeno na 3000 punoljetnih ispitanika, u periodu od 22.04. do 28.04.2020. godine. Cilj istraživanja je bio procijeniti stepen informisanosti o korona virusu COVID – 19, nedostataka u protoku informacija te ključnih izvora kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za pandemiju.

Više od polovice ispitanika, građana Bosne i Hercegovine (55%), sebe smatra veoma dobro informisanim o korona virusu COVID-19, dok se 39% građana smatra donekle informisanim. Za većinu građana BiH, uvjerljivo najznačajniji izvor informisanja o korona virusu je televizija (79%). Po važnosti, slijede digitalni mediji, prije svega web portali informativnog sadržaja (30%), potom društvene mreže (23%), te neformalni izvori informisanja, tj., relevantno socijalno okruženje (15%). Oko 13% ispitanika se o korona virusu informiše direktno putem stručne javnosti – ljekara, medicinara i sl., jednako koliko i putem radija. Kada je riječ o povjerenju u institucije vlasti uključene u proces suzbijanja širenja zaraze korona virusom u BiH, građani najviše povjerenja imaju u predstavnike ministarstava zdravstva. UNICEF je izvor informacija kojem se vjeruje, no najveću težinu u smislu izvora informisanja ipak ima usmena informacija – neformalni izvori, odnosno bliske osobe.

Građani se općenito osjećaju najbolje informisanim o načinima zaštite od zaraze korona virusom, dok im je, s druge strane, najmanje poznato kome se trebaju obratiti u slučaju sumnje na zarazu. Kada je rijec o simptomima, najmanje su sa pojedinačnim simptomima upoznati pripadnici starije životne dobi (66 i više godina), među kojima je zabilježeno 12% onih koji ne znaju niti jedan simptom zaraze korona virusom.

Izolacija je ono što najteže pada svakom drugom ispitaniku u cjelokupnoj situaciji sa korona virusom koja je zadesila stanovništvo, a briga i strah su dvije dominantne emocije koje prevladavaju u kontekstu pandemije COVID-19 u BiH. Briga za zdravlje bližnjih je prioritet za 71% ispitanika. Oni su, prije svega zabrinuti oko zdravlja članova porodice, a tek potom izražavaju brigu za vlastito zdravlje (38%). Građane također zabrinjava pitanje vlastitih finansija odnosno finansijske prilike domaćinstva, pa je zanimljiv podatak da su građani zabrinuti za vlastito zdravlje (38%) skoro kao i za ekonomski aspekt posljedica korona virusa, tj. ugroženost privrede (39%).

Disciplina građana, u smislu pridržavanja propisanih i preporučenih mjera prevencije, postoji, naročito kada se govori o mjerama čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Obaveznog nošenja zaštitne maske na licu se pridržava 92% građana, a praktički nema odrasle osobe u BiH koja nije uvela u svakodnevnu rutinu češće pranje ruku (96%). Devet od 10 građana izbjegavaju rukovanje, kućne posjete te češće koriste dezinfekcijska sredstva. No, čak i u tim slučajevima (npr. nošenje maske, zaštitnih rukavica, držanje propisane distance u međuljudskoj komunikaciji) postoji još uvijek i dovoljno prostora za poboljšanje.

Istraživanje je sadržajno koncipirano na način da obuhvaća tri cjeline – znanje, stavovi i prakse kada je pitanju epidemiološka situacija u BiH. Istraživanje je provela agencija IPSOS, a rezultati će se koristiti i prilikom produkcije televizijskih i drugih medijskih sadržaja, koje u odgovoru na COVID-19 krizu sproveo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a.

Cjelokupan izvještaj možete pronaći na linku.

 

Projekat Sweden/USAID FARMA II je danas na svojoj web stranici objavio „Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“. Priručnik je namijenjen kompanijama koje ove sirovine otkupljuju od sakupljača, aktivnim sakupljačima, i svima onima koji se žele uključiti u lanac vrijednosti sakupljanja bilja i gljiva, i ostvariti dodatni prihod.

Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja je važan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Većina prihoda je ostvarena sakupljanjem samoniklog bilja i gljiva, uključujući izvoz od preko 25 miliona KM godišnje.

„Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“ izlazi u pravo vrijeme jer je sada sezona kada počinje sakupljanje mnogih vrsta bilja, a mnogo onih osoba koje su nažalost izgubile posao zbog pandemije, se mogu odlučiti za početak sakupljanja ljekovitog bilja i gljiva, kako bi ostvarili prihode.

Pored uputstava i opisa 86 ljekovitih biljaka i deset vrsta gljiva, u priručniku su i informacije o četiri otrovne biljke i pet otrovnih gljiva koje se često pogrešno zamijene za jestive.

Od 2016. godine, projekat Sweden/USAID FARMA II je pomagao je više od 50 kompanija koje prerađuju ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove i gljive, pomažući im pri kupovini potrebne opreme ili edukacijom osoblja, kao i izvoznom promocijom njihovih proizvoda. Također, projekat je radio s više od 500 pojedinačnih poljoprivrednika i sakupljača kako bi im pomogo da povećaju prinose i prihode.

Priručnik možete preuzeti ovdje.  Također, Priručnik će biti odštampan u 500 primjeraka koji će biti podijeljeni sakupljačima.