Autor: urednik

Izložba “Heroizam i revolucija”

U okviru manifestacije „Ljeto u muzeju“ u Historijskom muzeju BiH 28.08.2020. u 20 h će biti otvorena izložba „Heroizam i revolucija“, autora Hadžić Ensara, akademskog grafičara.

Cilj manifestacije je pomoći mladim kreativcima da njihov glas bude artikulisan na najbolji mogući način. Kroz ovu izložbu muzej otvara pitanje stanja savremenog društva u vremenu pandemije.
Reaktuelizirajući muzejsku građu i fotografske priče iz bosanskohercegovačke historije, Ensar Hadžić linijama i oblicima povezuje prošlost sa savremenošću – obraćajući se prije svega mladom čovjeku.

„Početkom 2020. godine Historijski muzej BiH, nekadašnji Muzej revolucije BiH, je kroz javni poziv za izložbu „Was ist Walter?“ postavio umjetnicima pitanje o herojstvu kroz historiju. Ovo pitanje je dobivalo na važnosti pojavom pandemije, izolacije i karantina. Kroz umjetnost sam pokušao dati odgovor na ovo pitanje. Zanimala me
ogoljenost i izloženost čovjeka u savremenom društvu – a motive sam često pronalazio i u građi Zbirke fotografija Historijskog muzeja BiH.
Zanimao me heroj, kao čovjek, koji stremi visoko ka nebu i čiji svjetonazor nije nedostupan za čovjeka svakodnevnice. Iako ne čujemo takve priče često, ja vjerujem da je mnogo savjesnih ljudi i ljudi koji čine dobra djela svaki dan. Tu počinje revolucija – revolucija na mikro planu, revolucija iznutra, revolucija koja nas pogodi tako
snažno da svijet počinjemo gledati drugim očima, revolucija pomoću koje osvještavamo da je ljudima oko nas potrebna pomoć. Inspiracija za ovu izložbu je potaknuta pričom o narodnim herojima kroz historiju, a doživjela je svoju materijalizaciju u savremenom čovjeku.“

Ensar Hadžić

 

Ulaz na izložbu je 7,00 KM.

Odmori u BiH-Tuzla Srebrenik i Gradačac puni sadržaja gastro ponude i preljubaznih domaćina

U organizaciji Inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Europske unije u BiH, za grupu zainteresiranih bh. medija organizirano je putovanje upoznavanja u Tuzlu, Srebrenik i Gradačac. Putovanje je imalo za cilj prezentirati bogatu turističku ponudu ovih bosansko – hercegovačkih destinacija, kako bi se motivirali građani BiH da ih ove godine u što većem broju posjete. Predstavnici bh. medija su na ovom putovanju obišli samo dio bogate ponude sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, čije destinacije svojim posjetiteljima nude brojne zanimljivosti i aktivnosti, odličnu gastronomsku ponudu i ljubaznost tamošnjih domaćina, te definitivno zavrjeđuju da ih se posjeti.

Prvo odredište bila je Tuzla, čija je najveća atrakcija Panonika, impozantni kompleks slanih jezera površine od čak 75.000 kvadratnih metara, jedinstven u ovom dijelu svijeta, koji pored kupanja svojim posjetiteljima nudi i razne druge edukativne, zabavne i ugostiteljske sadržaje. Atrakcije Tuzle su kompleks Aleja mladosti – Slana banja, Centralni gradski park sa spomenicima Kralju Tvrtku i Povelji Kulina-bana, Turali-begova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Soni trg sa izložbenom postavkom posvećenoj eksploataciji soli. Ljubitelji umjetnosti imaju mnogo toga vidjeti u Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu Ismet Mujezinović i Spomen sobama Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću. Tuzla posjetiteljima nudi i odličnu gastronomsku ponudu, čiji je glavni reprezent odlični „MamaMia“ restoran na Trgu slobode, kao i smještaj u nekoliko veoma kvalitetnih hotela, motela, pansiona…

Samo pola sata vožnje od Tuzle ka sjeveru je Srebrenik, čija je najznačajnija atrakcija spektakularna, srednjovjekovna tvrđava – Stari grad Srebrenik, koji se prvi put pominje u zapisima iz 1333. godine. Tu su i nacionalni spomenici BiH – džamije u Ćojluku i Špionici, a u istom naselju nalaze se i katolička i pravoslavna crkva. U centru Srebrenika nalazi se Hotel „Park“, dok je na putu od Srebrenika ka Gradačcu, u Ormanici, Turistički kompleks „Orion“, sa bazenima, šetnicama, prostorom za organizaciju raznih događaja, hotelom, bungalovima…

Gradačac je najpoznatiji po svojoj tvrđavi, u čijem kompleksu se nalazi znamenita Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Sahat-kula i Centar za kulturu sa zanimljivom muzejskom zbirkom. U samoj kuli nalazi se restoran, koji nudi specijalitete domaće kuhinje, od kojih vrijedi izdvojiti „Gradačačku kutiju“, jelo koje se pravi u kutiji od cipela. Od ostalih gradačačkih zanimljivosti tu je i nacionalni spomenik BiH – džamija Husejnija, katolička i pravoslavna crkva u samom centru grada, dva jezera – Hazna i Vidara, čuveno lječilište Banja Ilidža…

Samo nekoliko kilometara od Gradačca, u naselju Skugrić nalazi se reprezentativni Hotel i destilerija „Monogram“, sa kušaonicom pića i zasadima jabuke i kruške na 35 hektara površine. Zanimljiva je bila i posjeta seoskom domaćinstvu Ranč Mionica, u istoimenom naselju nadomak Gradačca, a koji posjetiteljima nudi opuštajući odmor u prirodi.

 

U cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, Inicijativa “Odmori u BiH” i Europska unija u BiH pozivaju građane Bosne i Hercegovine da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije. Podsjećanja radi, u okviru inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.

 ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Bh. povorka ponosa: Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahjevamo zakone, zaštitu i sigurnost

Danas, 23.8.2020. godine Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa, zajedno sa LGBTIQ osobama i podržavateljima_cama poručuje da ne možemo čekati sporost sistemskih promjena. Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahtjevamo zakone, zaštitu, sigurnost i ravnopravnost!

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je nizom alternativnih akcija obilježio datum na koji se trebala desiti druga protestna šetnja Bh. povorke ponosa. Kroz zauzimanje javnog prostora, održavanjem performansa i akcijom Ponos na četiri točka, poručujemo da su ulice bh. gradova i naše, ali da se ne osjećamo slobodno i sigurno na njima.

Zbog loše epidemiološke situacije šetnja je odgođena, ali uprkos tome aktivisti_kinje iz cijele Bosne Hercegovine poručuju javnosti i institucijama da su LGBTIQ osobe dio bh. društva i kao takve zahtjevaju jednaka prava.

Bh. povorka ponosa nije komercijalni događaj, nego nephodan politički protest i iskaz otpora, kao što su to i protesti drugih obespravljenih građana i građanki.

Na ovaj način još jednom ukazujemo na sve institucionalne i zakonske prepreke sa kojima se LGBTIQ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. Mi smo se kroz svoje djelovanje i borbu za jednakost susreli sa ozbiljnim, neravnopravnim problemima prilikom pristupa javnom prostoru. Sloboda okupljanja u BiH nije slobodna, iako je zagarantovana Ustavom BiH.

Institucije zadužene za sprovođenje Zakona o javnom okupljanju imaju neproporcionalan pristup protestima za ljudska prava, a protesti sa predznakom LGBTIQ bivaju dodatno pogođeni. Bh. povorci ponosa, već drugu godinu zaredom, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nalaže dodatne mjere sigurnosti, koje niti jednom drugom protestu, iako jesu bili okarakterisani kao skupovi visokog rizika, nisu nametnute, nego su ih nadležne institucije pokrivale.

Stavljanjem ovih mjera sigurnosti na teret organizatora_ica, poručuje se da država nema kapaciteta ili ne želi da pruži potpunu sigurnosnu zaštitu LGBTIQ osobama i drugim učesnicima/ama povorke ponosa. U praksi u kantonu Sarajevo jedino se LGBTIQ protestima stavljanju ovakve dodatne mjere na teret. Ovim mjerama se uslovljava korštenje javnog prostora za protest protiv nasilja, diskriminacije i nejednakog položaja LGBTIQ osoba. Neispunjavanjem ovih uslova mi ne možemo izaći na ulicu i boriti se za ljudska prava.

Zato smatramo da su izmjene Zakona o javnom okupljanju u kantonu Sarajevo hitno potrebne, kako bi sloboda okupljanja i borbe za ljudska prava bila sprovodiva u praksi jednako za sve. Ministarstvo saobraćaja kantona Sarajevo je prije nekoliko godina kroz administrativnu šutnju uskratilo javnu protestnu šetnju LGBTIQ osobama, a ove godine to ponavlja svojom odlukom da protest za ljudska prava ometa saobraćaj, te stavlja fokus na javno preduzeće i profit prije ljudskih prava. Stoga, od nadležnih institucija zahtjevamo profesionalan rad koji će biti u skladu sa evropskim standardima slobode okupljanja, gdje se kroz ovakve zabrane i nejednak tretman neće čitati homofobija i diskriminacija nad LGBTIQ osobama.

“LGBTIQ zajednica se svakodnevno suočava sa teškoćama nasilja i straha zbog stigme i diskriminacije koje doživljava od države i društva. Suočavamo se sa strahom od  fizičkog i psihičkog nasilja, diskriminacije, mržnje, odbačenosti, nerazumijevanja, seksizma, rasizma, fašizma, ksenofobije, homofobije, bifobije i transfobije. Svaki izlazak iz sigurnog prostora za nas je potencijalna opasnost.” – izjavila je u svom govoru Bisera Hodžić, članica Organizacionog odbora.

LGBTIQ osobe u BiH još uvijek nisu zakonski jednake sa heteroseksualnim osobama. Neophodno je u što kraćem roku donijeti zakon o istospolnom partnerstvu koji bi zaštitio istospolne parove koji se trenutno suočavaju sa nemogućnošću ostvarivanja porodičnih prava. Takođe, nepostojanje regulacije pitanja tranzicije trans osoba, stvara ogromne probleme u svakodnevnom životu, te tražimo hitnu zakonsku regulaciju ovog pitanja i uspostavljanje medicinskog tima koji bi zdravstveno pokrio ovu oblast.

“Ako se za mnoge događaje sa LGBTIQA predznakom tvrdilo da sada nije vrijeme za njihovu realizaciju, ako se vjerovalo da ovo nisu prilike, nego neprilike koje prizivamo, možete i zamisliti kako izgleda proces borbe unutar samih LGBTIQA osoba. Da bismo kreirali momentum i pravo vrijeme za nas, da bismo gradili zajednički prostor sigurnosti i pokazali da je to moguće, od nas se očekuje da stalno i iznova prelazimo vlastite granice, te da razuvjeravamo društvo, koje nas pritom u isto vrijeme mrzi i napada.” – rekao je Mirza Halilčević, član Organizacionog odbora.

Napominjemo da je uključivanje prava LGBTIQ osoba u javne politike zagovaranja i izgradnja akcionih planova na svim nivoima vlasti neophodna, kako bi se nadležne institucije dodatno obavezale na proaktivan rad na suzbijanju diskriminacije i nasilja u porodici, te osiguravanju sigurnog javnog prostora za LGBTIQ osobe.

Članovi i članice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa:

Amar Ćatović, Vanja Stokić, Dajana Bakić, Ena Hasković, Kerim Hodžić, Melani Isović, Jadranka Milićević, Verda Dolarević, Elmaja Bavčić, Ena Bavčić, Milica Pralica, Branko Ćulibrk, Maida Zagorac, Bisera Hodžić, Azra Ćulov, Mirza Halilčević, Lejla Huremović.