Biti tata od prvog dana! Kampanja o pravu očeva na porodiljsko odsustvo

Iako je pravo na porodiljsko odsustvo zakonima zagarantovano za oba roditelja još od 2016. godine, od tada ga je iskoristilo tek 0,36 posto očeva u Bosni i Hercegovini. Sarajevski otvoreni centar zbog toga je pokrenuo kampanju kojom će informisati buduće roditelje o ovoj mogućnosti, ali i jačati svijest o očevoj ulozi u podizanju djeteta i pravednoj preraspodjeli poslova između partnera.

Zakonima o radu na nivou entiteta i Brčko distrikta zagarantirano je pravo očeva na korištenje porodiljskog odsustva nakon proteka perioda od 42, odnosno 60 dana od rođenja djeteta jer je to obavezan period u kojem majka mora koristiti porodiljsko odsustvo. Međutim, istraživanje Sarajevskog otvorenog centra ‘’Otac na porodiljskom odsustvu’’ pokazalo je da 57,8% očeva nije znalo za ovu zakonsku mogućnost, od čega je 73,4% njih reklo da bi koristilo porodiljsko odsustvo da su znali da imaju pravo na to.

Na pitanje da li ih je poslodavac upoznao sa  pravima u pogledu porodiljskog odsustva, velika većina očeva (70%) odgovorila je da nije.

Korištenje porodiljskog odsustva od strane oba roditelja podjednako donosi brojne benefite – jačanje odnosa sa partnerom/icom, stvaranje i jačanje odnosa sa djetetom, veći prihodi u domaćinstvu, što u konačnici dovodi do boljih performansi u radnom okruženju jer imate radnika/cu koji/e je zadovoljan/na samim sobom.

‘'Poslodavci imaju obavezu da informišu radnike/ce o propisima u vezi s radnim odnosom. Njihova je dužnost da jasno i pravovremeno obavijeste zaposlenike o trajanju odsustva, načinu podnošenja zahtjeva i svim pripadajućim beneficijama. Kvalitetno informisanje od strane poslodavca smanjuje nesigurnost kod radnika i omogućava im bolje planiranje porodičnih obaveza. Također, na taj način poslodavac šalje poruku da aktivno podržava korištenje roditeljskog odsustva i time stvara pozitivnu radnu kulturu i pokazuje brigu za dobrobit svojih zaposlenika/ca. Osim toga, pravovremenim informisanjem se izbjegavaju potencijalni nesporazumi i osigurava neometano funkcionisanje radnog procesa tokom odsustva radnika’’ – kaže Amina Dizdar, autorica istraživanja ‘’Otac na porodiljskom odsustvu’’.

90% muškaraca, intervjuisanih u okviru istraživanja koje je sprovela kompanija McKinsey&Company 2021. godine, na temu utjecaja roditeljskog odsustva očeva na organizacijske performanse, potvrdilo je da imaju mnogo bolji odnos sa partnericom i osjećaju se povezanije sa svojim djetetom. Osim toga, korištenjem porodiljskog odsustva omogućili su partnerici da sačuva svoj profesionalni život zbog čega su prihodi u domaćinstvu mnogo veći nego što bi bili da je samo jedno od roditelja koristilo porodiljsko odsustvo.

Očevi koji su koristili porodiljsko odsustvo su potvrdili da su imali mnogo veću motivaciju nakon povratka na posao, a jedan od razloga je upravo to što cijene mnogo više poslodavca koji im je omogućio korištenje odsustva radi brige o djetetu. Sve navedeno upućuje na to da korištenje porodiljskog odsustva očeva može donijeti mnoge benefite, ne samo za roditelje i djecu, već i za poslodavce, stoga je potrebno da i BiH, pored izmjena zakona, sprovede i javne politike koje će omogućiti očevima lakše ostvarivanje prava.

S ozbirom da je nedostatak informacija prepoznat kao glavni razlog zbog kojeg očevi ne koriste porodiljsko odsustvo, primarna aktivnost je sprovođenje kontinuirane promotivne kampanje.

‘’Idealno bi bilo da ovu vrstu kampanja sprovode institucije, na što su se i obvezale u svim kantonima koji su usvojili gender akcione planove. Zagovaramo i za izmjene važećih zakona o radu kako bi se uveo pojam roditeljskog odsustva kao prava oba roditelja koje koriste po međusobnom dogovoru do navršene godine dana djeteta. Porodiljsko odsustvo bi predstavljalo isključivo pravo majke na odsustvo u trajanju od minimalno 42 dana, a očinsko odsustvo pravo oca na korištenje minimalno 10 dana u slučaju rođenja djeteta. Prema trenutnom zakonskom rješenju, samo majke imaju pravo na korištenje odsustva u slučaju rođenja mrtvog djeteta. Na taj  način se zanemaruje činjenica da i očevi, iako ne nužno u istoj mjeri, bivaju pogođeni gubitkom djeteta, stoga naši amandmani obuhvataju proširivanje zaštite na očeve.’’ – kazala je Dizdar.

Osim zakonskih izmjena, Sarajevski otvoreni centar rad na ovom pitanju nastavlja i kroz zagovaranje za poduzimanje drugih mjera kako bi se očevima olakšalo korištenje porodiljskog odsustva.

‘’Slučajevi iz prakse su nam pokazali da postoje nejasnoće o načinu ostvarivanja ovog prava i dosta neodgovorenih pitanja zbog čega je dolazilo i do uskraćivanja očevima prava na porodiljsku naknadu. Stoga bi nadležna ministarstva, u saradnji s općinskim službama/centrima za socijalni rad, trebala usvojiti jedinstvene procedure/smjernice kojima će se voditi svi/e službenici/e koji/e pružaju ovu vrstu informacija kako bi se izbjeglo kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH’’ – zaključuju iz Sarajevskog otvorenog centra.

Promocija projekta „Wer ist Walter? Otpor nacizmu u Evropi“ u Beogradu

U srijedu, 18. decembra 2024. godine, u Beogradu će se održati promocija međunarodnog projekta „Wer ist Walter? Otpor nacizmu u Evropi“, koji je okupio tim historičara i kustosa iz više evropskih zemalja. Kroz dvije godine intenzivnog istraživanja i razmjene znanja, projekt je istraživao različite oblike otpora fašizmu tokom Drugog svjetskog rata, sa naglaskom na to kako ovu temu danas možemo interpretirati u akademskom, muzeološkom i obrazovnom kontekstu. Učesnici razgovora u Muzeju Jugoslavije su Prof. dr Marko Šuica, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dr Olga Manojlović Pintar, sa Instituta za noviju istoriju Srbije i Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH i kustosica izložbe “Wer ist Walter? Topografija antifašističkog otpora u Bosni i Hercegovini. Razgovor će moderirati Ana Panić, muzejska savjetnica iz Muzeja Jugoslavije. 

Ova međunarodna suradnja rezultirala je nizom važnih rezultata: akademska publikacija, digitalna platforma i stalna postavka u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Promocija projekta u Beogradu biće prilika da se sagleda značaj ovog istraživačkog projekta i njegovih rezultata, te da se razmotre budući koraci u akademskom i muzeološkom predstavljanju teme otpora fašizmu. “Iako je međunarodni projekat Wer ist Walter zvanično završen, rezultati koji su iz njega proizašli tek započinju svoj život. Akademska publikacija, digitalna platforma i izložba služiće kao osnova za otvaranje niza razgovora na temu kako danas pisati akademskim ili muzejskim jezikom, tj. kako podučavati o otporu u Drugom svjetskom ratu, temi koja je skoro pa nestala iz akademskog, obrazovnog i muzejskog fokusa na ovim prostorima. Povoda za razgovor neće faliti jer nam se približava 80. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata, a nama je posebno zadovoljstvo što ćemo i prije toga, odmah nakon Sarajeva, o ovoj temi imati priliku razgovarati s kolegama u Muzeju Jugoslavije.” – naglašava Elma Hašimbegović.

Posebna pažnja će biti posvećena analiziranju uloge savremenih muzeja u razumijevanju i edukaciji o ovoj ključnoj temi iz evropske historije. “Iznimno mi je drago što se kod nas u Muzeju Jugoslavije razgovara o projektu Wer ist Walter? – riječ je o kompleksnom projektu čiji rezultati mogu biti izuzetno korisni i za edukaciju, i kao muzeološko pomagalo, ali i za širi spektar korisnika koje ove tema interesuje. Historijski muzej BiH mnogo toga dijeli sa nama – to su nekadašnji muzeji revolucije koji danas pripadaju istorijskim muzejima. Ipak, mi se danas itekako bavimo budućnošću, a tema otpora je više nego važna, naročito mladima.” – navodi Ana Panić iz Muzeja Jugoslavije.

Aktuelnost projekta “Wer ist Walter” i tema koje projekat obrađuje naglašava i Dr Olga Manojlović Pintar, sa Instituta za noviju istoriju Srbije: “Zbornik ne samo da svedoči o međunarodnoj solidarnosti iz vremena Drugog svetskog rata, već je i najlepši primer međunarodne akademske solidarnosti danas. Ratna dešavanja na jugoslovenskim prostorima stavlja u širi evropski kontekst i skladno povezuje u jedinstvenu celinu. Prikupljeni tekstovi u zborniku proširuje naša znanja o prošlosti, ali i otvaraju nove horizonte naše budućnosti.”

Ovaj događaj predstavlja jedinstvenu priliku za sve zainteresovane da saznaju više o tome kako se kroz muzeje, akademske radove i digitalne platforme može sagledati otpor nacizmu i fašizmu, te na koji način ova tema može doprinijeti boljem razumijevanju savremenih društvenih izazova.

Datum i vrijeme: 18. decembar 2024. godine, u 13:00 sati

Mjesto: Muzej Jugoslavije (Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd)



Drugi koncert ‘Ekfrasticke teme’

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije “Strings Attached Sinfonietta” najavljuje drugi koncert u okviru projekta Ekfrastičke teme, koji ove godine nastavlja afirmaciju umjetničke muzike kroz povezivanje različitih umjetničkih formi. Projekat, koji se organizuje drugu godinu zaredom, ima za cilj da muzičkom stvaralaštvu pridoda nove dimenzije kroz sinergiju muzike i književnog izraza.

Drugi koncert projekta održaće se u petak, 20. decembra 2024. godine, s početkom u 19.00 sati, u koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman” (Josipa Stadlera 1, Sarajevo). Na koncertu će nastupiti duo SA Sinfonietta, kojeg čine violinistkinja Tamara Arsovski i pijanistkinja Julia Gubajdullina.

Publika će imati priliku slušati sonate za klavir i violinu Johannesa Brahmsa, jednog od najvažnijih kompozitora romantičkog perioda. Brahmsove sonate odlikuju se bogatom harmonijskom strukturom, promišljenom formom i izražnim dijalogom između violine i klavira. Njegova muzika istovremeno reflektuje disciplinu klasične tradicije i emocionalnu dubinu karakterističnu za romantičarsko stvaralaštvo.

Važan dio ovog projekta predstavlja poveznica između muzike i teksta. Inspirisan koncertnim izvedbama, književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić kreiraće ekfrastičke tekstove koji nude književni osvrt na muzičko djelo, otkrivajući njegovu moguću interpretaciju i dodatne slojeve značenja. Ovim pristupom, muzičko i književno stvaralaštvo bivaju predstavljeni u međusobnom dijalogu.

Projekat Ekfrastičke teme realizuje se uz podršku Općine Stari Grad, Skupštine Kantona Sarajevo i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, u saradnji s Udruženjem “Hila” iz Srbije, Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu i portalom Strane.ba.

Ulaz je slobodan.

Julia Gubajdullina, klavir (Moldavija/Hrtvatska)

Klavir je počela svirati u dobi od četiri godine, a svoj prvi veći uspjeh postigla je kao dvanaestogodišnjakinja, nastupivši uz orkestar Moldavijske filharmonije. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Kišinjevu u klasi Ljudmile Vaverko, a postdiplomski studij završila je 1999. godine na Državnom konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski u Moskvi u klasi Jurija Hajrapetjana.

Na Međunarodnom takmičenju za kamernu muziku u Rumuniji osvojila je 1. nagradu (1993.), a kao solistica osobito se iskazala osvajanjem I nagrade na Međunarodnom takmičenju u Moldaviji (1997.) te III nagrade na Međunarodnom takmičenju Citta di Sulmona u Italiji (1999.). Dobitnica je Specijalne nagrade UNESCO-a za posebna umjetnička postignuća.

Nastupala je uz vodeće simfonijske orkestre te je, pod ravnanjem uglednih dirigenata kao što su V. Doni, M. Secikin, M. Ahmet-Zaripov, Ch. Rehli, E. Leduc-Barome, izvela niz klavirskih koncerata Bacha, Beethovena, Brahmsa, Francka, Schumanna, Ravela, Rahmanjinova i Skrjabina.

Godine 2000. preselila se u Sarajevo, gdje je predavala na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu i bila stalnom članicom ansambla SONEMUS, s kojim se – izvodeći savremenu muziku – uspješno predstavila i u inostranstvu: Zürich (2004.), Muzički biennale Zagreb (2005., 2007.). Nastupila je na brojnim festivalima kao što su Molto cantabile, Pianofortissimo, Glazbeni umjetnici Zagrebu, Diapason, Vivat Academia, Opera selecta i drugi. Sarađivala je s istaknutim umjetnicima poput Tatiane Samouil, Monike Leskovar, Martine Gojčete-Silić, Renate Pokupić, Aline Gubajdulline, Marka Genera, Krešimira Lazara, Marka Graziani, Ivane Lazar, Milana Čunko, Vladimira Kossjanenka i dr.

Gotovo dvije decenije koncertira u klavirskom duu s Rubenom Dalibaltayanom s kojim je osnovala Ljetnu školu Makarska, gdje održava majstorske radionice od 2006. godine. Članica je žirija muzičkih takmičenja i gostujuća je profesorica na seminarima u Hrvatskoj i inostranstvu.

Od 2005. godine živi u Hrvatskoj gdje radi na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao docent na predmetu Kamerna muzika.

Tamara Arsovski , violina (Bosna i Hercegovina)

Dodiplomski i master studij violine (2010. – 2016.) završila je pod mentorstvom prof. Violete Smailović – Huart, na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu i kao jedna od najboljih studentica  nagrađena je priznanjem “Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu”.

Nastavila je svoje usavršavanje na brojnim seminarima pod vodstvom priznatih umjetnika i pedagoga kao što su Ernst Kovacic, Violeta Smailović-Huart, Klara Flieder-Pantillon, Stefan Milenković, Ilia Korol, Hakan Şensoy, Deborah Wong, Manhattan String Quartet i drugi.

Kao solistica je nastupala sa orkestrima: Camerata Academica, Gudački orkestar MAS, Simfonijski orkestar Mostar i Sarajevska filharmonija.

Dobitnica je prvih i specijalnih nagrada na takmičenjima učenika i studenata muzike u FBiH, a koncertirala je u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Slovačkoj, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Bila je članica Omladinskog simfonijskog orkestra Jugoistočne Evrope, Kamernog orkestra Symphonia Momentum Orient and Occident, Sarajevskog kamernog orkestra, Sarajevske filharmonije, Mostarskog simfonijskog orkestra te Gudačkog orkestra MAS.

Trenutno je zaposlena kao viša asistentkinja na Odsjeku za gudačke instrumente i gitaru Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, na predmetima Kamerna muzika i Violina. Aktivno sudjeluje kao stalna članica Gudačkog kvarteta “Strings attached Sinfonietta”. Od 2018. godine članica je Ansambla INSAM , Instituta za savremenu umjetničku muziku u Sarajevu.

Studentica je III ciklusa studija u klasi profesora emeritusa Ernsta Kovacica na Universität für Musik und darstellende Kunst Wien.

Noć kina 18. decembra u Sarajevu uz besplatan ulaz

Sarajevo, UNESCO grad filma, i ove godine organizira Noć kina, tradicionalnu manifestaciju koja će četvrti put zaredom besplatno otvoriti vrata sarajevskih kina.

Noć kina održat će se u srijedu, 18. decembra , a besplatan ulaz u kina građanima i turistima Sarajeva omogućili su UNESCO Grad filma Sarajevo, Grad Sarajevo i UNESCO. Partner projekta je Mastercard.

U Noći kina, 18. decembra, od 17 sati do ponoći, besplatan ulaz u bioskope: Centar za djecu i mlade, Cineplexx, CineStar, Dom kulture Ilidža – Kino Igman, Besplatni Kino Valter, Kino Meeting Point, Kino Novi Grad. i BiH kinoteka.

Svako kino je pripremilo poseban program za Noć kina od 17 sati, za sve generacije.

Besplatne ulaznice za Noć kina mogu se podići samo na dan Noći kina, 18. decembra, na lokacijama na kojima se film prikazuje. Rezervacije ulaznica nisu moguće.

PROGRAM:

CENTAR ZA DJECU I OMLADINE

17:00 Niko 3: Putem Aurore Borealis (Kari Juusonen)

19:00 Nakon ljeta (Danis Tanović)

21:00 Teretana (Srđan Vuletić)

CINEPLEXX

17:00 Niko 3: Putem Aurore Borealis (Kari Juusonen)

17:15 Zlica (Jon M. Chu)

17:30 Kraven the Hunter (JC Chandor)

17:45 Moana 2 (David G. Derrick Jr., Jason Hand, Dana Ledoux Miller)

17:45 Djed Mraz u Bosni (Emir Kapetanović)

18:30 Megdan: Između vode i vatre (Todor Čapkanov)

18:45 Niko 3: Putem polarne svjetlosti (Kari Juusonen)

19:15 Teretana (Srđan Vuletić)

19:45 Oporuka sinova (Nemanja Ceranić)

20:00 Gladijator 2 (Ridley Scott)

20:15 Venom 3: Posljednji ples (Kelly Marcel)

20:30 Zlica (Jon M. Chu)

20:30 Nakon ljeta (Danis Tanović)

20:45 Djed Mraz u Bosni (Emir Kapetanović)

21:00 Izolacija (Marko Backović)

CINESTAR

17:00 Dražen (Danilo Šerbedžija, Ljubo Zdjelarević)

17:00 Moana 2 (David G. Derrick Jr., Jason Hand, Dana Ledoux Miller)

17:10 Crveni (Jake Kasdan)

17:20 Zlica (Jon M. Chu)

18:15 Gospodar prstenova: Rat Rohirima (Kenji Kamiyama)

18:55 Sljedeća soba (Pedro Almodóvar)

18:55 Djed Mraz u Bosni (Emir Kapetanović)

19:30 Emmanuelle (Audrey Diwan)

20:30 Gladijator 2 (Ridley Scott)

20:40 Konklava (Edward Berger)

20:55 Heretik (Scott Beck i Bryan Woods)

21:00 Kraven the Hunter (JC Chandor)

DOM ILIĐE KULTURE

17:00 Blum – gospodari svoje budućnosti (Jasmila Žbanić)

19:00 Gladijator 2 (Ridley Scott)

BESPLATNO KINO WALTER

19:00 Sastajemo se večeras (František Čáp)

KINO MEETING POINT

17:00 Blum – gospodari svoje budućnosti (Jasmila Žbanić)

19:00 Nakon ljeta (Danis Tanović)

21:00 Teretana (Srđan Vuletić)

KINO NOVI GRAD

19:00 Teretana (Srđan Vuletić)

21:00 Nakon ljeta (Danis Tanović)

BIH KINO

19:00 Tramvaj po imenu Čežnja (Elia Kazan)

Detaljnije informacije o filmovima možete pronaći na web stranici kina i društvenim mrežama.

Manifestacija Noć kina postaje tradicija i u Sarajevu, gradu koji je 2019. godine proglašen gradom filma UNESCO-a.

Zajedno slavimo filmsku umjetnost. Budite dio Noći kina i uživajte u filmovima besplatno 18. decembra od 17 sati do ponoći!


Vidimo se na Noći kina 18. decembra u kinima u Sarajevu, uz besplatan ulaz!

Ugrčić-Hayami duo na Muzičkoj akademiji UNSA

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje flautistice Ive Ugrčić i pijanistice Satoko Hayami, priznatih umjetnica s američkom adresom, koje su se etablirale na internacionalnim koncertnim podijima kao Ugrčić-Hayami duo.

Ugrčić i Hayami će nastupiti u srijedu, 18. decembra 2024. godine, u 19:00 u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.

Na programu će se naći Sonata u cis molu op. 64 M. Bonis, komad “Chant de Linos” A. Joliveta,  Sonata za violinu u d molu, koju je komponovala N. Kōda, a aranžman za flautu priredila I. Ugrčić, “Ballade” op. 288 C. Reineckea i “Hues of Spring” E. Tanzil, djelo komponovano za Ugrčić-Hayami duo.

“Okarakterisane kao ‘očaravajuće i inspirativne’, ‘svjetske klase’ i ‘avanturističkog duha’, Ugrčić-Hayami duo čine dr. Iva Ugrčić (flauta) i dr. Satoko Hayami (klavir). Od 2017. godine, njihovi nastupi predstavljaju jedinstven spoj muzičke raznolikosti i virtuoznosti. Njihovi dinamični i pažljivo osmišljeni programi su posvećeni istraživanju i približavanju novog zvuka široj publici sa posebnim fokusom na nedovoljno izvođenim i cijenjenim djelima žena kompozitorica. Sa preko 100 zajedničkih nastupa, Ugrčić-Hayami Duo se predstavio na brojnim festivalima i koncertnim dvoranama širom svijeta.”

Ulaz je slobodan.

Koncert se realizira u okviru Koncertne sezone MAS i Svečanih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu.

Collegium artisticum: ZIMSKI SALON KNJIGE (12.12. – 22.12.2024.)

Srdačno vas pozivamo da posjetite ovogodišnji Zimski salon knjige koji će se održati u prostoru galerije Collegium artisticum od 12. do 22. decembra.

Osim izbora novih naslova knjiga iz Bosne i Hercegovine i susjedstva, promocija knjiga i druženja s autorima, u sklopu Zimskog salona knjige će biti otvorena izložba koja obuhvata radove naših slikarskih velikana:

Ibrahima Ljubovića, Ljube Laha, Affana Ramića i Marija Mikulića.

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u četvrtak, 12. decembra 2024. godine u 18:00 sati.

Ljiljana Rajković: Linija crvenog pomaka

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvaranje izložbe Linija crvenog pomaka umjetnice Ljiljane Rajković, koje će se održati 17. decembra 2024. u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Ljiljana Rajković rođena je 1950. godine. Pohađala je Srednju školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju u Sarajevu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1977. godine. Na istoj je Akademiji magistrirala 2005. godine s temom Kvant art. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2012. godine obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom Integro art – integrirane vizije znanosti, umjetnosti i filozofije. Autorica je nekolicine znanstvenih i stručnih radova te monografije Prema kozmičkim krajolicima: strukturni pluralitet slike. Radove je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te je sudjelovala na više likovnih kolonija. Djela joj se nalaze u fundusima brojnih muzeja i galerija u Bosni i Hercegovini i zemljama regije. Od 2007. godine, do umirovljenja bila je angažirana na Studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru gdje je obnašala i dužnost pročelnice Studija. 

Ljiljana Rajković svoja teorijska istraživanja i teze o svemiru i njegovim promjenama kroz vrijeme (kvant art, simetrije i njihovo narušavanje u svemiru, uzroci koji dovode do crvenog pomaka i širenja svemira…) prenosi na svoja slikarska platna i instalacije.  Autorica u svom radu istražuje spoznaje o materiji i fizikalnim zakonima kroz likovnu umjetnost, osobito u kontekstu teorijske fizike. Njezin rad ne bavi se uobičajenim društvenim temama poput ekologije ili ženskih prava, nego razmatra apstraktne znanstvene ideje. Ljiljana Rajković koristi umjetnost kao metodu za interpretaciju neuhvatljivih znanstvenih teorija, poput teorije struna, koje su još uvijek nedokazane. Njezin rad spaja znanstvene koncepte s vizualnim prikazom, stvarajući oblike koji premošćuju granicu između apstraktne teorije i konkretne umjetnosti. Njene slike, temeljene na jednostavnim elementima poput linija, ploha i boja, izražavaju nestalnost i mutabilnost, te aludiraju na spekulativnu prirodu znanstvenih teorija. Na taj način, Ljiljana Rajković daje zamišljenim teorijama konkretan oblik, dok same slike ostaju otvorene za interpretaciju, izbjegavajući jednostavnu, doslovnu povezanost između djela i značenja. Kroz ovu kompleksnost, njezine slike potiču dublje promišljanje i istraživanje, iako njihovo značenje ne može biti u potpunosti izrečeno riječima.

“Zavjera protiv Amerike”, opet

Philip Roth, Zavjera protiv Amerike, s engleskog prevela Gordana V. Popović

PIŠE: Stanislava Paunović

Kao što trenutna politička situacija u SAD, i šire, svedoči o krhkosti demokratskih vrednosti u svenadirućem talasu konzervativizma, Zavjera protiv Amerike i dve decenije kasnije nastavlja da razotkriva mehanizme kojima se eksploatacija straha i predrasuda koristi za učvršćivanje opresivnih režima.

Dvadeset godina nakon što je prvi put uzdrmao američku književnu scenu, roman – a nedavno i HBO serijal (2020) – Zavjera protiv Amerike (2004), višestruko nagrađivanog autora Filipa Rota (Philip Roth) stiče nova, aktuelna čitanja u Buybookovom izdanju iz 2024. godine.

Kroz prizmu alternativne istorije, Rot pripoveda o Sjedinjenim Američkim Državama u kojim, tokom Drugog svetskog rata, 1940. godine na predsedničkim izborima pobeđuje fašistički, antisemitski kandidat Čarls Lindberg (Charles Lindbergh). U Rotovoj verziji, figura pilota-pioniratragičnog oca i narodnog heroja odnosi pobedu nad demokratskim kandidatom Frenklinom D. Ruzveltom (Franklin D. Roosevelt), zahvaljujući izolacionističkim obećanjima da će zemlju držati podalje od „evropskog“ rata.

Saosećajući sa perspektivom (sada već odraslog) jevrejskog dečaka iz Njuarka (Newark), čitaoci i čitateljke zajedno sa pripovedačem, njegovom porodicom i zajednicom, svedoče rastućoj političkoj napetosti i društvenoj netrpeljivosti prema Jevrejima – u najavi postepenog ali sistemskog ukidanja njihovih prava i sloboda. Iz meseca u mesec, u nizu poglavlja od juna 1940. do oktobra 1942, pratimo previranja porodice Rot (Roth) – oca, majke, dvojice sinova, kao i njihovih bližih i daljih rođaka povezanih sa kućom u Aveniji Samit (Summit). Upoznati sa masovnim ubistvima i mučenjima evropskih Jevreja, roditelji pripovedača uvereni su da će ih slična sudbina zadesiti sa novoizabranim predsednikom, koji, kićen nacističkim ordenom, javno podržava Hitlerovo napredovanje u Evropi, i sam iznoseći antisemitske stavove. Suočeni sa neizvesnošću i rastućom mržnjom, Rotovi bezuspešno pokušavaju da se odupru preovlađujućem strahu, ne bi li ponovo uspostavili kontrolu nad vlastitom budućnošću.

Roman „dočarava“ napetost dve godine iščekivanja mogućeg prelomnog trenutka – legalizovanja masovnog kažnjavanja i obespravljavanja jevrejskog dela američke populacije. Sam tok priče oblikovan je i ograničenom i sveznajućom perspektivom pripovedača Filipa Rota, koji igrivom autofikcijom oblikuje sećanja prema dečjim impresijama, logici zaključivanja, prvim željama i strahovima. Emotivno i potresno, konkretno i neočekivano humoristično, Rotovo pripovedanje pruža precizne uvide u mehanizme desenzitizacije populacije i normalizacije fašističkih obrazaca mišljenja – kako kod pojedinaca, tako i kod kolektiva. U tom smislu, kroz knjigu pratimo kako se porodica Rot iz „američke“ porodice preobražava u one Druge, „lajave Jevreje“, čak i u očima Filipovog starijeg brata Sendija (Sandy). Bilo iz oportunističkih pobuda ili želje za ponovnim uspostavljanjem mirne svakodnevice, kroz roman je prikazan širok spektar prilika i motivacija koje u očima običnih građana opravdavaju i održavaju fašističku vlast na snazi. U tom smislu, aktuelnost Rotovog romana leži upravo u upozorenju na neophodnost kritičkog promatranja političkog diskursa i pravovremenog reagovanja na potencijalne pretnje.

Zavjera protiv Amerike dovedena je u vezu i s aktuelnom političkom situacijom u Sjedinjenim Američkim Državama kako 2016, pri Trampovom (Trump) prvom mandatu, tako i danas – pred drugi. Zbliženi pod okriljem istog populističkog slogana – „America First“ – Tramp i fiktivni Lindberg poređeni su i na osnovu bliskih stavova o imigraciji, rasizmu, izolacionizmu… Upitan o ovoj sličnosti, kao i o „predviđačkim“ osobinama svog romana, sam autor izjavio je u intervjuu za Njujorker (New Yorker) (2017) kako mu je lakše bilo zamisliti fiktivnog Lindberga na vlasti nego Donalda Trampa, s obzirom na to da je prvi svojim šarmom, hrabrošću i avijatičarskom spretnošću barem uživao poštovanje sugrađana.

Kao što trenutna politička situacija u SAD, i šire, svedoči o krhkosti demokratskih vrednosti u svenadirućem talasu konzervativizma, Zavjera protiv Amerike i dve decenije kasnije nastavlja da razotkriva mehanizme kojima se eksploatacija straha i predrasuda koristi za učvršćivanje opresivnih režima. Sa kritičkom svešću o svemu što se u tom procesu gubi, roman istovremeno služi kao podsetnik neophodnosti traganja za podrškom, strukturom i sigurnosti unutar zajednica, kao osnov bilo kakvog utemeljenijeg pokušaja pobune.

izvor: https://bookstan.ba/

https://bookstan.ba

Najava četvrtog koncerta projekta ‘Muzikom kroz izložbu’ u Umjetničkoj galeriji BiH

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije “Strings Attached Sinfonietta” najavljuje četvrti i završni koncert u sklopu projekta ‘Muzikom kroz izložbu’ u Sarajevu. 

Događaj će se održati u utorak, 10. decembra 2024. godine, s početkom u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine (Zelenih beretki 8, Sarajevo). Koncert je dio programa retrospektivne izložbe posvećene slikarskom opusu Halila Tikveše, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih umjetnika.

Na koncertu će nastupiti ansambl ‘SA Sinfonietta’, kojeg čine violinistkinja Tamara Arsovski, violončelistkinja Belma Alić i akordeonistica Belma Šarančić. Ivana Udovičić, historičarka umjetnosti i muzejska savjetnica Umjetničke galerije BiH, predstavit će retrospektivnu izložbu Halila Tikveše, naglašavajući njen značaj u kontekstu bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva.

Program koncerta obuhvata djela Philippa Lerouxa, Sofie Gubaiduline, Sergeya Berinskog i Astora Piazzolle. Odabrane kompozicije istražuju bogatstvo savremenog muzičkog jezika i univerzalne teme harmonije, simbolike i introspekcije.

Retrospektivna izložba Halila Tikveše upoznaje publiku sa specifičnim slikarskim izrazom, prepoznatljivom simbolikom i snažnim vizualnim identitetom jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara. Njegova djela prožeta su motivima zavičaja i naglašene erotike.

Izložbu kurira Ivana Udovičić, historičarka umjetnosti sa dugogodišnjim iskustvom stečenim u Umjetničkoj galeriji BiH. Danas je zaposlena u svojstvu muzejske savjetnice i voditeljice Odjeljenja zbirki. Naglasak njenog istraživačkog rada je na bosanskohercegovačkom slikarstvu prve polovice dvadesetog stoljeća.

Projekat ‘Muzikom kroz izložbu’ se realizuje uz podršku Grada Sarajevo i Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo, a u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine i Umjetničke galerije Bosne i Hercegovina.

Događaj nije namijenjen osobama mlađim od 14 godina.

Ulaz je slobodan.

„Dani ljudskih prava“ u kinu Meeting Point

Filmski program “Dani ljudskih prava” održat će se u kinu Meeting Point u Sarajevu od 9. do 11. decembra u organizaciji Sarajevo Film Festivala i partnera festivala. Ove godine na 30. Sarajevo Film Festivalu obilježeno je 16. izdanje Dana ljudskih prava.

Od 9. do 11. decembra na “Danima ljudskih prava” u bioskopu Meeting Point biće prikazan izbor filmova iz festivalskog programa.

Na programu su filmovi:

“Nebo iznad Zenice” Zlatko Pranjić i Nanna Frank Møller // 9.12. // 18:00

“Dnevnici iz Libana” Myriam El Hajj // 10.12. // 17:00

Kratki filmovi // 11.12. // 17:00

“Samir Mehić Bowie: Pisma iz Srebrenice” Lamije Grebo,
“Čovek koji nije mogao da ćuti” Nebojše Slijepčevića,
“Izlaz kroz ludnicu” Nikole Ilića.

“Dani ljudskih prava” publici kina Meeting Point pružaju jedinstvenu priliku da pogledaju odabrane filmove prikazane na ovogodišnjem 30. Sarajevo Film Festivalu i da se uključe u diskusiju o ovim filmovima i ključnim pitanjima ljudskih prava u našem društvu.

PROGRAM:

ponedjeljak, 9.12.

17:00 Panel

“Ekološka ljudska prava u Bosni i Hercegovini”

Predrag Raosavljević, Institucija ombudsmena u BiH, Emina Veljović, Aarhus centar u BiH i Samir Lemeš, Eko forum Zenica.
Moderator: Alma Mirvić-Kapić, UNDP u BiH.

18:00 NEBO IZNAD ZENICA

(Danska, Bosna i Hercegovina, 2024, 90 min.)

Režija: Zlatko Pranjić, Nanna Frank Møller

Četvrtinu površine bosanskog grada Zenice zauzima velika fabrika željeza. Fabrika željeza, koja danonoćno izbacuje dim i vatru, najveći je poslodavac u ovoj oblasti. Zenica se smatra jednim od najzagađenijih gradova na svijetu, s visokom stopom raka i respiratornih bolesti u populaciji, kao i dijabetesa među djecom. Zeničanima je konačno dosta. Oni osnivaju udruženje Eko-forum i traže promjene, ali – kao u grčkoj tragediji – sukobljeni interesi su jači od bilo koga upletenog u ovu priču.

Dobitnik specijalne nagrade za ekološku svijest na 30. Sarajevo Film Festivalu.

Pod pokroviteljstvom UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

utorak, 10.12.

17:00

DNEVNICI IZ LIBANA

(Liban, Francuska, Katar, Saudijska Arabija, 2024, 110 min.)

Režija: Myriam El Hajj

Joumana, vatrena feministička spisateljica, pjesnikinja i aktivistica, kandidirala se na izborima 2018. prkoseći političkom sistemu koji guši Liban već četrdeset godina. Pobijedila je, ali je već sljedećeg dana na korumpiran način svrgnuta, razbjesnivši svoje pristalice. Sljedeće godine, gnjev naroda se pretvara u revoluciju. U formi dnevnika, autor filma govori o četiri burne godine u zemlji u previranju, koja se bori da skine sopstvene okove.

Priča počinje 2018. godine u Libanu. Pratimo tri lika sa zajedničkom željom da obnove razorenu zemlju. Kako možete nastaviti da sanjate kada se sve oko vas raspada?

Nakon projekcije uslijedit će tribina “Na braniku: Budućnost je za žene”, na kojoj će učestvovati autorka filma Myriam El Hajj, Selma Hadžihalilović i Lana Bobić.

Projekcija i panel održavaju se u sklopu projekta „Žene vode put do mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji se realizuje uz podršku Fonda za izgradnju mira (PBF) generalnog sekretara Ujedinjenih naroda u partnerstvu sa Ministarstvom. ljudskih prava i izbjeglica Bosne i Hercegovine. Projekat se provodi pod vodstvom rezidentnog koordinatora UN-a u Bosni i Hercegovini, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacioni fond Ujedinjenih naroda (UNFPA).

srijeda, 11.12.

17:00

SAMIR MEHIĆ BOWIE: PISMA IZ SREBRENICE

(Bosna i Hercegovina, 2024, 34 min.)

Režija: Lamija Grebo

U proljeće 1992. godine rat je razdvojio prijatelje i članove rock'n'roll benda iz Srebrenice. Bubnjar Faruk napušta Srebrenicu, a gitarista Samir ostaje u gradu. Kroz pisma sanjaju da se ponovo sretnu sve do jula 1995. godine.

ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO CUTI

(Hrvatska, Slovenija, Francuska, Bugarska, 2024, 14 min.)

Režija: Nebojša Slijepčević

Bosna i Hercegovina, Štrpci, 27.02.1993. Paravojne snage zaustavljaju putnički voz na pruzi Beograd-Bar u akciji etničkog čišćenja. Dok vojnici iz voza izvode nevine civile, samo se jedan od 500 drugih putnika usuđuje da im se suprotstavi.

Dobitnik Zlatne palme za najbolji kratki film na festivalu u Cannesu

IZLAZ KROZ LUDARU

(Švajcarska, 2024, 19 min.)

Direktor: Nikola Ilić

Esej lični kratki dokumentarac priča priču o vojniku koji nikada nije želeo da bude vojnik. Odlučivši da nikada ne povuče okidač, njegov prkos dovodi ga u vojni zatvor.

Pod pokroviteljstvom Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.


***

Ulaz na program “Dani ljudskih prava” je besplatan. Besplatne ulaznice se preuzimaju sat vremena prije početka projekcije.

Dobrodošli na “Dane ljudskih prava” u bioskopu Meeting Point!