Predstava ‘KONCERT PTICA’ u Kamernom teatru 55

U subotu, 10. oktobra, u 20:00 sati u Kamernom teatru 55, će biti izvedena predstava pod nazivom ”KONCERT PTICA”, rađena po tekstu Dževada Karahasana.

Humor je odraz inteligencije, a smijeh je odlika intelektualno razvijenih oblika života. U našem slučaju – ptica. Od Gavrana koji drži političke govore, do Sove koja čita ‘Šumske novosti’. Humor je dijamant za koji se nekada mora malo i zaprljati. Per aspera ad astra, a smijehom do suza…

Tekst je napisan kao svojevrsna parodija kojom autor na jedan vrlo rafiniran način ismijava ljudsku sujetu, želju za vlašću, kao i samu srž naše ljudskosti, koja, ogoljena i razotkrivena, ostaje isprazna, tašta i okrenuta sebi.

Na 30. Susretima kazališta/pozorišta BiH u Brčkom predstava je osvojila sljedeće nagrade:

Tatjana Šojić – Grand Prix Susreta za najbolju žensku ulogu, Adisa Vatreš – nagrada za kostim i Dževad Karahasan – nagrada za najbolji dramski tekst bosansko-hercegovačkog savremenog pisca.

Režiju predstave potpisuje Aleš Kurt, a dramarturg je Vedran Fajković. Uloge tumače: Tanja Šojić, Mirsad Tuka, Senad Alihodžić, Amar Selimović i Aida Bukva.

Ne preostaje vam ništa drugo, nego da dođete u Kamerni teatar 55 u subotu, 10. decebra u 20:00 sati i sami se uvjerite u maštovitost ove predstave.

UG Akcija Sarajevo poziva na javnu tribinu

UZAVRELI GRADOVI

EVROPSKA PRIJESTONICA KULTURE u BiH

 16. decembar 2016., 18h, Umjetnička galerija BiH, Sarajevo

 

Iako je Evropska prijestonica kulture (EPK) najdugovječniji i najpoznatiji kulturni program Evropske unije, gradovi iz Bosne i Hercegovine tek su nedavno dobili priliku da se prijave za tu prestižnu titulu. Iako je jedna prilika za kandidaturu 2021. godine propuštena, naredna se otvara za manje od godinu dana: već na jesen 2017. bit će objavljen poziv na koji se mogu prijaviti i bh. gradovi.

Koliko su bh. gradovi spremni za ovaj poziv? Koliko ih ispunjava osnovni uslov za prijavu: posjedovanje kulturne strategije? Usuđujemo li se misliti o kulturi u bh. gradovima u narednih deset godina? Šta bh. gradovi trebaju uraditi već sada, u iščekivanju poziva? Kakvo je u tom pogledu iskustvo Novog Sada, grada koji će ponijeti titulu EPK u 2021. godini? Šta očekuje Zenicu kao prvi bh. grad koji je zvanično  najavio kandidaturu za EPK? – to su samo neka od pitanja o kojima će biti riječi na javnoj tribini „Uzavreli gradovi: Evropska prijestonica kulture u BiH“, koja će se održati 16. decembra 2016. godine, u 18h, u Umjetničkoj galeriji BiH.

Centralni dio tribine bit će panel na kome će učestvovati:

  • Lazar Jovanov, član tima EPK Novi Sad 2021,
  • Ivana Volić i Goran Tomka, autori kulturne strategije Novog Sada,
  • Biljana Čamur–Veselinović, pomoćnica Ministra za nauku i kulturu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH,
  • Zijad Softić, načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu Grada Zenice,

Panel će moderirati Hazim Begagić, direktor Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice i kulturni menadžer.

Pozivamo široki krug protagonista da se što adekvatnije informiraju o šansama koje nudi program EPK.

Ovom tribinom „Akcija“ Sarajevo nastavlja informativnu kampanju „Evropska prijestonica kulture – Šansa za strateški razvoj kulture u BiH“, započetu sličnom javnom tribinom na kojoj su, u maju o.g., program EPK prezentirali članovi EPK tima RIJEKA 2020. Nakon tribine Akcija je predstavila program EPK u gradskim upravama diljem BiH (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Mostar, Trebinje, Tuzla i Zenica), nakon čega je uslijedila i najava prve bh. prijave za EPK, iz Grada Zenice.

 

Tribina se organizira kroz projekat održivosti civilnog društva u BiH koji realiziraju Centri civilnih  inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

 

 

 

Šemsa Gavrankapetanović: retrospektiva Umjetnička galerija BiH, 8.12.2016-7.1.2017.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ovu godinu, u kojoj je obilježila sedamdesetogodišnjicu svog djelovanja, završiti će još jednom velikom samostalnom izložbom. Ovaj put je u pitanju retrospektivna izložba Šemse Gavrankapetanović kojom će umjetnica obilježiti pedeset godina umjetničkog rada.

Umjetnički put Šemse Gavrankapetanović zaopočeo je još u gimnazijskom dobu. Ona ga se prisjeća sa nostalgijom:

“Krenula sam prije 50. godina na studij slikarstva upravo sa trga ispred ove zgrade. Naime, na drugom kraju trga, druga zgrada od Galerije, nalazi se Gimnazija. Kada sam ja tu bila đak, ona se zvala Klasična gimnazija. Učila sam grčki i latinski, čitali smo Ilijadu i Odiseju, grčke mitove i rimske pjesnike. Historiju umjetnosti predavao je profesor Bora Mihačević, koji je svoje đake dovodio na izložbe u ovu Galeriju. On je tako dobro radio svoj posao, da sam ja poželila da se cijelog života bavim umjetnošću.”

Šemsa Gavrankapetanović, rođena u Sarajevu 1945. godine, nastavila je svoje školovanje na   Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1968. godine u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Postdiplomske studije završila je na istoj Akademiji, u klasi profesora Stojana Ćelića. U periodu od 1972. do 1992. godine radila je kao kustos zbirke umjetničkih dela Saveznih organa u Saveznom Izvršnom Veću.

Retrospektivnom izložbom, kojom će se publici predstaviti u četvrtak, umjetnica simbolično zatvara krug jedne vrlo lične relacije:

“Radovi koje sam pravila zadnjih godinu dana urađeni su na osnovu pisama koja su čuvana u mojoj porodicu, a koja je pisala ‘stara majka’ mog oca, moja pranena Begzada Bašagić-Gavrankapetanović. Bila je sestra književnika Safvet bega Bašagića, rođena 1844. godine. Fascinira me činjenica da je ona naučila pisati u vrijeme kada se ženska djeca nisu školovala. Pisala je „bosančicom“. Čak i caru Franji Josipu, ljuta što je vlast oduzela imanje njenoj porodici. Opismenila je cijelu familiju i vodila računa da se sva djeca školuju. Imam dovoljno razloga da danas spomenem moju pranenu Begzadu i mog profesora Boru Mihačevića. Ova izložba je dio posla urađenog na putu na koji su me oni poslali.”

Dajući presjek svih stvaralačkih faza, izložba donosi klasične oblike, ulja na platnu i crteže, ali i radove u kombiniranoj tehnici koji su nastali kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja ove umjetnice, u različitim područjima značenja, forme i materijala.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže na otvaranju izložbe u četvrtak, 8. decembra, u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Izložba ostaje otvorena do 7. januara 2017.

“Plumb BO-BO, ZU” i “BO-BO i ZU prvi dan u vrtiću”

Sarajevski ratni teatar i Aparat teatar, u toku decembra, za svoju najmlađu publiku pripremaju dvije dječije predstave.

Predstava “Plumb BO-BO, ZU” je   namijenjena  prije svega djeci uzrasta od nula do 3 godine, njihovim roditeljima, odgajateljima, trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. Termini igranja su subota, 10. i nedjelja, 11. decembar u 16h i 18h.

A zatim slijedi i premijera predstave “BO-BO i ZU prvi dan u vrtiću” u kojoj likovi BO-BO i ZU polaze u vrtić. Termini igranja su subota, 17. i nedjelja 18. decembar u 16h i 18h.

Cijena ulaznice za jednu od predstava iznosi 12KM za roditelje i školarce, a bebe i predškolski uzrast imaju slobodan ulaz. Cijena ulaznice za obje predstave iznosi 20KM. Rezervacije se mogu obaviti svakim radnim danom pozivom na 033 664 070.

 

VIŠE O PREDSTAVAMA

 Plumb BO-BO, ZU

Predstava  “Plumb BO-BO,ZU” imala je vrlo uspješnu premijeru 19.02.2014. Do oktobra 2014. odigrano je 15 repriza pred ca. 900 gledalaca, što uveliko premašuje kapacitet predstave, koji je planiran da bude max. 25 gledalaca po predstavi.  Namjenjena je prije svega djeci uzrasta od nula do 3 godine, njihovim roditeljima, odgajateljima, trudnicama i pravim ljubiteljima teatra. To je nova teatarska forma educiranja sasvim “male” publike, koja u našoj zemlji još nije zaživjela,a u zadnjim decenijama je vrlo popularna u Evropi, SAD i Kanadi.

Predstavom “Plumb BO-BO,ZU” traži se način komuniciranja, koji nije vezan za jezik koji ima svoj naziv, već “meta” jezik, jezik sve djece svijeta. Jezik emocije, smijeha, artikulisanog ili neartikulisanog tona, jezik pokreta i svjetla.

Svaka predstava završava igranjem sa djecom i roditeljima u scenografiji i  sa rekvizitom iz predstave. Time omogućuju da djeca starosne dobi  do 3 god. pamte svoj prvi kontakt sa teatrom ne samo kroz teatarski čin, već i kroz igru sa konkretnim predmetima korištenim u predstavi.

”PROBUDI SVOJU LJUDSKOST – POKRENI – PROMIJENI’

U završnici kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja i povodom Međunarodnog dana ljudskih prava TPO Fondacija u saradnji sa Jevrejskom opštinom u Sarajevu organizira završnu manifestaciju pod motom ”PROBUDI SVOJU LJUDSKOST – POKRENI – PROMIJENI” koja će se održati 09.12.2016. sa početkom u 14 sati na adresi Hamdije Kreševljakovića 59.

 

U programu će biti  predstavljena zbirka pripovijetki ”Sve što (ne) želimo znati” autora Elme Softić-Kaunitz i Pavla Kaunitza i izložba radova osnovnih i srednjih škola iz BiH. Na promociji će govoriti autori zbirke, recenzent Adnadin Jašarević, te autor crteža Jakov Čaušević.

 

Kako ističe Jašarević u svojoj recenziji: ”Dobra književnost mora biti angažirana… I u ovoj zbirci priča autori ukazuju na određe društvene probleme, prevashodno nasilju u porodici, školi, huliganstvu u gradu, ulično i na stadionima, mentalno nasilje, segregaciju bilo koje vrste.”

 

Na izložbi će biti predstavljeno 25 radova od pristiglih 60 na objavljeni konkurs, a pet najboljih će biti nagrađeno vrijednim nagradama.

 

Pozivamo vas da nam se pridružite i svojim glasom podržite kampanju ”Probudi, pokreni, promijeni”, jer nasilje se tiče svih nas.

Otvaranje izložbe ”Utisci i zbivanja” u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe ”Utisci i zbivanja” autorice Milijane Lagumdžije.

Izložba će u Galeriji Zvono biti otvorena u srijedu, 7. decembra u 21:00, na adresi Obala Maka dizdara 10.

Ovom izložbom privodimo kraju još jednu uspješnu programsku godinu.
Damir Nikšić, Osman Arslanagić, Kemal Hadžić, Zijah Sokolović, Milomir Kovačević, Alma Gačanin, Jasenka Kratović, Jusuf Hadžifejzović, Ismar Mujezinović, Jurinko Rajič, Namik Kabil, Enes Sivac, Nigel Osborne, Eun Su Lim, Nedžad Begović, Staffan Löfving, grupa Ambrosia, Bekim Sejranović, Marko Tomaš… samo su dio autora/ica koji/e su nam ukazali povjerenje i učestvovali u programima Zvona tokom 2016.

Umjetnica i dugogodišnja prijateljica Zvona Milijana Lagumdžija predstaviće zanimljiv ciklus pod nazivom ”Utisci i zbivanja” koji je spoj vrhunskog slikarskog umijeća i načina doživljaja stvarnosti i ljudi u njoj.

Na velikim formatima koji će ispuniti cijelu galeriju pronaći ćemo ljude iz sarajevskog kulturnog miljea, a i one koji djeluju i na nekim drugim prostorima. Opušteni razgovori u nekim nekonvencionalnim ambijentima prenijeli su se zahvaljujući umjetnici na platno i ispričali priču o važnosti susreta, povezivanja, razmjeni mišljenja; o neophodnosti provođenja vremena u društvu koji u često sivoj stvarnosti postaje jedini zajednički ”ventil”.

Milijana Lagumdžija završila je Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu i Akademiju likovnih umjetnosti takođe u Sarajevu gdje je diplomirala na Odsijeku za grafiku.
Dugogodišnja je profesorica Reklamne grafike u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.

Promocija knjige Nihada Hasanovića: Laki pogon

četvrtak, 8. 12. 2016. u 19:30 sati

Knjižara Buybook, Radićeva 4, Sarajevo

Razgovor s autorom vodi Kristina Ljevak

 Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige Laki pogon autora Nihada Hasanovića, koja je pred Internacionalni festival književnosti Bookstan objavljena u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, izdanje Sarajevo – Zagreb, te u okviru festivala pretpremijerno predstavljena.

Novi roman Buybookovog autora, koji je i prethodni pod nazivom Čovjek iz podruma objavio u našem izdanju, prate odlične kritike, te nagrada “Skender Kulenović“ 2016. za najbolje književno djelo u BiH.

U maniru vještog pripovjedača, i u novom romanu, slično prethodnom, kroz obilje humora za kog autor itekako ima sluha, Hasanović se dotiče neuralgičnih tački bosanskohercegovačkog društva. On secira posljedice djelovanja “novokomponovanog miljea“ te propadanje ekonomije i “običnog radnog čovjeka“, u društvu ogrezlom u fašizam, protkanom ispraznošću religije, gdje značaj naučnih i tehnoloških otkrića ostaje po strani.

Glavni junak romana Laki pogon je Mensur Halilović, magistar mašinstva pred penzijom, kog od ljudi sličnog profila razlikuje traumatično iskustvo gubitka sina Fuada koji se utopio u rijeci Uni. Mensur se bitno razlikuje i od tipičnih junaka bh. savremene književnosti. Pametan i mudar, kad ne bi bio djelimično narcisoidan, djelovao bi kao lik bez ikakve mane. U patrijarhalnom društvu u kom obitava, njegova trauma, jasno je, nije nešto što se uočava na prvi pogled, niti je u duhu tradicije nešto o čemu se glasno i svima govori. Ni u romanu, kao ni u životu, nema razrješenja za traumu glavnog junaka. Život kog je obilježilo traumatično iskustvo najlakše se “preživi“ ako se posvetimo sadašnjem trenutku, kako to čini Mensur Halilović.

Autor nas u romanu Laki pogon vodi na neobično putovanje od vlastitog rodnog i naratorovog Bihaća, preko Bordoa pa sve do Meksika, ukazujući na činjenicu da su poznanstva različitih vrsta upravo ona koja nam oplemenjuju život te da netipični junaci, poput Mensura, koji nam možda “na prvu“ i nisu najzanimljiviji, mogu biti od onih s kojima ćemo kasnije rado prijateljevati.

U srži romana je pitanje svih pitanja – šta je život. Uz iščitavanje jednog od mogućih odgovora na najkompleksnije pitanje ostaje spoznaja da ma šta je i kakav je, zadovoljstvo življenja svakako čini dobra književnost koju u ovom slučaju potpisuje Nihad Hasanović.

Iz recenzija:

Laki pogon Nihada Hasanovića čita se lako, s guštom, plijene pažnju njegove fine i duhovite rečenice, ocrtavaju složenu psihologiju Mensurovu, u 3D printaju i sporedne likove – usput i skiciraju devastirano lokalno društvo, komentiraju globalne svinjarije – ali ispod sve te zavodljive lakoće valja se težina jedne egzistencije. Aktivan i hrabar odnos prema vlastitoj traumi, netipičan za muške likove, Mensura će sigurnom autorovom rukom odvesti daleko, a čitatelja do tužnog kraja ipak optimističnog romana. Naime, tuga dolazi od toga što je roman završio.“

Kruno Lokotar

Laki pogon je takav roman da ne može da se ne dopadne savremenom čitaocu, jer je i sam savremen, postmodernistički sa egzistencijalističkom podlogom, a pisan ćopićevskim jezikom koji, umiksan s raznim argo-idiomima, podsjeća na tijesto zamiješano u domaćim kuhinjama, pogodan za nevjerovatno oblikovanje opisa prirode, ljudi, ili sasvim sporednih stvari, po čemu je ovaj autor dobro poznat. “

Iz odluke žirija za nagradu “Skender Kulenović“

“Uz osebujan karakter, Mensur posjeduje i osebujan jezični izričaj što je jedna od jačih strana ovog romana. (…) Taj neobičan, simpatičan i nezaboravan lik (iako mjestimice naporan kao oni umirovljenici u autobusima koji zapodjenu razgovor i s onima kojih ih slušaju i s onima koji ih ne slušaju) drži na okupu cijeli roman, baš kao što, da se poslužimo mitološkim motivom, Atlas na svojim leđima drži čitav svijet.“

Luca Kozina, booksa.hr

 “Cijeli je roman nevjerojatno složeno misaono-višekanalno pripovijedanje u prvom licu, s mnogo humora, mistike, emocija, detalja, podsjećanja na neke ranije spomenute tragove ili ključeve, a opet se čita kao vrlo jasna, uzbudljiva i napeta priča s duboko nostalgičnim i romantičnim ugođajem.“

Davor Šišović, Glas Istre

 

O AUTORU:foto_nihad-hasnovic

Nihad Hasanović je rođen 1974. godine u Bihaću. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio drame Podigni visoko baklju (1996) i Zaista? (2000), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003), te romane O roštilju i raznim smetnjama (2008), Čovjek iz podruma (2013) i Laki pogon (2016). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prijevode (uglavnom s francuskog, a ponešto i s engleskog i španskog) po književnim časopisima, štampanim i on-line. Preveo roman Kenizé Mourad Vrt u Badalpuru (2001), dnevničke zapise E. M. Ciorana Sveska iz Talamanke, kao i Duh terorizma Jeana Baudrillarda. Dobitnik je nagrade “Skender Kulenović“ za najbolje književno djelo 2016. godine. Živi u Sarajevu.

 

E-mail: nihad.hasanovic@gmail.com

Web stranica: www.nihadhasanovic.com

 

 

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 20,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.

 

Jednominutni film “To Be Hamlet ” u polufinalu Festival Português de Cinema Mobile

Jednominutni film “To Be Hamlet” u produkciji Udruženja za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju ( ETV/eFM) ušao je u polufinale Festival Português de Cinema Mobile (Super 9 Mobile Film Fest).

Do 31. decembra otvoren je i poziv za glasanje publike, a link na kojem možete pogledati i ujedno glasati za naš film je:

http://super9mobile.com/?videos=to-be-hamlet

Ova dokumentarna adaptacija književnog djela s elementima komedije, snimljena je 2015 godine u Seget Vranjici a svoju premijeru imala je u maju 2016 godine na međunarodnom festivalu jednominutnog filma CROMINUT u Požegi.

Nakon toga prikazivan je i na festivalima: IndieWise FREE Virtual Festival u mjesecu septembru i We The Peoples Film Festival u oktobru 2016 godine.