U subotu isključite svjetla

Deseti jubilarni Sat za planet Zemlju obilježava se 25. marta u 20:30 sati, a WWF poziva sve gradove, tvrtke i pojedince da se uključe u najveću globalnu volontersku akciju

 

WWF poziva sve stanovnike Bosne i Hercegovine, da ugase svoja svjetla na jedan sat te da se pridruže globalnoj inicijativi koja će i ove godine zamračiti brojne svjetske gradove u borbi protiv klimatskih promjena.

Grad Mostar će i ove godine poduprijeti globalnu akciju gašenjem svjetla na Starom mostu koji će zajedno s ostalim svjetskim znamenitostima utonuti u mrak. Uz Stari most u Mostaru, zamračene će biti i Gradska vijećnica Sarajevo, Gradska uprava Doboja, središta Prijedora, Bihaća, Zenice, Zvornik, Goražde, Bugojna, Ljubuškog i brojni drugi gradovi, rečeno je danas novinarima na konferenciji u prostorijama Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru.

„Suradnja poslovnog sektora, civilnog društva i institucija neophodna je ako želimo stati na kraj klimatskim promjenama, uvjerljivo najvećoj prijetnji današnjice. Svatko od nas može dati svoj doprinos  kroz promjenu nekih malih navika. Trebamo koristiti što manje energije, smanjiti temperature grijanja u uredu ili kućanstvu, isključiti električne uređaje kada oni ne moraju neophodno biti uključeni u struju, voziti se biciklom umjesto automobilom,“ istaknuo je Zoran Mateljak, direktor Udruge Dinarica, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

„UWC Mostar se po sedmi put pridružuje akciji Sat za Planet Zemlju, a učenici Koledža pored ove simbolične akcije, tijekom cijele godine organiziraju aktivnosti očuvanja okoliša. Učenici UWC-a Mostar su u studenom 2016 sudjelovali na COP22UN konferenciji o klimatskim promjenama u Marakešu u Maroku,“ izjavila je Valentina Mindoljević, direktorica UWC-a Mostar.

Raznim aktivnostima te dakako mrakom, inicijativi su se ove godine pridružili brojni gradovi u Bosni i Hercegovini dok će središnji događaj biti u Mostaru gdje je planirana i proslava „Stand up for Planet“ u Muzičkom Centru Pavarotti. Mostarska publika moći će se zabaviti uz stand up komičare Igora Iggy Drlju, Omera Hodžića, Tomislava Primorca i Josipa Škilju.

Studenti UWC Mostar će za vrijeme Sata za planetu Zemlju imati akustični koncert u Omladinskom kulturnom centru Abraševiću. Ove se godine mnoge tvrtke uključuju u akciju, a među njima je i shopping centar Mepas Mall u Mostaru, koji akciju podržava od samog početka otvaranja centra. Osim gašenja dekorativne rasvjete svoj doprinos daju kroz društvene mreže, donirajući facebook profil za borbu protiv klimatskih promjena.

WWF u gradu Bihaću organizira proslavu povodom Sata za planet Zemlju u suradnji s udruženjem MoguLi, udruženjem Radosti druženja te RTVUSK. Na središnjem trgu u 20:30 svi se mogu pridružiti djeci, roditeljima i ostalim članovima udruga te na kreativan način i uz zanimljive priče dati svoj doprinos očuvanju našeg planeta.

Uz simbolično gašenje svjetla tijekom samog Sata, WWF poziva građane da „doniraju“ svoje Facebook profile i promjenom profilne fotografije prijateljima daju do znanja da žele promijeniti klimatske promjene. Ta se izmjena vrlo lako može napraviti sljedeći upute s internetske stranice earthhour.org.

Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sydneyu kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Prošle je godine u njoj sudjelovalo 178 zemalja svijeta, a Bosna i Hercegovina sudjeluje od 2011. godine. WWF od samog početka provođenja ove akcije potiče pojedince da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta.

O PROJEKTU „SAT ZA PLANET ZEMLJU“

„Sat za planet Zemlju“ (Earth Hour) je globalna ekološka inicijativa WWF-a. Pojedinci, poduzeća, vlade i zajednice su pozvani da isključe svjetla na jedan sat u subotu 25. ožujka 2017. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ počeo u jednom gradu – Sydneyu u 2007. i do 2016. uključio  je stotine milijuna ljudi u 178 zemalja diljem svijeta te ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org

O WWF-u

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org

Bicikl, vikend, proljeće – idealna kombinacija

Vikend koji nam dolazi će biti i više nego zabavan, pogodan za druženje i rekreaciju. Bit će ovo prvi biciklistički vikend u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

BK TREK Team Sarajevo za vikend 25/26.03. priprema biciklistički vikend, tačnije “otvorenje biciklističke sezone” kroz vikend program, a koji će se sastojati:

  1. Kritična Masa Sarajeva, 22. po redu, koja će se održati 25.03.
  2. Otvorenje rekreativne sezone – vožnja ture od Sarajeva do sela Turovi ispod Treskavice (izvor Željeznice) – 26.03.
  3. Prvi dan, u subotu će se biciklisti kao i ranije okupiti ispred Zemaljskog muzeja od 14:30h, da bi na rekreativnu vožnju po gradu krenuli u 15 sati. Planirani krug po gradu je 45minuta, sa ciljem promocije biciklizma, i skretanje pažnje na bicikliste kao najugroženije učesnika u saobraćaju. Očekuje se dolazak nekoliko stotina biciklista.
  4. Drugi dan, u nedjelju će se održati otvorenje rekreativne sezone sa turom do sela Turovi ispod Treskavice. Tura će biti također otvorenog karaktera te se očekuje veći broj biciklista.

Dolaskom proljeća moglo se već primjetiti da su biciklisti krenuli da koriste blagodati svojih ljubimaca na dva točka. Vožnja biciklom postaje sve popularnija u Bosni i Hercegovini. Tako će se i ovaj vikend u Sarajevu svakako moći vidjeti koliko glavni grad BiH ima biciklista. Budite i vi dio “Biciklističkog vikenda” kojeg ovaj put podržavaju Sarajevski Kiseljak, Vispak, Klas, Lactalis, Guma M i Nike.

Samir Beharić: Dvije fotelje pod jednim krovom

Samir Beharić, student je Fakulteta političkih nauka UNSA i trenutni stipendista Erasmus+ programa na Sapienza univerzitetu u Rimu. Važnije od toga je da je kao osnovac  pohađao “dvije škole po jednim krovom u Jajcu”, a nakon toga i gimnaziju koju jajački političari trenutno žele podijeliti. Ovo je njegov osvrt na inicijativu o etničkoj podjeli srednjih škola u Jajcu.

***

Kao neko ko je u Jajcu imao nesreću proći kroz nacionalistički poligon „dvije škole pod jednim krovom“, ne mogu ostati ravnodušan na lavovsku borbu jajačkih srednjoškolaca i njihov epski otpor starim političkim voždovima koji, jednom nogom u grobu, mlade Jajčane guraju u one sjene prošlosti iz kojih su oni došli. Ono što mladi žele je zajedništvo i kvalitetan nastavni plan i program koji neće vrijeđati ničiji nacionalni sentiment.

Obnavljanje inicijative o novoj školi govori da nacionalističke stranke nakon prošlogodišnjeg neuspjeha nisu odustale od svog plana. Da bismo razumjeli zbog čega jajački političari, uz aminovanje njihovih kolega i kolegica iz Skupštine Srednjobosanskog kantona (SBK), silno žele osnovati novu srednju školu po cijenu produbljenja već postojećih podijela među mladima, bitno je razumjeti širi kontekst.

Segregacijom u odbranu ljudskih prava

Jajce nije podijeljen grad. Jajčani zajedno peru tepihe u istim kvartovima, umorni se vraćaju s posla iz istih firmi, piju kafu u istim kafićima, a njihova djeca zajedno treniraju košarku u KK „Vodopad“. Ipak, od kraja rata osnovne škole rade po sistemu „dvije škole pod jednim krovom“, gdje učenici pohađaju nastavu u različitim učionicama. U tim školama redari kvase spužvu u odvojenim toaletima, a nastavnici hrvatske i bosanske matematike se za čas pripremaju u odvojenim zbornicama.

Dvije srednje škole, Srednja strukovna škola „Jajce“ i Srednja škola „Nikola Šop“, rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. Bošnjaci i Hrvati u tim školama nastavu pohađaju u istim učionicama, osim za vrijeme časova bosanskog, odnosno hrvatskog jezika, te vjeronauke. Iako nastavu pohađaju i malobrojni učenici srpske nacionalnosti, srpski jezik nije u ponudi, ali ne želite da vas uvođenjem treće varijable još više zbunim.

Kantonalno ministarstvo obrazovanja je već godinama pod čeličnom šapom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), čija je bivša ministrica Greta Kuna prije nekoliko godina izlanula kako se „kruške i jabuke ne mogu miješati“, aludirajući na tu radikalnu ideju  zajedništva osnovaca i predloženu integraciju osnovnih škola, što ponajbolje oslikava stanje uma onih koji kroje nastavni plan i program. Ni trenutna HDZ-ova ministrica obrazovanja Katica Čerkez nije ništa oštroumnija u svojim medijskim istupima, pa je u ponedjeljak za FTV hladnokrvno izjavila kako se učenici „ne moraju ni upisati u novu srednju školu, ako ne žele“. Čemu onda nova škola, neko će se zapitati.

HDZ-ovi ministri obrazovanja su se godinama oglušivali na zahtjeve pojedinih roditelja i učenika Bošnjaka za  kompromisom u izučavanju predmeta, prije svega historije, geografije i muzičke kulture u srednjim školama, čiji sadržaj odgovara isključivo hrvatskom nacionalnom narativu. Zbog toga jajački srednjoškolci iscrpno uče o odlikama primorske klime susjedne Hrvatske, dok gorske masive također susjedne Srbije zanemaruju. Više znaju o hrvatskom kralju Tomislavu, nego o bosanskoj kraljevskoj lozi Kotromanića, čiju srednjovjekovnu  tvrđavu gimnazijalci vide iz svojih učionica. Ulje na vatru dolijeva i grb Herceg-Bosne, odnosno hrvatskog naroda u BiH na školskim diplomama, koje na kraju školske godine kući nosi podjednak broj učenika hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.

Šansu za jeftinim političkim poenima u cijeloj zbrci su dobili lokalni političari iz Stranke demokratske akcije (SDA), koji bi se novom segregacijom borili za ljudska prava Bošnjaka. Nova srednja škola je kao pravni subjek osnovana još pred kraj prošle školske godine, a  inicijativa za osnivanjem škole je pokrenuta na osnovu fantomske peticije koju je navodno potpisalo 500 roditelja Bošnjaka. Ni dan-danas nije poznato ko je pokrenuo peticiju, ko su potpisnici i ko ju je poslao u Ministarstvo obrazovanja SBK. Činjenica da zvanično Vijeće roditelja također nema nikakve informacije o peticiji, baca sumnju na validnost i transparentnost već prvog koraka cijelog procesa.

Složno za podjele

Inicijativom za osnivanje srednje škole koja će raditi po federalnom planu i programu, jajački SDA-ovci su HDZ-u džentlmenski prepustili pola obrazovnog sistema u Jajcu i time olahko odustali od traženja rješenja unutar postojeće škole, jačeg zalaganja za nacionalnom grupom predmeta, pa i za zajedničkim nastavnim planom i programom. Istina je da je za SDA podjela škole lakše „rješenje“ od pregovaranja za kvalitetan zajednički nastavni plan i program, ali posljedice ovog izbora bi mogle imati šire društvene posljedice koje neće zaobići ni SDA.

Iako  načelničku poziciju u Jajcu već 12 godina drže kandidati SDA, kao i mjesto premijera SBK, politički predstavnici ove stranke se i dalje usuđuju kazati kako nisu imali dovoljnu političku moć za zauzimanjem povoljnije pregovaračke pozicije naspram HDZ-a i borbom za kompromis u školskim klupama. Ipak, čini se da ono što je nedostajalo nije moć, već politička volja.

Njihovim kolegama u HDZ-u ovakav razvoj situacije itekako odgovara, jer im se osnivanjem nove srednje škole bošnjački političari prestaju „miješati u posao“, kao što je već slučaj sa podijeljenim osnovim školama, od čije su integracije svi davno digli ruke. Zbog toga ne čudi da su u ponedjeljak u Skupštini SBK poslanici iz SDA i HDZ-a zajedničkim glasovima podržali Prijedlog odluke o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Mješovite srednje škole „Jajce“ i time ujedinjenim snagama zakovali još jedan ekser u mrtvački kovčeg zajedničkom nastavnom planu i programu.

Oni koji malo duže prate političku situaciju u SBK i Općini Jajce svjedočili su i ranijim ortačkim odnosima između SDA i HDZ-a, strankama koje su tokom skoro cijelog prethodnog mandata u Općini Jajce bile i u koaliciji. Za razliku od ovog mandata, prije četiri godine im je bilo lakše dogovoriti raspodjelu direktorskih pozicija u javnim institucijama.

Općina Jajce je, pored Mostara, jedina u BiH koja od izbora nije konstituisala vlast jer se nacionalisti sa repovima iz rata ne mogu dogovoriti koja će stranka upravljati kojom javnom institucijom. Koalicija „Za bolje sutra Jajcu“ sa strankama okupljenim oko HDZ-a je na lokalnim izborima osvojila 11 od 25 mjesta u Općinskom vijeću, te traži raspodjelu fotelja javnih preduzeća prema omjeru osvojenih mjesta u Općinskom vijeću. Koalicija time uslovljava konstituisanje Općinskog vijeća, dok vijećnici iz SDA, SBB-a i SBiH, koji su zajedno dobili 12 mandata, ne pristaju na takav prijedlog, smatrajući ga ucjenom i nerelevantnim za konstituisanje vlasti. Općina je tako u blokadi već pet mjeseci, ali su isti ti političari saglasni u jednom, a to je da mlade u srednjim školama treba podijeliti. U podjeljene osnovne škole više niko i ne dira jer su one kao mjesto etnonacionalne indoktrinacije i produkcije nacionalističkih glasača interes i jednih i drugih.

Pravo na fotelju

Nacionalističke stranke priču o ugroženosti spretno prodaju upakovanu u celofan očuvanja nacionalnog identiteta, ali cijelu predstavu „borbe za prava učenika“ treba posmatrati iz perspektive upravljanja (novim) radnim mjestima, baš onako kako na nju gledaju stranački stratezi. Integracija osnovnih škola bi ukinula određena radna mjesta na koja političke stranke postavljaju svoje kadrove, pa jedinstvene škole zbog toga ne odgovarju ni SDA-u, ni HDZ-u.

Zapošljavanje direktora, novog profesora ili čistačice je po nepisanom pravilu postao skoro čisto politički montiran proces koji, smatraju u ovim strankama, takav treba i da ostane. Nova srednja škola, čiju ideju ponajviše gura SDA, znači novo mjesto direktora, sekretara, pedagoga i profesora, spremnih na poslušnost. To je pakt koji su pred zaposlenje potpisali i profesori postojećih srednjih škola, koji bi, ukoliko sad javno podrže svoje učenike, mogli ostati bez posla. Nova srednja škola, isto tako, znači gubitak posla za profesore koji trenutno predaju bosanski jezik u dvije postojeće srednje škole. Dakako, tim profesorima niko ne garantuje da će posao dobiti u novoosnovanoj školi, osim ako su dovoljno odani predsjedniku stranke koga gura osnivanje škole, što je u ovom slučaju SDA. Nova srednja škola u očima stranaka nije ništa drugo do firma, fabrika u koju će stranke zapošljavati svoje članove koji slučajno imaju diplomu s kojom mogu raditi u prosvjeti i podučavati naše najmlađe.

Nova škola za stranačke pulene nije mjesto prosvjetljenja, kritičkog mišljenja i preispitivanja autorireta. To je poligon etnonacionalne indoktrinacije, hram odgoja nacionalističkih glasača i trening-centar budućih stranačkih poslušnika. Škola, kao i bolnica, dom kulture ili vrtić su davno postali megdan stranačkih autoriteta i starih, propalih i neškolovanih političara narušenog ega, koji na nefer način traže svoje mjesto u društvu. Borba za prava učenika time postaje borba za pravo na fotelju.

Jajačko proljeće

O kvaliteti obrazovanja niko i ne govori. Osim srednjoškolaca. Njihov prijedlog za iznalaženjem zajedničkog, ali prije svega kvalitetnog plana i programa bez nacionalističkih obilježja i uvođenje grba na diplomi koji ne vrijeđa ničiji nacionalni sentiment je mnogo racionalniji, jeftiji i za društvo zdraviji od bilo kojeg stranačkog egzibicionizma. Jajačke političke kamikaze su spremne žrtvovati ogromna budžetska sredstva za novu školu dok Srednja škola „Nikola Šop“ godinama čeka na gradnju sportske dvorane.

Mladi iz Jajca rapidno odlaze. Nove generacije mladih Jajčana su site šuplje nacionalističke  priče. Mlade generacije koje dolaze neće trpiti stare ratne pukovnike koji svojim stranačkim šefovanjem uništavaju društvo i tjeraju mlade iz zemlje. Političari trebaju znati da se, za razliku od njih, svijet promijenio. Mladi danas govore dva ili tri strana jezika, uče kompjutersko kodiranje, volontiraju i apliciraju za međunarodne stipendije. Europska unija se o njima brine više nego njihova država, njihova druga majka. Ili maćeha? Mladi više nisu prisiljeni da budu zakovani za jedan grad ili jednu državu. Svijet je svakim danom manji i manji, a prilike mnogobrojnije i zanimljivije. Pitanje je kako ih zadržati. Nacionalizmom i segregacijom sigurno ne.

Da sam na mjestu jajačkih političara koji ovim aparthejdom planiraju društvenu eutanaziju, ne bih toliko brinuo ko će biti direktor nove škole. Brinuo bih o tome da li će ta nova škola za tri-četiri godine imati dovoljno učenika da radi.

Ne smijemo odustati od mladih Bosanaca i Hercegovaca. Ne smijemo ignorisati borbu  jajačkih srednjoškolaca i kalkulisati u osudi nove segregacije. Svaki glas, svaki šapat je bitan jer bitka još nije izgubljena. Dante Aligijeri u svojoj „Božanstvenoj komediji“ opominje da su najmračniji krugovi pakla rezervisani za one koji šute u vremenima moralne krize. Danas su političari udarili na jedinstvo mladih u Jajcu. Sutra će udariti na vas, a vi se sjetite stihova njemačkog svećenika Martina Niemöllera prije nego bude kasno. Jajački srednjoškolci svojim protestima najavljuju vruće jajačko proljeće. Najavljuju desant na združeni nacionalistički poduhvat i traže vašu podršku. Poručuju da smo zajedno jači. Pridružimo im se!

*Autor teksta je pohađao „dvije škole pod jednim krovom“ u Jajcu, kao i gimnaziju u Srednjoj školi „Nikola Šop“ u Jajcu. Student je Fakulteta političkih nauka UNSA i trenutni stipendista Erasmus+ programa na Sapienza univerzitetu u Rimu.

Na Grani Zelenoj – “Javne Površine”

Video priča posvećena problemu korištenja urbanog prostora i javnih površina u Sarajevu. Video tematizira problem korištenja i planiranja javnih površina namijenjenih osobama s invaliditetom kao što su slijepa i slabovidna lica. Video realiziran u sklopu serijala “Na Grani Zelenoj” zahvaljujući Fondaciji Heinrich Böll.

Intervju – Almas Smajlović

Almas Smjalović objavio je singl pod nazivom “Sat” koji će se naći na njegovom prvom samostalnom albumu.
Pjesma govori o vremenu u kojem živimo i kako se osjećamo u datim trenucima.
Gost na pjesmi je gitarista Hamo Salihbegović iz grupe Konvoj, producent je Djani Pervan a autori pjesme su Bakir Hadžiomerović i Almas Smajlović.

Ovo je zapravo najava Almasove solo karijere dok će rad sa bendom do daljnjeg biti zamrznut. Privatne životne prilike, koje su se desile u Almasovom životu, učinile su ga senzibilnijim i osjetljivijim što se može čuti već na prvo slušanje. Naime očinstvo je Almasa u mnogome promijenilo život i način na koji i sam posmatra svijet.

„ Ljudi danas često površno i slušaju i gledaju stvari. I kad malo pažljivije poslušaš pjesmu i posebno pogledaš spot, koji jeste minimalistički, onda dođeš do zaključka kojeg si ti primjetio.“

 Odgovornost spram sina učinila je da mnoge stvari više ne izgledaju onako kako se to do neki dan činilo. Ta senzibilnost, čita se i u tekstu i muzici na prvom singlu.

„ Ja mislim dok smo mi odrastali nekako sve bilo drugačije. Mislim bilo je brige ali ne i straha. Nekako su ljudi bili nasmijaniji. Danas je to teško, pustiti živo biće u ovaj svijet a da nisi napet.“

 I ostale pjesme i stvari koje su u pripremi su na istom fonu i obojene novim nivoom žAlmasovog života.

„ Mi uopšte nemamo neke granice i norme i gdje mora nešto zvučati ovako ili onako. Stvarno radimo po trenutnom osjećaju koji nas vozi. Vjerovatno će biti slično jer smo u tom moodu . Ima tu i žešćih i jačih stvari, puno gudača i klavira. Tekstovi su svi vezani za mene, moje prijatelje i svega onoga što mi se događalo u protekle dvije godine.“

Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke  trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

East West Centar na 62. Sterijinom pozorju

Sterijino pozorje u Novom Sadu objavilo je da je predstava Harisa Pašovića “Za šta biste dali svoj život?” uvrštena u program “Krugovi”, najvećeg teatarskog festivala u Srbiji.

Ovu predstavu je East West Centar Sarajevo kreirao u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, i pozorištima iz Novog Sada “Promena” i “Ujvideki szinhaz.”

U predstavi igra izvanredna ekipa mladih glumaca iz BiH i Srbije, većinom rođenih poslije rata. Oni su prvi put sarađivali zajedno, učili jedni o drugima i otkrivali dvije susjedne zemlje o kojima prije toga skoro ništa nisu znali. Na izuzetno snažan način i teatarski inovativno, ova predstava govori o tome za šta sve su ljudi spremni žrtvovati svoj život. Gledalac otkriva mnoštvo motiva – od kojih su neki plemeniti, a neki zli – koji ljude vode u dobrovoljnu smrt.

Ekipu predstave čine: Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Katarina Bradonjić, Amar Čustović, Lana Delić, Fedor Đorović, Dražen Pavlović, Miloš Lazić, Peđa Marjanović, Mina Pavlica, Gabor Pongo, Mia Simonović, Ema Stojanović, Marko Vasiljević, Dušan Vukašinović, Nikola Živanović , Elma Islamović, Nikola Marinkov, Irma Saje, Rastko Ilić, Lada Maglajlić, Vedad Orahovac, Thomas Steyart, Irfan Avdić. Izvršni producent je Ismar Hadžiabdić. Bh. turneja je planirana u maju ove godine.

“Smrt u Sarajevu” na BHFF-u

Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF) sa zadovoljstvom objavljuje poseban događaj sa oskarovcem Danisom Tanovićem u SVA teatru u New Yorku u subotu, 15. aprila u 18:00 sati. Ovaj događaj će biti dio 14. godišnjeg BHFF-a, koji se održava od 12-15 aprila 2017. godine.Tanović će biti prisutan na prikazivanju njegovog filma “Smrt u Sarajevu”, te će sudjelovati u razgovoru sa publikom nakon filma.

Danis Tanović je filmski režiser, producent i scenarista koji se naširoko smatra jednim od najboljih savremenih bosanskih filmaša svoje generacije. Najpoznatiji je po tome što je 2001. godine napisao i režirao film “Ničija zemlja”, koji je osvojio Oskara za najbolji strani film. Jedan od najnagrađivanijih filmskih prvjenaca u historiji, “Ničija zemlja” je dobila više od 40 međunarodnih nagrada, uključujući i nagradu za najbolji scenarij na Filmskom festivalu u Kanu.

 Tanović je rođen u Zenici a odrastao je u Sarajevu. Razvio je  interes za film nakon što je proveo nekoliko godina studirajući glazbu i inženjering, a pohađao je Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu do 1992. godine, kada je počeo rat. Tokom naredne dvije godine, Tanović je proizveo na stotine sati dokumentarnih snimaka rata i uticaj rata na stanovništvo.  Nakon toga odlazi da studira film u Belgiji gdje je napravio dokumentarni film o bosanskom sukobu i nekoliko kratkih filmova.

“Smrt u Sarajevu” je Danisov sedmi igrani film, i prvi koji se u potpunosti odvija u Sarajevu, u gradu u kojem je odrastao. Film je osvojio nagradu žirija Grand Prix na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, kao i FIPRESCI nagradu.

“Smrt u Sarajevu” predstavlja optužujuću alegoriju o modernoj Evropi. Na 100. godišnjicu atentata na Franza Ferdinanda, u legendarnom Sarajevskom hotelu nastaje haos neposredno prije dolaska gostujući delegacije EU, odražavajući obećanja i nesigurnost moderne Evrope. Film koji je slojevit istorijom i društveni komentarima, “Smrt u Sarajevu” je snažna satira obogaćena trnovitim političkim pitanjima a koja istovremeno pruža nadu za put naprijed.

“Smrt u Sarajevu” će biti prikazan na BHFF-u kao dio 6. prezentacije, 15. aprila 2017. godine u 18:00 sati nakon koje slijedi razgovor sa Danis Tanović.  U sklopu 6. prezentacije će biti prikazan i kratki film “Aždaja”, Ivana Ramadana.

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Ako nastavimo ovim tempom i intenzitetom, tek 2060. godine bismo mogli imati minimalno 40% žena u vlasti u BiH

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Piše: Delila Hasanbegović

Nakon održanih Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2016. godine, za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova, općinske načelnike_ce i gradonačelnike_ce u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i za Skupštinu Brčko distrikta, potvrđeni su i rezultati.
U oktobru 2016. godine u Bosni i Hercegovini su održani Lokalni izbori za 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština opština u Republici Srpskoj, 131 načelnika_cu općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika_ca gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Gdje su načelnice i gradonačelnice?

Od ukupno 418 kandidata_kinja za načelnike_ce, samo 26 su bile žene[2]. Ako procentualno usporedimo te podatke sa onima iz lokalnih izbora u BiH u 2012. godini, vidimo da je došlo do manjeg pada broja kandidatkinja, jer su žene ove godine činile 6,8% od ukupnog broja kandidovanih, dok je 2012. taj procenat iznosio 7,1%.
Uprkos manjem procentu kandidovanih žena, one su ove godine ostvarile nešto veći uspjeh, tako da je izabrano ukupno šest žena načelnica (i nijedna gradonačelnica), u poređenju sa prethodnim lokalnim izborima iz 2012. godine kada je izabrana jedna načelnica manje[3]. Pet načelnica je izabrano u Republici Srpskoj (7.9%), a u Federaciji BiH samo jedna, i to nezavisna kandidatkinja (4,2%).

Žene u općinskim i gradskim vijećima

Kada je riječ o izborima za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova na Lokalnim izborima 2016. godine, od izabranih ukupno 3.121 vijećnika_ca/odbornika_ca, žena je 570, što ukazuje na jako mali broj žena u ovim tijelima, u odnosu na kolege muškarce.
Analiza ukazuje da je u odnosu na Lokalne izbore 2008. godine kada je bilo izabrano prosječno 15% žena u općinskim vijećima/skupštinama opština, te u odnosu na Lokalne izbore 2012. godine kada je bilo izabrano u prosjeku 17,1% žena, 2016. godine taj procenat, iako neznatno povišen, najviši do sada – prosječni postotak osvojenih mandata, tj. učešća žena u opšćinskim/gradskim vijećima je 18,34%. U četiri općine nije izabrana niti jedna žena, a samo u jednoj općini su žene dostigle 54,55%, tj. od izabranih 11 vijećnika 6 je žena (Opština Kupres, Republika Srpska).

Kako do 40% zastupljenosti žena?

Šta nam govore ove statistike? Pokazuju da, iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa najmanje 40% političke zastupljenosti žena u svim nivoima vlasti, to nije slučaj ni ovaj put, ni nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, kao što taj procent nismo dostigli ni na jednim općim, niti lokalnim izborima u BiH do sada. U proteklih deset godina se nismo značajno odmakli od 20% zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Sve ovo je jako zabrinjavajuće, u kontekstu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u političkom životu, što je ključno i reprezentativno za ravnopravnost muškaraca i žena u svim drugim oblastima života.
Političke stranke, očigledno, ne prepoznaju važnost i obvezu davanja prostora ženama, prije svega u vlastitim partijama, na izborima – na kandidatskim listama i ključnim mjestima odlučivanja. Imajući u vidu činjenicu da bosanskohercegovački politički sistem uglavnom operira sa političkim strankama kao glavim političkim subjektima, izvjesno je da će dugo vremena trebati da se glas pojedinaca_ki čuje u izbornom procesu. Ipak, vrijedi pozdraviti uspjehe pojedinačnih kandidata_kinja na proteklim lokalnim izborima i nadati se artikuliranju više takvih, pogotovo ženskih, glasova u općinama i gradovima BiH.
Gledajući u budućnost, može se, matematičkom računicom, predvidjeti da će se propisana rodna kvota, ako se nastavi ovim tempom i intenzitetom kandidovanja i izbora žena, u lokalnim organima vlasti ostvariti tek 2060. godine, pod uvjetom da procenat učešća žena raste za 1-2 procenta, kao do sada.

Ako ne želimo čekati 2060. godinu da vidimo punu participaciju žena, ravnopravnu sa muškarcima, ovo treba biti alarm da ozbiljno poradimo na osnaživanju žena i davanju im glasa i pozicija koje zaslužuju.

Veče opernih arija i romantičnog lieda

Koncertna sezona 2016/2017. Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu  pobrinula se da ljubiteljima prefinjenog zvuka priušti još jedan vrhunski muzički događaj osmišljen u vidu recitala u okviru kojeg će se sarajevskoj publici predstaviti višestruko nagrađivana sopranistica Vedrana Šimić, te renomirani dirigent i pijanista sa zagerbačkom adresom Simon Peter Dešpalj. Recital je zakazan za 22. mart 2017. godine i održat će se u prostorijama Bošnjačkog instituta, s početkom u 19.00h.

Vedrana Šimić je eminentna sopranistica bosanskohercegovačkog porijekla koja stručnu naobrazbu stiče na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Regionalnoj javnosti se uspješno predstavila kroz impozantan niz glavnih i naslovnih uloga, nastupajući na scenama zagrebačke, riječke, splitske i sarajevske Opere. Klavirska pratnja je povjerena Simonu Peteru Dešpalju, istaknutom dirigentu koji je svoju stručnu naobrazbu također stekao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Trenutno, pored toga što djeluje kao dirigent i korepetitor, Dešpalj je angažovan i kao pedagog na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Dešpaljov umjetnički i pedagoški angažman su najvećim dijelom usmjereni na oblast operne literature.

Posebnost ovog muzičkog događaja leži u efektnom repertoarskom odabiru opernih arija i romantičkog lieda izdvojenih iz opusa dva operna genija druge polovice 19. stoljeća – Giacoma Puccinija i Richarda Wagnera. Na pozornicama evropskih i svjetskih opernih metropola muzičkoscenska ostvarenja pomenutih opernih velikana, čine neizostavan dio standardnog opernog repertoara. No, koncertantne izvedbe u vidu recitala poput ovog su srazmjerno vrlo rijetke, kako u inostranstvu tako i kod nas, što je uz vrsne interpretatore i odabrani repertoar jedan od dodatnih razloga zbog kojih ova muzička večer zaslužuje pažnju javnosti.

Ulaz na koncert je besplatan! Dobrodošli!