Bihać je jedan od najljepših bh. gradova u kojem se priroda i urbani dio savršeno nadopunjavaju, a ako ga dosad niste posjetili krajnje je vrijeme da to učinite.

Za pravi doživljaj svega što grad na rijeci Uni nudi bit će vam potrebno barem 3 dana, a vodič koji donosi turistička platforma odmoriubih.ba pomoći će vam da na najbolji način isplanirate boravak u ovom kraju Bosne i Hercegovine.
Bihać je oduvijek bio raskrižje važnih puteva pa je doticaj Istoka i Zapada, starog i novog, vidljiv na svakom koraku. Prirodne ljepote i ukusna hrana ovom gradu se ne mogu osporiti.
Oni koji su posjetili Bihać znaju šta znači krajiška gostoljubivost i srdačnost. Kad su u pitanju kulturno-historijske znamenitosti, preporučujemo da obilazak počnete od samog središta grada, iz razloga što je centar novog, modernog Bihaća izgrađen na bedemima starog grada, o čemu svjedoče ostaci zidina. Pa počnimo redom.Kapetanova kula
Premda spada među najstarije građevine Bihaća i jedan je od simbola grada, do dana današnjeg nije utvrđeno kad je tačno Kapetanova kula izgrađena. Prema teoriji H. Strausa u knjizi “Bihaćke kule i gradine”, Kapetanova kula je sagrađena 1205. i bila je jedna od četiri kule od kojih su tri razorene. Prema legendi, Kapetanova kula, odnosno, utvrđeni Bihać, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili tatarski konjanici. U znak zahvalnosti Bela IV proglašava Bihać slobodnim gradom i naređuje da se u kameno pročelje kule ukleše njegov simbol – crni gavran.
Dolaskom Austro-Ugarske monarhije na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Čuveni pisac Branko Ćopić u svom djelu “Magareće godine” opisao je bijeg hajduka iz ovog zatvora. Kapetanova kula je 1959. godine pretvorena u muzejski prostor u kojem su smještene stalne postavke, a nedavno su i obnovljene i danas se tu nalazi Muzej Unsko-sanskog kantona. Kula je proglašena nacionalnim spomenikom BiH 2007. godine.

Crkva sv. Ante Padovanskog
Odmah prekoputa Kapetanove kule nalaze se ostaci crkve Svetog Ante (Antuna) Padovanskog, sa dobro očuvanim zvonikom. Njena gradnja je započela dolaskom austrougarske vlasti, na lokaciji gdje je i bila jedna od porušenih srednjovjekovnih bihaćkih crkava, a završena je 1894. godine.
Sam izgled crkve bio je, za ono vrijeme, više nego impozantan. Prostirala se na 900 kvadrata sa pravougaonim zvonikom visine 50 metara, koji je dominirao iznad gradskog urbanog jezgra. Tokom Drugog svjetskog rata crkva je znatno oštećena, a nikad nije obnovljena. Od ovog vjerskog objekta ostao je jedino kvadratni visoki toranj sa zvonikom koji i danas odolijeva zubu vremena.

Bihaćki sarkofag
Ova gradska atrakcija poznata je i kao Grobnica hrvatskih velikaša, odnosno Grobnica bihaćkog plemstva. Originalni sarkofag podignut je krajem 19. stoljeća na lokaciji na kojoj je izgrađena tada nova crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću. U sarkofag su pohranjeni ostaci devet bihaćkih uglednika, koji su braneći Bihać, poginuli u bitkama protiv osmanlijske vojske, još u prvoj polovici 16. stoljeća.
Ova grobnica vjerovatno je bila smještena u staroj crkvi Sv. Ante Padovanskog, koju su Osmanlije nakon ulaska u Bihać 1592. godine pretvorili u džamiju Fethiju. Tada su posmrtni ostaci premješteni na parcelu pored novoizgrađene džamije, a poslije gotovo tri stoljeća prebačeni su u sarkofag.

Džamija Fethija
Bihaćka džamija Fethija ima vrlo zanimljivu historiju, jer je prvobitno bila crkva. Pretpostavlja se da je sagrađena polovinom 13. stoljeća, a nazvana je Crkva Svetog Antuna. Nakon dolaska Osmanlija, po naredbi Hasan-paše Predojevića, crkva je otkupljena od bihaćkih katolika, o čemu postoje dokumenti u bečkim i istanbulskim arhivima. Nakon toga je preuređena u džamiju i dobija ime po jednoj od Kur’anskih sura – Feth (Pobjeda).
Građena je u gotskom stilu, a prilikom preuređenja u džamiju, osmanlijski graditelji su neke od prozora s južne i sjeverne strane zazidali, a otvoreni su novi. U sredini objekta, umjesto oltara, postavljen je mihrab. Iznad velikih ulaznih vrata ostala je gotička rozeta. Zvonik je ostao netaknut sve do 1863. godine kada se zbog dotrajalosti ruši i zamjenjuje minaretom koji je od izgrađen od iste vrste kamena-bihacita. U samom podnožju minareta i dan danas ostala su neoštećena dva natpisa na arapskom jeziku, koji govore o izgradnji ovog vjerskog spomenika.

Muzej AVNOJ-a
Muzej je osnovan 1952. godine kao memorijalni muzej. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održalo je prvo zasijedanje na oslobođenoj teritoriji u Bihaću, upravo u ovoj zgradi, 26. i 27. novembra 1942., i tada je potvrđen proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije.
Zgrada Kloster sazidana je 1939. godne kao poklon Bišćanina iz Amerike časnim sestrama. Služila je za javne i kulturne priredbe.
Stalna muzejska postavka sastoji se od eksponata, dokumenata, fotografija i uvodnih legendi jednim dijelom, te svih trodimenzionalnih originalnih predmeta iz zbirke AVNOJ-a i oko 18 umjetničkih radova iz zbirke Muzeja AVNOJ-a.

Bihaćka Gradska otoka i ”Djevojka s Une”
U centru grada, na rijeci Uni nalazi se čuvena Gradska otoka koja je do 70-ih godina prošlog vijeka bila središte bihaćke čaršije. Zabilježeno je da su na ovoj adi 1893. godine bile 22 kuće, 43 magaze, sedam dućana, dva mlina te nekoliko drvenih dućana s mostovima do obala.
Danas se na njoj održavaju sajmovi, koncerti, motorijade… Otoka je živnula prije nekoliko godina nakon što je na nju, nakon restauracije, postavljena čuvena skulptura “Djevojka s Une”, jedan od simbola grada.
Autor skulpture od lokalnog kamena bihacita je Vladimir Herljević, a izradio ju je na inicijativu Boška Marjanovića, jednog od najvećih zaljubljenika u Unu i osnivača ekološkog udruženja ‘Unski smaragdi’. Danas otoku pohode brojni turisti kako se bi se fotografisali pored Une i “Djevojke s Une”.

Galerija “Enver Krupić”
Ova galerija nezaobilazno je mjesto za ljubitelje umjetnosti. Akademski slikar Enver Krupić, rođen u Bosanskoj Krupi 1911. godine, a testamentom je svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ustupio Gradu Bihaću. Tom prilikom je i zadužio Grad da zauzvrat osnuje i izgradi Umjetničku galeriju „Enver Krupić“. Ostavština uključuje nekoliko stotina umjetničkih slika u ulju i akvarelu, kao i crteže.
Krupić je bio zaljubljen u Unu pa je gotovo svakodnevno slikao rijeku, okolne pejzaže, atmosferu i vegetaciju. Krupić je umro u Bihaću, 29. januara 1992. godine, ali je rat onemogućio osnivanje i izgradnju galerije. Ova memorijalna zbirka svečano je otvorena i započela je sa radom 29. septembra 2006. godine kao sastavni dio Javne ustanove „Gradska galerija“ Bihać.

Stari grad Sokolac
Smješten na lijevoj obali Une, Stari grad Sokolac se prvi put u historijskim izvorima spominje 1380. godine. Prema zanimljivoj legendi, njegov nastanak se vezuje za bogataša Dobrišu koji je imao tri kćerke – Biku, Soku i Vranu.
Nakon očeve smrti kćerke su odlučile podići tri grada. Legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać.
Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom stjenovitom brdu izgradila grad koji po njoj dobi ime Sokolac. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj nazvan Vrnograč.
Do starog grada Sokolac vodi asfaltirana cesta koja je i osvijetljena, pa do grada možete prošetati i u večernjim satima nakon zalaska sunca. Ljubitelji prirode mogu do Sokoca doći i planinarskom stazom. Danas je ova lokacija i pozornica za zanimljive kulturne i muzičke događaje.

Spomen-park Garavice
Ovaj memorijalni kompleks, čiji je autor poznati arhitekta Bogdan Bogdanović, nalazi se na brežuljku Garavice, mjesto Uljevite Bare, pored puta koji od Bihaća vodi ka graničnom prelazu Izačić. Posvećen je žrtvama fašističkog terora na ovom prostoru tokom Drugog svjetskog rata, a sam lokalitet Garavice bio je mjesto masovnih pogubljenja 1941. godine.
Kompleks se sastoji od petnaest jednakih kamenih skulptura od bihacita, raspoređenih u dvije grupe. Prva grupa od 13 skulptura povezana je pristupnim putevima, a još dvije skulpture postavljene su na udaljenosti od skoro 1 km sjeveroistočno od prve grupe i do njih ne vode pristupni putevi.
Spomen-park Garavice je u maju 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

Unske lađe
U Bihaću se od davnina njeguje tradicija izrade unskih lađa. Lađe su se nekad pravile u dvije veličine, velike i duboke za vađenje unskog pijeska koji se koristio kao građevinski materijal, te manje i pliće za ribarenje ili kao prijevozno sredstvo.
U Bihaću je aktivna još nekolicina majstora koji izrađuju unske lađe, a danas se velike prave uglavnom u turističke svrhe. Klasične, male lađe možete iznajmiti u centru Bihaća te se provozati od gradske plaže “Betona” do kupališta “Amerikančevo”.
Jedinstveno iskustvo je i ručak tokom vožnje na Unskoj lađi, koje nudi odlični restoran River Dock smješten u naselju Pritoka, samo 8 km od centra grada. Lađom ćete se moći provozati i ako posjetite Japodske otoke.

Štrbački buk
Posjeta Bihaću nije potpuna ukoliko se ne uputite u Nacionalni park Una i ne posjetite slapove koje tvori smaragdna rijeka na ovom području. Najposjećenija destinacija u Nacionalnom parku je Štrbački buk. Visok 24,5 metra, ovo je najviši vodopad na Uni, a od pogleda na ovo čudo prirode zastaje dah.
Moć vode možete osjetiti po buci i kapljicama koje pršte na sve strane, što dobro dođe kao osvježenje u vrućim ljetnim danima.
Početkom 20. stoljeća obale ovog vodopada krasili su brojni unski mlinovi. Danas područje oko vodopada krase edukativne ploče koje prate staze parka, kako bi posjetioci mogli naučiti više od prirodnim ljepotama i kulturno-historijskoj baštini ovog područja.
U maju 2021. godine završeni su radovi na asfaltiranju 5,2 km pristupnog puta do Štrbačkog buka, te je preostalo još oko 3 km makadamskog puta koji itekako vrijedi proći da biste uživali u čudesnom pogledu.

Rafting i Una regata
Štrbački buk je i polazna tačka za većinu rafterskih tura. Una je posljednjih dvadesetak godina postala popularno odredište za ljubitelje adrenalinskih vožnji gumenim čamcima.
No, ne treba zaboraviti da Bihać ima puno dužu tradiciju raftinga, jer je tradicionalna “Una regatta” prvi put održana sad već davne 1972. godine. Ova tradicionalna turističko-sportsko-kulturna manifestacija svake godine u špici ljetne sezone okuplja stotine učesnika koji se spuštaju raftovima, kajacima i čamcima.
Zahvaljujući brojnim rafting klubovima možete uživati u spuštanju brzacima Une. Obično su u ponudi dvije opcije, kraća Paradise etapa (3-4 sata) kroz Grmuški kanjon za one manje iskusne i duža, Adrenalin ili kraljevska etapa (5-6 sati), za one koji žele u potpunosti doživjeti čar raftinga na Uni.

Kostelski buk
Samo osam kilometara od Bihaća, u naselju Kostela, nalazi se jedan od ljepših ukrasa Une, Kostelski buk. Neposredno pored buka nalazi se istoimeni restoran i hotel. Osim u izvrsnoj hrani uživat ćete u nazaboravnom pogledu na jedan od najljepših lokaliteta na smaragdnoj rijeci. U oviru ovog kompleksa nalazi se i mini Zoo vrt sa domaćim životinjama u kojem će posebno uživati najmlađi, a u neposrednoj blizini je otok na kojem ćete uživati u šetnji.

Japodski otoci
Turistički kompleks Japodski otoci su jedno od čarobnih mjesta na Uni, zahvaljujući prije svega jedinstvenoj prirodnoj strukturi na kojoj se nalazi. Kompleks se prostire na pet riječnih otoka ili ada koje su međusobno povezane drvenim mostovima. Naziv je dobio po Japodima, antičkom plemenu koje je nastanjivalo područje srednjeg toka rijeke Une, a specifični su po tome što su gradili sojenička naselja.
U prirodnom okruženju Japodskih otoka nalazi se restoran u kojem možete probati domaće gastro specijalitete, mali hotel “Konak”, a prenoćiti možete pod otvorenim nebom, u šatorima, apartmanima, vikendicama ili jedinstvenoj kućici na drvetu. Odnedavno nude i noćenje pod kupolom, čime su klasičnom kampiranju dodali dozu glamura. Gledani iz zraka Japodski otoci imaju oblik srca, a sigurno je da će vam predivna Una i priroda oko nje ukrasti srce zauvijek.

Turističko naselje Natura art
U naselju Lohovo koje je već decenijama omiljena vikend destinacija Bišćana nalazi se još jedan predivan kompleks, Turističko naselje Natura art, smješteno na zanimljivom dijelu toka Une. Građeno je postepeno, s puno pažnje i ljubavi kako bi svaki detalj bio savršen.
Naselje odiše bosanskom tradicijom s akcentom na ovaj dio Krajine gdje su mlinovi i  vodenice stoljećima mljeli pšenicu i kukuruz. Stara kovačnica daje prikaz nekadašnjih alata kojim su se kovale alatke za rad na seoskim  domaćinstvima. U sklopu naselja nalazi se hotel, bungalovi, tri restorana sa isključivo domaćom krajiškom ponudom, a za najmlađe goste na raspolaganju su dva igrališta.

Kulen Vakuf
Kulen Vakuf je najveće mjesto u Nacionalnom parku i od davnina predstavlja važno čvorište puteva. U vrijeme Rimskog carstva tuda je prolazila cesta koja je od Zadra povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Kulen Vakuf se prvobitno zvao Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) po mostu koji je sagrađen na Uni početkom 18. stoljeća. Kasnije mijenja ime u Palanka Mahmut paše Kulenovića, prema imenu najvećeg vakifa, a u 19. stoljeću dobija današnji naziv.
Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac, koji i danas postoji.

Stari grad Ostrovica
Iznad Kulen Vakufa nalazi se Stari grad Ostrovica, izgrađen na istoimenom brdu. Grad je bio opasan jakim bedemima, visokim do 10 metara. Tvrđava se sastojala od četiri kule i dvije tabije.
Prema usmenim predanjima, kad je austrougarska vojska napala Ostrovicu, vojnici su odolijevali napadima zahvaljujući ženama Ostrovice. Zapisi govore kako su se branitelji Ostrovice hrabro borili, a među njima i žene koje su oblačile oklope i borile se zajedno s muškarcima. To je izrodilo legendu o ostrovičkim Amazonkama. 
Prije nekoliko godina sjeverna kula je obnovljena i sada je ovo atraktivna turistička lokacija sa koje se pruža spektakularan pogled na Ljutočku dolinu i korito Une.

Martin Brod
Oko 50 kilometra uzvodno od Bihaća, u Martin Brodu, Una tvori najveći najveći kompleks slapova u svom toku. Pored najpoznatijeg i najvećeg Milančevog buka, u Martin Brodu možete vidjeti mnoštvo drugih slapova, kaskada i bazena koji se prostiru kroz naselje, sve do ušća rječice Unac u Unu.
Ukoliko odlučite posjetiti Martin Brod možete uživati u organizovanim pješačkim turama, tokom kojih se osim slapova obilazi i manastir Rmanj. U samom naselju možete pojesti vrlo ukusnu pastrmku iz lokalnih uzgajališta. Martin Brod je dio Nacionalnog parka Una i jedna je od destinacija koje definitivno trebate posjetiti ukoliko dođete u Bihać.
Odlučite li se zaputiti na odmor u ovaj dio Krajine, najbolje ponude za odmor u Bihaću pronađite na platformi odmoriubih.ba.

Zbog održavanja druge Bh. povorke ponosa, u subotu, 14. augusta, u periodu od 07:00 do 14:00 sati nastupit će privremena obustava saobraćaja. 
U tom periodu će biti zatvorene ulice:
Alipašina ulica Hamze Hume, od spoja sa krakom ulice Bolnička do raskrsnice ulice Hiseta – Obala Kulina-bana.
Koševo, od spoja sa raskrsnicom saobraćajnica Patrioteske lige-Bočnička do spoja sa saobraćajnicom Maršala Tita.
Gabelina, Alekse Šantića. Hadži Idrizova, Mehmed-beg Kapetanovića-Ljubušaka od spoja sa saobraćajnicom Koševo do spoja sa saobraćajnicom Josipa Vancaša.
Sutejska, od spoja saobraćajnicom Koševo do spoja sa saobraćajnicom Alipašina.
Kemal begova Danijela Ozme, od spoja sa saobraćajnicom Koševo do spoja sa saobraćajnicom Hasana Kikića.
Džidžikovac, od spoja sa saobraćajnicom Tina Uljevića do spoja sa saobraćajnicom Koševo.
Maršala Tita, od spoja sa saobraćajnicom Radićeva do spoja sa saobraćajnicom Fra Anđele Zvizdovića.
Branislava Đurđeva, Musala, Reisa Džemaludina Čauševića, od spoja sa saobraćajnicom Titova do spoja sa sobraćajnicom Mis Irbina.
Vrazova, Đoke Mazalića, Turhanija, od spoja sa saobraćajnicom Maršala Tita do spoja sa saobraćajnicom Vladimira Valtera Perića.
Hamida Dizdara, od spoja sa saobraćajnicom Hiseta do spoja sa saobraćajnicom Vladima Valtera Perića.
Valtera Perića, od raskrsnice Skenderija do spoja sa saobraćajnicom Maršala Tita.
Hiseta, od spoja sa saobraćajnicom Vrbanja do spoja sa saobraćajnicom Kotromanića.
Vrbanja, Fra Andžela Zvizdovića, od spoja sa saobraćajnicom Kotromanića do spoja sa saobraćajnicom Kranjčevićeva.
Servisna saobraćajnica za ulazak u garažu Sarajevo City Centar, od spoja sa saobraćajnicom Vrbanja do ulaska u garažu SCC.
Dr Safeta Mujića, od spoja sa saobraćajnicom Kotromanića do spoja sa saobraćajnicom Hiseta.
Mustaj Bega Fadil Pašića, Koste Hermana, od spoja sa saobraćajnicom Vilsonovo šetalište do spoja sa saobraćajnicom Franje Račkog.
Franje Račkog, kompletnom dužinom saobraćajnice. 
Parking plato ispred Muzeja BIH. 
Zmaja od Bosne (smjer: Skenderija-Pofalići), od spoja sa saobraćajnicom Fra Anđele Zvizdović do spoja sa saobraćajnicom I transferzale.
Kranjčevićeva, od spoja sa saobraćajnicom Alipašina do spoja sa saobraćajnicom Odobašina.
Magribija, od objekta džamije „Magribija“ do spoja sa saobraćajnicom Maršala Tita.
Dolina Kralja Tvrtka, od spoja sa saobraćajnicom Augusta Brauna do spoja sa saobraćajnicom Maršala Tita.
Herceg Stjepana, od spoja sa saobraćajnicom Augusta Brauna do spoja sa trgom Kralja Paržika.
Franca Lehera, od spoja sa saobraćajnicom Zmaja od Bosne do spoja sa servisnom saobraćajnicom koja vodi prema parkingu Hotel Holiday.
Servisna saobraćajnica parkinga hotela Holiday, od parkinga hotela Holiday do spoja sa saobraćajnicom Zmaja od Bosne. 

Alternativni pravci odvijanja saobraćaja bit će:

Pravac Baščaršija – Ilidža: Katedrala – Petrakijina – Mehmed Paše Sokolovića – Čekaluša – Bolnička – Stjepana Tomića – Tunel „Ciglane“ – Halida Kajtaza – I Transferzala – Zmaja od Bosne,
Pravac Ilidža – Baščaršija: Zmaja od Bosne – Hamdije Čemerlića – Zagrebačka – Terazija – Hamdije Kreševljakovića – Čobanija – Obala Kulina Bana. 
Ovakvu odluku Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo je donijelo na osnovu Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo i Zakona o javnom okupljanju Kantona Sarajevo. 
Također, predstavnici medija neće moći da uđu bez akreditacije na Bh. povorku ponosa, osim na glavni ulaz u vrijeme kada će ulaziti učesnici_e, ali bez opreme. Akreditovani medijski radnici_e su dobili potrebne informacije o preuzimanju akreditacija i načinu  ulaska na Bh. povorku ponosa. 

bhpovorkaponosa2021 #otporsamargine 

DETALJI ULAZA, MJESTA OKUPLJANJA I RUTE KRETANJA

SUBOTA, 14.8.2021. druga Bh. povorka ponosa, od 10 do 13:30h

RUTA KRETANJA: Ulica Koševo – Titova ulica – Trg BiH
DOLAZAK NA POVORKU: Budući da će biti zatvorene mnoge ulice od 7 ujutro do 14 časova, na ulaz u povorku ćete moći doći preko Koševskog brda, kroz tunel iz pravca Željezničke stanice, iz pravca Vogošća, te iz ulica Patriotske lige i Bolnička. Imajte u vidu da ćete se puno sporije kretati nego inače te uračunajte to vrijeme u svoj dolazak.
ULAZ: Ulaz na povorku je jedan i bit će na početku ulice Koševo, na raskrižju ulice Bolnička i Patriotske lige. Ulaz je otvoren od 10 do 12h. Ulaz će biti zatvoren u 12h i nakon toga više niko neće moći ući. Molimo vas da imate razumijevanja i ukoliko ne budete mogli ući jer će možda biti kasno znajte da ste vi naš ponos. <3
OKUPLJANJE: Kada prođete ulaz, okupljanje je u parku kod Druge gimnazije, volonteri_ke i redari_ke će vas uputiti u park. U parku će biti druženje uz muziku. Tu ćete moći uzeti transparente, zastave i ostali promotivni materijal. Biće vruće, poneste kremu za zaštitu od sunca, kačket ili kišobran. 
RUTA: U 12h krećemo iz ulice Koševo, krećemo se ulicom Koševo do raskrsnice sa Titovom ulicom, pa desno pored Predsjedništva BiH do Parlamentarne skupštine BiH (trg BiH). 
TRG BiH: Kada dođemo na Trg BiH, kao i prve godine, bit će održana dva govora članova_ica OO-a Bh. povorke ponosa, te će biti kratki muzički program. 
KRAJ POVORKE: Nakon muzičkog programa je i kraj ovogodišnje Bh. povorke ponosa, te vas molimo da se uz usmjeravanje redara_ki uputite ka vašim sigurnim lokacijama. 

Zbog prevencije nasilja i vaše sigurnosti, prilikom dolaska na povorku, kao i odlaska sa povorke, molimo vas da ne nosite nikakva LGBTIQ obilježja.