Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Francuski institut i Goethe-Institut BiH obilježavaju godinu evropskog kulturnog nasljeđa zajedničkim učešćem u projektu: Kulturno nasljeđe, mladi i inovacije: istaknuti značaj kulturne baštine Bosne i Hercegovine kroz umjetnički izraz.
Prva faza projekta se sastojala od radionice za nastavnike i nastavnice iz cijele BiH koja se održala u martu ove godine, a vodili su je stručnjaci iz Francuske i Njemačke.
U drugoj fazi 20 odabranih škola je prezentiralo svoje radove 28.05.2018. u Historijskom muzeju BiH.
Škola koja je osvojila prvo mjesto je Srednja građevinska škola iz Mostara sa projektom „Kaldrma u Mostaru“.
Na listi finalista su se našle još dvije škole kojima je žiri odlučio uručiti počasno priznanje za rad na projektu, a to su: Mješovita srednja škola Gračanica sa projektom „Gračanički krivi toranj“ i Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo sa projektom „Krik sa Vraca“.
Projekat se završava zajedničkom izložbom radova svih dvadeset škola, a otvaranje će se održati u Historijskom muzeju 21. septembra u 18:30h.
Otvaranju izložbe će prisustvovati učenici pobjedničke škole iz Mostara kao i ostali finalisti.
Ambasadori Francuske i Njemačke u BiH će otvoriti izložbu.
Projekat se realizuje u sklopu Francusko-njemačkog kulturnog fonda.
Mali MESS – program za djecu i mlade 58. Internacionalnog teatarskog festivala MESS ove godine sadržavat će četiri predstave i dvije edukativne radionice sa značajnom interakcijom sa djecom. Nastavljajući tradiciju odgajanja budućih generacija ljudi koji će posjećivati pozorište, mali MESS će u subotu 29. septembra u Pozorištu mladih Sarajevo u 12 sati zvanično otvoriti predstava “Dindim“ autorice Tamare Kučinović.
Naglašavajući bitnost čuvanja kontinuiteta dječijeg programa i njegovog razvijanja u budućnosti, direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković, istakao je da je mali MESS i dalje jedan od bitnijih segmenata festivala. “Naša želja svake godine je da mala raja iskusi estetsko iskustvo teatra. Žao nam je što program nismo mogli unaprijediti ove godine zbog naših finansija, ali mi od te ideje nećemo odustati“, kazao je Kreševljaković te se zahvalio Pozorištu mladih Sarajevo što je i ove godine domaćin dječijeg programa.
Koordinator dječijeg programa mali MESS, Oliver Jović, naveo je da mali MESS svake godine nastoji predstaviti različite teatarske estetike i imati balans između domaćih i inostranih predstava. “Uz predstave uvijek insistiramo na edukaciji mladih te ove godine imamo dvije radionice za različitu populaciju. Jedna radionica će djecu učiti kako raditi sa grafoskopom dok će druga kroz savremeni ples raditi na približavanju odnosa djece sa roditeljima“, najavio je Jović te pozvao roditelje i djecu da se prijave na radionice “Contakids“ (6. septembar u 10 sati) i “Svjetlo u teatru“ (5. septembar u 10 i 17 sati).
“Nama u Pozorištu mladih jako je drago što se mali MESS ponovo dešava u našim prostorima. Mi vjerujemo da dječijeg teatra nikad ne može biti dovoljno, a ovo će ujedno biti odlična prilika da vidimo šta se dešava u dječijem teatru regije i svijeta“, naglasio je dramaturg Pozorišta mladih Sarajevo, Segor Hadžagić.
Predstave “Čarobna lampa“ Cengiza Özeka (30. septembar u 11 sati) i “Svirala“ Alene Džebo (5. oktobar u 11 sati), njeguju inkluzivni teatar i otvaraju ideju da svaki čovjek ima pravo na umjetnost. Posljednja predstava “Tigrasti ljiljan“ iz Austrije (6. oktobar u 18 sati) bavi se odrastanjem, a u predstavi učestvuju ljudi od 7 do 80 godina.
Ulaz na sve sadržaje programa mali MESS je kao i prethodnih godina besplatan, uz obavezno posjedovanje ulaznica koje se mogu preuzeti u festivalskom Box officeu (Maršala Tita 54/1).
Sve informacije o predstavama i ostalim festivalskim sadržajima dostupne su na www.mess.ba.
Tim Art kina KRITERION u proteklom je periodu vrijedno radio i za ovu sedmicu najavljuje mnoštvo različitih sadržaja: film, kviz, beer-pong, Neon party i još puno toga…
Najavljena dešavanja započet će u srijedu 19.09. od 20 sati projekcijom filma iz serijala Stari dobi filmovi koji se u Kriterionu prikazuju redovno srijedama. Pomenuti serijal započet je još u maju mjesecu u saradnji sa kreativcima i filmofilima Filipom Andronikom i Lejlom Junuzović, a ove sedmice prikazat će se 14. film po redu, krimi drama „Lift za gubilište“. Riječ je o filmu iz 1959.godine francuskog redatelja Louisa Mallea i jedan je od najvažnijih filmova koji su obilježili nastanak novog vala u Francuskoj. Ono što ovaj film čini posebnim je i muzika koju je komponovao i za potrebe filma snimio Mile Davis, jedan od najpoznatijih jazz umjetnika prošlog stoljeća. Ulaz na projekciju košta 5 KM i uključuje konzumaciju pića te kokice za najbolji doživljaj kina u gradu.
Četvrtak 20.09. rezervisan je za KRITERION Quiz i testiranje inteligencije, snalažljivosti i domišljatosti. Pravila su jednostavna: odaberite svoju ekipu, pripremite se za 20 pitanja i zaboravite korištenje mobitela i odlazak u toalet – ovo je igra na sve ili ništa! Participacija je 10 KM po timu od 3 do 5 osoba, a oni sa najvećim brojem bodova osvajaju vrijednu nagradu.
U petak 21.09. nastupa vikend i vrijeme za Neon Lights Party. KRITERION garantuje odličan provod jer na ulazu se dijele jello šuteri, svijetleće neonske narukvice, štapići i loptice kao i nezaobilazna neonska boja za tijelo. Najodvažniji mogu da se oprobaju u beer-pongu gdje pobjednik odnosi nagradu, a svi ostali mogu da uživaju u odličnoj muzici DJ-a N.L. Ulaz na party je 3 KM i uključuje neonske rekvizite i boje, dok je participacija za beer pong 3 KM po osobi.
Za subotu 22.09. u okviru repertoara nastupaju Mental Freedom, muško-ženski dubstep duo iz sarajevsko-zeničke kotline. Benjamin Khan i Skali Yo su dugogodišnji ljubitelji underground bass zvuka i zagrijavali su atmosferu mnogih koncerata, partija i festivala u našoj zemlji i šire. Pod sloganom „bez umne nema ni fizičke slobode“ promovišu solidarnost, slobodu i istinu kao temelje za pravedno društveno uređenje. Njihove ploče će vas natjerati na ples, jer spoj hip-hopa i dubstepa nikoga ne ostavlja mirnih nogu. Ulaz je 5 KM.
Prodaja ulaznica za predstave 58. Internacionalnog teatarskog festivala MESS je počela u festivalskom Box officeu na adresi Maršala Tita 54/1. Prodaja će se vršiti svakog dana u periodu od 10 do 19 sati, dok je rezervaciju ulaznica moguće izvršiti pozivom na broj 062 138 795. Rezervisane ulaznice potrebno je preuzeti do 25. septembra.
“Posebno naglašavamo da do 29. septembra svi ljubitelji i ljubiteljice teatra imaju priliku kupiti pojedinačne ulaznice uz popust od 20 posto, dok je komplet ulaznica do 23. septembra moguće rezervisati uz popust od 50 posto“, istakla je Dajana Gurda, šefica protokola Festivala MESS.
Kao i prethodnih godina, ulaz na predstave dječijeg programa, Mali MESS, bit će slobodan, ali uz obaveznu važeću ulaznicu koja će se moći preuzeti u prostorijama prodajnog odjela u periodu od 20.9. do 28.9.2018. godine.
Podsjećamo, sa centralnom temom “Otvoreni za sve“ predstojeći 58. Internacionalni teatarski festival MESS zvanično će u subotu 29. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo otvoriti istoimena predstava argentinske rediteljice i koreografkinje Constanze Macras, a publika će sveukupno imati priliku pogledati 23 predstave iz 17 država i sa 4 kontinenta uz učešće 500 umjetnika i umjetnica.
Sve informacije o predstavama i ostalim festivalskim sadržajima dostupne su na www.mess.ba.
Dajući svoju svesrdnu podršku kampanji za zaštitu rijeka na Balkanu, nakon samo par mjeseci, legendarni Rambo Amadeus ponovo nastupa u Sarajevu zajedno sa Damirom Imamovićem, kraljem nove sevdalinke, Edom Zari, najpoznatijom albanskom jazz pjevačicom i Tamarom Obrovac, jedinstvenom hrvatskom etno-jazz umjetnicom. Oni će nastupiti na „Koncertu za rijeke Balkana“, koji će se održati 29. septembra u 19.30 sati na Trgu ispred BBI Centra. Ovi vrhunski izvođači pobrinut će se za sjajnu atmosferu i muzički ugođaj, sa željom da pokažu svu važnost očuvanja plavog srca Evrope i Balkana.
Rambo Amadeus osim po muzici poznat je i po svojoj ekološkoj osviještenosti ali i aktivnostima s ciljem zaštite prirode:
„Odazvao sam se da sviram na ovoj manifestaciji iz dva razloga. Vidio sam na nekoliko mjesta na Balkanu kako se čitav vodotok rijeke prekida i voda preusmjerava u cijevi, ostavljajući samu rijeku i okolinu bez života. Čovječanstvo u cjelini mora da razumije da mi moramo da ostavimo našoj djeci i unucima šansu da opstanu, a jedini način da im to omogućimo je da im ostavimo sačuvanu prirodu. Neće im pomoći ni luksuz, ni novac, ni skupa auta ni računi u banci ako ne budemo sačuvali biodiverzitet, jer čovjek bez ostalih živih bića, koje polako ali temeljno u trci za profitom istrebljuje, nema na planeti nikakve šanse. Na kraju, planeta Zemlja će kako god okrenemo opstati, samo je pitanje da li će i Homo sapiens, ukoliko ne promjeni svoj karakter, uspjeti u tome.
Drugi razlog zašto učestvujem je činjenica da živimo u društvu u kojem je uništena svaka dosadašnja ideologija i mladi ljudi traže novu ideologiju, nešto što će im dati puni smisao postojanja. Ta nova ideologija svakako je Ekologija, i ona ne poznaje nikakve ni državne, ni nacionalne ni vjerske granice i razlike između ljudi. Ja dakle dolazim da pomognem da se ta nužna, neophodna ideologija za opstanak Homo sapiensa prije svega osvijesti, ustanovi, a zatim i prihvati” istakao je Rambo Amadeus.
On je i ranije podržavao ili direktno učestvovao u različitim ekološkim akcijama. U jednoj takvoj je ležeći na ulici blokirao saobraćaj u znak protesta zbog sječe platana u Beogradu.
Koncert četvoro umjetnika organizovan je kao dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” čiji je cilj zaštita najvrijednijih rijeka na Balkanu. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije RiverWatch i EuroNatur i sprovode je zajedno sa partnerskim organizacijama u zemljama Balkana. U Bosni i Hercegovini lokalni partner je Centar za životnu sredinu.
Upravo je povod ovog koncerta garancija nadahnutog nastupa Ramba Amadeusa. Njegove koncerte osim muzike i upečatljivih tekstova čine i njegovi komentari i osvrti između pjesama što njegova publika posebno cijeni.
Ulaz na kocert je slobodan, a u slučaju kiše koncert će se održati u Domu mladih Skenderija.
Među učesnicama nedavno održane dvodnevne Regionalne konferencije „Djeca u medijskom okruženju“ u organizaciji UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) bila je i Ana Dokler, urednica portala Medijskapismenost.hr. Na panelu „Medijska pismenost i djeca“ govorila je o samom portalu i efektima kampanje „Birajmo šta gledamo“ koju su sproveli UNICEF Hrvatske i Agencija za elektroničke medije RH čiji je cilj bio podići nivo svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece.
U razgovoru za blog ZaSvakoDijete.ba Ana Dokler govori o značaju medijske pismenosti u 21. stoljeću i opasnostima do kojih može dovesti medijska nepismenost, kada je najbolje vrijeme da se djeca poču medijski opismenjavati za snalaženje u on-line prostoru i koje je to optimalno vrijeme koje bi mogli i smjeli provoditi pred ekranima, kako djecu najbolje zaštititi na internetu i kako reagirati kada se djeca nađu u kontaktu sa potencijalno štetnim sadržajem koji bi ih mogao ugroziti ili uznemiriti. Govori o samoj kampanji Birajmo šta gledamo“ i njenim efektima te važnosti služenja programskim oznakama kojima su obilježeni sadržaji TV programa…
Krilatica Vašeg portala je „Medijska pismenost – Abeceda 21. stoljeća“. Šta znači biti medijski nepismen u 21. stoljeću?
Evropska komisija prepoznaje taj problem kao nešto što, među ostalim, može ugroziti i demokratske procese. Vidjeli smo na konferenciji kako nekritičko konzumiranje medija može utjecati i na zdravlje djece. S obzirom da mediji u tolikoj mjeri oblikuju našu sliku stvarnoti, medijska pismenost je svakako jedna od ključnih kompetencija za život u 21. stoljeću. Medijska nepismenost dakle može ugroziti demokratske procese, može dovesti do krivih odluka, ono što vidimo iz naših spotova jeste kako medijski sadržaji mogu negativno utjecati na sliku djece o sebi, ali i nas kao odraslih.
Djeca sve ranije dolaze u kontakt sa pametnim telefonima, tabletima, kompjuterima…, kad treba početi medijski opismenjavati djecu?
Stručnjaci se slažu da djecu treba početi medijski opismenjavati od trenutka kada počnu koristiti medije, a to je danas već negdje u vrtićkoj dobi. Naravno, to treba biti prilagođeno dobi djece, primjerice naša „Slikovnica o medijima“ koju smo napravili i koja je namijenjena djeci predškolske dobi već ih na taj jedan djeci primjeren način uči lekciju o razlikovanju medijski posredovane stvarnosti i našeg stvarnog iskustva. U tom najranijem periodu ključna je uloga roditelja u smislu biranja sadržaja za djecu i objašnjavanju zašto nešto gledamo, a zašto ne, te polako poučavanje djece kako kritički analizirati te sadržaje.
Medijska pismenost kao školski predmet?
Preporuke Evropske komisije, Vijeća Evrope pa i Agencije za elektroničke medije RH idu u smjeru da medijska pismenost svakako treba imati svoje mjesto u obrazovnom sustavu, bilo kao zaseban predmet ili kao sastavni dio drugih predmeta. Uvijek se naglašava interdisciplinarni i međupredmetni pristup.
Kazali ste da su roditelji odgovorni za najraniju, a samim tim i najbitniju i najodgovorniju fazu upoznavanja djece sa medijskim sadržajima. Šta ako oni nisu dovoljno medijski pismeni?
Za taj problem nema brzog rješenja. Sve ovo što svi ovdje zajedno radimo je jedan dugoročan projekt. Kampanje osvještavanja, uopće mogućnost da ljudi prepoznaju to kao problem, a onda i da se negdje dodatno sami educiraju i da to bude prisutno u obrazovanju današnje djece i mladih – budućih roditelja, način je kako bi se taj problem mogao dugoročno umanjiti, kao i nuđenjem dovoljno informacija i davanja prilike ljudima da saznaju što više o uticaju medija na djecu i njih same, te unapređivanjem alata i vještina medijske pismenosti.
Djeca veliki broj sati dnevno provode pred televizorom ili na internetu. Postoji li neko idealno vrijeme koliko bi trebali odnosno smjeli provoditi pred TV-om ili na internetu?
Medije treba u život djece uvoditi postepeno. Za najmlađu djecu općenito se ne preporuča ni gledanje televizije ni interneta zbog mogućeg negativnog utjecaja na njihov razvoj u prvim godinama života. No, sve više stručnjaka u zadnje vrijeme se odmiču od striktnih preporuka o tome koliko bi vremena djeca trebala provoditi pred ekranima budući da tu treba uzeti u obzir obiteljske navike i okolnosti. Ono što se generalno preporučuje roditeljima je da paze da vrijeme koje djeca koriste uz različite medije bude uravnoteženo s njihovim drugim aktivnostima i da ne utiče negativno po ostale životne navike poput spavanja, igre, učenja i komunikacije licem u lice. Treba uzeti u obzir i to da nije svako medijsko iskustvo isto, i da nije svejedno da li dijete gleda neke neprimjerene ili sadržaje s potencijalno negativnim uticajima, ili pak koristi medije za učenje, istraživanje nečega što ga zanima, stvaranje vlastitih sadržaja ili za komuniciranje sa članovima obitelji i prijateljima. Sve to treba uzeti u obzir i paziti na ovu ravnotežu.
Kako reagirati kad djeca pronađu štetan sadržaj – razgovorom ili zabranom?
I restriktivni pristup ima svoje mjesto, važno je da roditelji paze šta djeca gledaju, da ograničavaju koje sadržaje mogu gledati i vrijeme koje provode uz medije uvažavajući ono u čemu sam govorila u prethodnom odgovoru. Isto tako trebaju iskoristiti svaku od takvih prilika za učenje. Umjesto da se bojimo toga, i te potencijalno negativne sadržaje mogu iskoristiti za obrazovanje djece, razgovor s njima i poticanje bazičnih vještina medijske pismenosti.
Kad je u pitanju sigurnost na internetu, kako djecu skloniti od potencijalno opasnih sadržaja i pojava, a ne izazvati kontraefekat?
Internet dosta rano djeca počinju samostalno koristiti, no za to ih trebamo pripremiti. Sviđa mi se kako je psihologinja Jasenka Pregrad, jedna od autorica UNICEF-ovog priručnika programa prevencije elektroničkog zlostavljanja Prekini Lanac, to usporedila sa snalaženjem u prometu: Mi nećemo svoju djecu dok još ne razumiju sva pravila pustiti da se sami kreću po ulici već ćemo ih u početku voditi za ruku, polako im objašnjavati pravila i tek kad smo sigurni da su spremni, onda ćemo ih pustiti da se sami snalaze u prometu. Isto tako djecu ne treba same pustiti u svijet medija, odnosno interneta, bez ikakvog nadzora dok nemamo povjerenje da će se oni tu znati snaći. Početi s djecom raditi i razgovarati i o sigurnosti na internetu od samoga početka. Djeci predškolske dobi se mogu objasniti neki ključni koncepti koji će dalje ostati s njima, ali moramo biti svjesni da određeni rizici i dalje ostaju i onda je važno da djeca osjećaju da se s bilo kakvim problemom mogu obratiti roditeljima pa da zajedno dalje te probleme rješavaju.
Učestvovali ste u kampanji „Birajmo šta gledamo“ koja je provedena u Hrvatskoj, koji je bio njen osnovni cilj i koliko je uspjela?
Osnovni cilj kampanje je bio podići svijest javnosti o važnosti medijske pismenosti, pozvati roditelje da pažljivije biraju medijske sadržaje koje njihova djeca koriste i da se služe programskim oznakama na tim sadržajima. Pokazalo se da je kampanja bila učinkovita jer je istraživanje koje je napravljeno nakon kampanje i čiji su rezultati uspoređeni s rezultatima istraživanja od dvije godine ranije, pokazalo da je 11 posto djece nakon kampanje samo gledalo TV bez prisutnosti drugih članova obitelji, dok je dvije godine ranije taj postotak iznosio 35 posto. Isto tako se smanjio postotak djece koja sama biraju sadržaje koje gledaju sa 21 na 13 posto. Općenito je 57 posto ispitanih roditelja reklo da su primijetili kampanju i većina ju je smatralo korisnom. Istraživanje koje smo proveli ove godine i u kojem su građani sami ocjenjivali svoju medijsku pismenost govori da već jedna razina svijesti o tome postoji, da građani već prepoznaju taj pojam i da su svjesni da je to nešto što im nedostaje.
Kako roditelj konkretno da reagira na sadržaj sa programskim oznakama kao što su ‘roditeljska pažnja’ ili s ograničenja vezana za dob?
Može reći ‘Ova oznaka znači da slijedi sadržaj koji nije primjeren za djecu tvoje dobi’. Možda već ima i primjera iz života pa im možete reći ‘Sjećaš se kad si gledao onaj crtić ili film pa si imao noćne more ili si se osjećao neugodno…?’.
Sama kapanja je bila prilično oštro i direktno intonirana što je očito polučilo rezultat. Da li je bilo bojazni kako će kampanja biti prihvaćena u javnosti?
Prije kampanje se o tome puno promišljalo, a budući da se pokazalo da su kampanje koje na neki način potiču gledatelje na razmišljanje i akciju, a onda i ukazuju na rješenje problema, istovremeno i efektnije, to je bio jedan od razloga da se odabrao jedan izravniji pristup u ovom osvještavanju.
Postoji li neka ‘pilula’, lagano rješenje za to kako naučiti djecu da se nose sa lažnim vijestima s kojima se i starija publika sve teže snalazi i koje ih mogu uplašiti ili uznemiriti?
Baš na portalu imamo članak koji govori o tome šta učiniti kada se djeca uznemire zbog lažne vijesti i tu je preporuka da roditelji mogu reagirati tako da ga pitaju otkud mu ta informacija, da pitaju jesu li primijetili gdje je to objavljeno, što to tamo piše i da istaknu da ako je nešto jako bombastično i izaziva snažne reakcije, često nije sasvim istinito i da onda to zajedno provjere i analiziraju tu vijest. Podučavati ih da provjere tko je autor članka, gdje je članak objavljen i da li je stranica vjerodostojna i ima li impresum sa spiskom ljudi koji iza njega stoje. Treba provjeriti i datum vijesti, budući da se često stare vijesti u nekom trenutku ponovno plasiraju, a zapravo se radi o nečemu od prije dvije-tri godine ili više. Prepoznavanje dezinformacija i lažnih vijesti bila je tema nastavnih materijala za srednjoškolce, koje su UNICEF i Agencija za elektroničke medije RH objavili povodom Dana medijske pismenosti, i u njima se mogu pronaći savjeti i konkretni zadatci koji će djeci i mladima pomoći u provjeri vijesti i prepoznavanju dezinformacija.
(Razgovarao i foto: Almir Panjeta/ZaSvakoDijete.ba)
Jedna planeta, jedan cilj i milioni volontera u više od 150 zemalja ujedinjeni u najvećoj civilnoj akciji u historiji čovječanstva kako bi očistili planetu od nepropisno odloženog otpada.
U Bosni i Hercegovini Svjetski dan čišćenja se provodi u okviru Let's Do It projekta, tačnije kao sedma po redu volonterska akcija „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“. Volonteri su čistili ulice, parkove, planine, obale rijeka i jezera u 60 općina i gradova širom Bosne i Hercegovine.
„Divan je osjećaj biti dio ove globalne inicijative. Zatvorite oči i zamislite milione ljudi iz 156 zemalja koji su danas izašli na ulice, na plaže, u parkove, u šume i svi oni čiste otpad sa jednim ciljem a to je planeta Zemlja bez ilegalnih deponija otpada. Ponosan sam na hiljade volontera i volonterki iz Bosne i Hercegovine koji su danas pokazali da su spremni žrtvovati svoje slobodno vrijeme i svoje resurse kako bi očistili i sačuvali prirodne ljepote koje nas okružuju.“ – kazao je Junuz Elkaz koordinator akcije „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“.
Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) već šestu godinu za redom podržava Let's Do It projekat, a ove godine se volonterima pridružio i ambasador Lars-Gunnar Wigemark.
“American Councils for International Education” sa sjedištem u Sarajevu, obavještava da će testiranje za besplatan odlazak u SAD putem YES programa koji je otvoren za srednjoškolce iz cijele Bosne i Hercegovine biti održano na sljedećim datumima i lokacijama:
u subotu, 15. septembra od 08:30 do 11:30 sati u Gimnaziji Banja Luka
u ponedjeljak, 17. septembra od 08:30 do 11:30 sati u JU Narodnoj biblioteci “Derviš Sušić” u Tuzli
u četvrtak, 20. septembra od 08:30 do 11:30 sati u Centru za kulturu u Mostaru
u subotu, 22. septembra od 08:30 do 11:39 sati u Drugoj gimnaziji u Sarajevu
Kennedy-Lugar Youth Exchange and Study (YES) je program kojim se stipendira jednogodišnja razmjena srednjoškolaca iz Bosne i Hercegovine kako bi proveli školsku 2019-20. godinu u Sjedinjenim Američkim Državama. Program je namijenjen učenicima koji su trenutno upisani u prvi ili drugi razred i koji su rođeni između 1. januara 2002. godine i 15. jula 2004. godine.
YES je u potpunosti financiran od strane Vlada SAD (State Department), a u Bosni i Hercegovini ga sprovodi naš ured (American Councils for International Education) od 2008. godine. Učenici koji dobiju stipendiju žive s porodicama-domaćinima u Americi, tamo pohađaju srednju školu i učestvuju u vannastanim aktivnostima kako bi naučili više o američkom društvu i vrijednostima, stekli liderske vještine i podučili Amerikance o svojoj zemlji i kulturi.
Na dan testiranja, potrebno je da se zainteresirani učenici registruju na jednoj od gore navedenih lokacija od 8:30 do 11:30 sati ujutro, da sa sobom ponesu hemijsku olovku za pisanje, malu sličicu veličine kao za pasoš, te dokument gdje piše njihov datum rođenja poput đačke knjižice, pasoša ili sl. koji nam je potreban na uvid da potvrdimo da su odgovarajuće dobi. Još jednom, testiranje je otvoreno samo za učenike 1. i 2. razreda srednje škole, sa dobrim ili boljim uspjehom, gdje su učenici rođeni od 1.1.2002. do 15.7.2004. godine.
**Učenici sa invaliditetima koji pohađaju srednje škole također se mogu prijaviti na testiranje za YES. Svake godine, oko 15 učenika sa invaliditetima učestvuje u ovom programu i odlazi u Ameriku. Kako bi mogli da učestvuju u ovom programu razmjene, učenici sa invaliditetima moraju biti upisani u srednju školu i biti rođeni između 15. februara 2001. godine i 15. jula, 2004. godine.**
Obavještavamo vas da će 21. i 22. septembra 2018. biti održan međunarodni festival pod nazivom „Četiri godišnja doba književnosti: Jesen i Sarajevo“, u organizaciji Udruženja umjetnika Planet Poezija.
Riječ je o književnoj manifestaciji u kojoj učestvuju renomirani pisci iz četiri zemlje: Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Književnici se okupljaju u jednoj od država domaćina početkom novog godišnjeg doba. Prvo okupljanje književnika bilo je u Sv. Ivanu Zelini (Hrvatska), u organizaciji POU Sv. Ivan Zelina i Gornjogradskog književnog festivala iz Zagreba, a njime je obilježen početak ljeta. U dvodnevnom programu nastupila su poznata književna imena, ali je data prilika i vrijednim književnim djelima koja bi ostala neprimijećena.
Jesenji dio festivala u Sarajevu koncipiran je tako da slijedi ideju Gastona Bachelarda (Bašlara), koji poetično govori o tome da čitalac čini jedno biće s autorom i da je uz imaginaciju moguće ući u samu poetsku sliku, bezmalo kao da je nastanjujemo, zaključujemo da poetika postaje prostor u kojem obitavamo uz poništavanje dvojnosti objekt-subjekt. Na taj način stižemo do jedinstva prostora i vremena, a sve to u naša četiri zida na listovima knjige koju čitamo. U ovom slučaju, među stihovima autora iz četiri zemlje koji se okupljaju u četiri godišnja doba i time nastoje oplemeniti naš svakodnevni život.
Zvanično otvorenje i javni program festivala bit će održani 21. 9. 2018. (petak) u kultnoj sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum, s početkom u 17.02 sati. U programu će nastupiti renomirani književnici koje su odabrali selektori za Hrvatsku – publicist i književnik Marijan Grakalić, za Sloveniju – književnik dr. Iztok Osojnik, za Srbiju – književnik Nemanja Rotar i za BiH – književnik Dino Porović, a čije biografije dostavljamo u prilogu.
Predstavom Dame biraju u izvedbi Alteatra, završen je četvrti po redu Festival ulične umjetnosti FUU „I love my life“. Ove godine Festival je održan na četiri lokacije: Veliki park, plato ispred Narodnog pozorišta, dvorište osnovne škole Musa Ćazim Ćatić i Ferhadija.
Festival je otvoren u petak koncertom mladog violiniste Irhada Baručije ispred Narodnog pozorišta. Nakon Irhada i par riječi direktora festivala Aleša Kurta, na scenu se popeo predstavnik hip hop kulture, reper Stoposto. Na kraju plato ispred Narodnog pozorišta je planuo kada su Master'n'Margarita počeli svoj performans vatrom i vatrenim kuglama!
Drugog dana FUU-a, u Velikom parku otvoren je Art market na kom su svoje radove izložili mladi i perspektivni BH dizajneri. Posjetioci su u dvorištu osnovne škole Musa Ćazim Ćatić mogli pogledati filmove studenata Akademije scenskih umjetnosti. Nakon filmova zvuci saza su putovali niz sarajevske mahale zahvaljujući Jusufu Brkiću. Radovi umjetnika inspirisanih našim ovogodišnjim motom „I love my life“ također su bili dio programa komponovani u istoimenu izložbu. Događanja u školskom dvorištu su završena elektronskim muzičkim blokom Basheskije & Edwaeda i sarajevskog benda Gudron. Vrhunac drugog dana Festivala desio su u Ulici Ferhadija, ispred Gradske tržnice. Publiku je zagrijao Kamerni simfonijski orkestar Zenice sa veoma bogatim repertoarom, a nakon njih pravi ulični spektakt napravili su momci udruženja „Obojena klapa“ dok su se u pozadini čuli zvuci miksete DJ Mehikana. Nakon njih nešto mirniji zvuci tria Eudiatus (violina, klavir i harmonika). Na kraju drugog dana festivala posjetioci su imali priliku ponovo vidjeti vatreni spektakl Hektora'n'Margarite.
Trećeg i posljednje dana Festivala ulične umjetnosti FUU u jutarnjim satima u Velikom parku priređen je program za najmlađe. Zatim se Festival premjestio u dvorište brojnih prošlosti i brojnih budućnosti, u školsko dvorište škole Musa Ćazim Ćatić. Program je i drugog dana počeo prikazivanjem filmova omladine sa Akademije. Scensko-muzički program ove nedjelje činili su DJ-ina Mimoza, duo violine i harmonike Belma & Belma, Hektor Morić & Merita Bavčić. U 19h u Velikom parku likovne umjetnice Anja&Esma izvele su svoj performans Umjetnost sanjanja uz pomoćnajmlađe publike i još jednom pokazale sa njima da umjetnost donosi ljubav svijetu!
Oba dana festivala Irna Rogić je koristila i prenosila svoj talent. Radionica DIY Hair braids and hairwraps imala je nevjerovatan odaziv! Talentovana Irna nije samo ukrašavala glave posjetiteljki ali i posjetioca, ona je nesebično prenosila svoje znanje na sve zaineteresirane, hvala Irna!
Mrgudne komšije nisu spriječile da i ovaj FUU ima mural. Hvala Rikardu Druškiću na inicijativi i radu!
Uprkos nevremenu, vremenu i lokacijama četvrti Festival ulične umjetnosti je uspješno realizovan zahvaljujući trudu FUU tima, umjetnika, opština, novinara, komšija, sponzora, Vas. Ovom prilikom se zahvaljujemo svim saradnicima i sudionicima, svim našim vijernim i novim posjetiocima, svi smo mi FUU! Vidimo se iduće godine uz „stare“ i nove umjetnike,lokacije i zvuke! Love your life!
