Pjesma „Balkan Dert“ benda Konvoj manifest je generacije, uništene mladosti i snova o boljem sutra koje se još ne nazire, nepravdi koja postaje zakon u surovom svijetu gdje humanost i čast usamljeno brane posljednji bastion nade.
„Mi pripadamo generaciji uništene mladosti, koja još uvijek željno očekuje da se oblaci tame i zla raziđu. Kada smo pomislili da smo svojom krvlju odbranili slobodu, pali smo u zamku pošasti današnjeg društva, okovanog u kriminalu vlasti loših pojedinaca koji nam kroje sudbinu“, poručili su iz benda Konvoj.
Konvoj pored oštre poruke, donosi i zanimljivu kombinaciju gitarskog rock zvuka sa primjesama balkanskog melosa i melanholičnih vokalnih ispjevavanja.
„Za ovu pjesmu volimo reći da je pjesma-album, jer smo joj se detaljno posvetili kako muzički tako i konceptualno. Sam spot možda na najbolji način oslikava pomiješane emocije koje smo opjevali u pjesmi, kroz maestralnu izvedbu prvakinje bosanskohercegovačkog glumišta, Tatjane Šojić“, navode iz benda Konvoj.
Stihove pjesme potpisuje Hamdija Salihbegović, dok zajedno sa njim muziku i aranžman potpisuje i Nedžad Merdžanović. Pjesma je snimljena i miksana u studiju Antika, dok je mastering pjesme urađen u Sage Audio studiju iz Nashville-a. Scenarij potpisuje Nejra Babić, kameru Ervin Golubović, kostime Emina Hodžić-Adilović, a za šminku je bila zadužena Renata Ponjević.
Autor: urednik
Proljetno izdanje Mreže festivala Jadranske regije predstavlja nagrađene filmove regionalnih festivala
Treće po redu Proljetno izdanje Mreže festivala Jadranske regije održat će se od 21. do 28. aprila na platformi ondemand.kinomeetigpoint.ba, a predstavit će četiri uspješnice iz programa velikih regionalnih festivala, članova Mreže festivala. Program je besplatan.
Program uključuje dobitnika nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije, portugalski “Alma Viva”, filmove “Klondike” i “Korset” nagrađene na Sarajevo Film Festivalu te komičnu dramu “Kelti”, koja je osvojila nagradu za najbolju režiju Sarajevo Film Festivala i nagradu za najbolji scenarij Filmskog festivala Herceg Novi. Nakon besplatnih projekcija zainteresirani će na platformi moći pogledati razgovore s nagrađenim autoricama.
“Klondike”, moćna drama ukrajinske rediteljice i scenaristice Maryne Er Gorbach, ovjenčana je nagradama za najbolju režiju festivala Sundance i Sarajevo Film Festivala te nagradom Ekumenskog žirija u Berlinu. Trudna Irka i njezin muž Tolik žive blizu ukrajinsko-ruske granice. Nervozno iščekivanje rođenja djeteta grubo prekida pad oborenog malezijskog zrakoplova i bombardiranje njihove kuće. Dok seljani bježe pred nadirućom ruskom vojskom, Irka odbija napustiti svoj dom i tvrdoglavo se posvećuje svakodnevnim poslovima i saniranju štete.
U središtu radnje povijesne drame “Korset” rediteljice Marie Kreutzer austrijska je carica Elizabeta čija su ljepota i inspirativni modni trendovi postali naširoko poznati. Umjesto da ekranizira već klišeiziranu priču o lijepoj i mladoj Sisi, Kreutzer redefinira ustaljene okvire žanra prateći svoju junakinju u razdoblju kada njezina dvorska, društvena i majčinska uloga sve više kopni. Luksemburška glumica Vicky Krieps za ulogu Sisi osvojila je nekoliko prestižnih priznanja – od nagrade u canneskom programu Izvjestan pogled, pa do one za najbolju glumicu na Sarajevo Film Festivalu, a niz je zaključen krajem prošle godine nagradom Europske filmske akademije.
Dobitnik nagrade za najbolju režiju Sarajevo Film Festivala i nagrade za najbolji scenarij Filmskog festivala Herceg Novi, obiteljska drama s elementima komedije “Kelti” u režiji debitantice Milice Tomović, daje intiman i iskren uvid u život jedne obitelji u kojoj se sudaraju politički identiteti i zapleteni odnosi. Zima 1993. Bill Clinton je izabran za predsjednika, Audrey Hepburn je umrla, ratovi u kojima se socijalistička Jugoslavija raspala i dalje traju. Minja slavi osmi rođendan. Umjesto da na poklon dobije koker španijela, tu je susjedov tronogi pas da se s njim igra, a torta je napravljena od margarina umesto od putra. Dok se djeca zabavljaju u dnevnoj sobi, u kuhinji pijana večer puna duhanskog dima, koketiranja i alkohola uzima svoj danak…
Dobitnik nagrade publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije, prvijenac portugalske redateljice Cristèle Alves Meira, “Alma Viva”, šarmantni je film o odrastanju, vradžbinama i tugovanju jedne disfunkcionalne obitelji. Kao i svakog ljeta, mala Salomé praznike provodi u malom planinskom selu u Portugalu. Ondje je baka Avo uči tajnama vještičarenja. Kada Avo iznenada umre, u selo stiže njezin sin Joaqim i ludilo počinje… Redateljicu je za snimanje ovog filma inspiriralo iskustvo odrastanja uz žene s planina sjeveroistoka Portugala koje vjeruju u moći biljaka i u duhove.
Proljetno izdanje jedinstveno je događanje koje okuplja vodeće regionalne festivale udružene u Mrežu festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival (BiH), Festival autorskog filma (Srbija), Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora), Ljubljanski filmski festival (Slovenija) i Zagreb Film Festival (Hrvatska). Program je besplatan za sve gledatelje s teritorija pet zemalja članica Mreže, uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe i Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini.
Eko Hub Blagaj – Kakvu vodu pije stanovništvo Mostara?
Autor:Mirsad Behram
Struka ističe da bi ispitivanja uzoraka vode za piće trebalo biti i više.
Stanovništvo šireg područja Mostara pije uglavnom higijenski ispravnu vodu, ali proces snabdijevanja ispravnom vodom za piće nije bez problema.
Ovakav zaključak se može izvući nakon sagledavanja podataka koje su obezbjedile zvanične institucije – Javno preduzeće Vodovod Mostar, Zavod za javno zdravstvo (ZJZZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), te Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH (FBIH).
Struka također navodi da javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje postoji, ali da bi on trebao biti i veći.
Svakodnevna ispitivanja
Prema informacijama iz JP Vodovod Mostar, ispitivanja vode za konzumaciju na području Grada Mostara vrše se svakodnevno.
„Hloriranje se vrši na našim izvorištima Vrelo Radobolje i Studenac, nakon čega se svakodnevno kontroliše razina rezidualnog hlora na različitim dijelovima mreže/grada. Hlorira se zakonom zadanim količinama, nužnim da bi voda bila zdrava za konzumaciju“, naveli su iz mostarskog Vodovoda.
Ističu da ispitivanja vrši Federalni zavod za javno zdravstvo, kako bi pokazatelji bili vjerodostojni i dali jasan uvid u stanje kvaliteta vode koju građani/ke konzumiraju.
„Mikrobiološka analiza vrši se tri puta sedmično, a hemijska četiri puta mjesečno. Hemijskom analizom dobivamo sastav, dok se mikrobiološkom utvrđuje eventualna prisutnost bakterija u vodi“, navodi se, također, u odgovoru kojeg smo dobili iz JP Vodovod Mostar.
Nema negativnog uticaja na zdravlje potrošača
Iz ZZJZ-a FBiH, na kojeg upućuju iz mostarskog Vodovoda, kazali su nam da su od jula 2022. godine, na osnovu ugovora ZZJZ-a i Vodovoda, ukupno analizirali 165 uzoraka vode na mikrobiološku analizu. Od tog broja, 14 uzoraka nije odgovaralo. Kako navode iz federalnog Zavoda, od tih 14 uzoraka, 8 ih je uzeto kao tzv. „sirova voda“, prije dezinfekcije i slanja u vodovodnu mrežu.
„Uzrok neispravnosti su bile nepatogene bakterije, indikatori prirodne mikroflore izvorišta, koje su izolirane u većim koncentracijama u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije propisane važećim Pravilnikom. Vrlo bitno je da ne mogu negativno uticati na zdravlje potrošača“, naveli su u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH. Kazali su i da su Ugovorom obuhvaćena izvorišta „Bošnjaci“, „Radobolja“ i „Studenac“, kao i kompletan sistem javnog vodosnabdijevanja do zadnjih tačaka razvodne mreže.
Hemijskom analizom je u istom periodu obrađeno 17 uzoraka i svi su odgovarali važećem pravilniku.
U 2023. godini su do sada analizirana 94 uzorka, od kojih 10 uzoraka „sirove vode“ nije odgovaralo mikrobiološkim parametrima zbog povećanog sadržaja ukupnih koliformnih bakterija i broj bakterija na 22°C i 37 °C.
„Uzorci vode uzeti iz distribucijske mreže su bili mikrobiološki ispravni. Također, hemijskom analizom je obrađeno 13 uzoraka. Kod dva uzorka je bio povećan sadržaj mutnoće i daljnjom analizom nisu utvrđena ostala povećanja hemijskih parametara“, navode u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH.
Voda u sistemu većinom ispravna
Analize vode za piće iz vodovodnog sistema za područje HNK radio je kantonalni Zavod za javno zdravstvo. Direktor Zavoda, dr. Eniz Čolaković, kaže da su analize u toku 2022. godine bile nešto manje u odnosu na prethodne godine, jer je Zavod krenuo sa procesom akreditacije njegovih laboratorija. One bi trebale biti akreditirane do kraja godine, nakon čega će se moći u cijelom kantonu raditi analize i mikrobiološke i hemijske ispravnosti vode, na osnovu čega bi se moglo dati kompletno mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
„Mi smo u toku prošle godine, na fizičko-hemijsku analizu, uzeli samo 69 uzoraka vode za piće, od čega je jedan uzorak bio neispravan. Ovaj uzorak se odnosi na onaj period kada imamo povećane padavine na području Hercegovine i tada dolazi do zamućenja pojedinih vodo-zahvata“, kazao je dr. Čolaković. Većinom je riječ o zamućenju rijeke Radobolje.
„Što se tiče mikrobiološke ispravnosti, uzeli smo 418 uzoraka vode za piće, nešto manje nego proteklih godina, od čega je 14 uzoraka bilo neispravno. To je otprilike negdje 3%“, ističe direktor ZZJZ-a HNK-a.
Najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti, prema njegovim riječima, su prisustvo indikatora fekalne kontaminacije, tako da može biti utvrđeno prisustvo koliformnih bakterija, ešerihije koli, streptokoka fekalnog porijekla itd.
Voda koja se nalazi u vodovodnom sistemu i koja se isporučuje građanima/kama, ona je u većini slučajeva, ispravna – odgovara u potpunosti Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
„Međutim, ovih 3% je voda koju smo mi dužni uzeti na samom izvorištu, sirova voda, koja nije prošla tretman, koja nije dezinfikovana, to je sasvim normalno. I očekivati je da imamo jedan takav broj uzoraka“, naglašava dr. Čolaković.
Lokalni vodovodi – potencijalna opasnost
Na području HNK je veliki broj lokalnih vodovoda, podsjeća direktor ZZJZ-a HNK-a. Jedan dio i školskih objekata se snabdijeva iz tih objekata, pa uvijek predstavljaju potencijalnu opasnost.
„U prošloj godini smo uzeli 101 uzorak vode iz lokalnih vodovoda, od čega 41 uzorak je bio neispravan. Znači 40% uzoraka vode je bilo neispravno“, zaključuje dr. Eniz Čolaković. Ističe da je to i dobar pokazatelj u odnosu na prethodne godine, kada je bilo i 60, 70% neispravnih uzoraka ovih sistema.
Voda se u takvim sistemima ne kondicionira, javno-zdravstveni nadzor je loš, sve je to prepušteno lokalnom stanovništvu, nema zaštitnih zona, dezinfekcije vode i onda je očekivati da budu takvi rezultati, smatra dr. Čolaković, napominjući da se tu najčešće radi o bakterijama fekalnog porijekla.
Ima i pozitivnih primjera, podsjeća, poput škole u Drežnici, gdje se voda redovno dezinfikuje, a urade se i kontrole.
Potrebno je zato osnivanje Službe za školsku higijenu u ZZJZ-u HNK-a, što je već pitanje finansiranja Zavoda. Formirao bi se tim, koji bi se brinuo o zdravlju 15000 školske djece u HNK, radeći uzorkovanje vode po školama, te edukaciju, naveo je dr. Čolaković.
Područje HNK je jako bogato vodama, napominje prvi čovjek ZZJZ-a HNK-a, navodeći da je tu rijeka Neretva sa pritokama, zatim jezera, te je prisutna ogromna količina vode.
„Međutim, veliki dio stanovništva se ipak ne snabdijeva sa higijenski ispravnom vodom. možemo reći da se preko 70% stanovništva snabdijeva higijenski ispravnom vodom, međutim imamo ruralna područja gdje je problem vodosnabdijevanja na nekom jako lošem nivou“, zaključuje dr. Čolaković.
Potreban veći angažman inspekcija
Javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje na području HNK-a postoji, ali je nedovoljan, smatra direktor ZZJZ-a HNK-a. Broj uzetih analiza je dosta manji u odnosu na zakon, tako da se sa sigurnošću ne može govoriti o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno dati ocjenu ukupnog vodosnabdijevanja.
Zato je potreban, navodi, veći angažman i sanitarnih inspektora, vodoprivrednih inspektora, kako bi broj kontrola po općinama i gradovima bio veći.
Podaci na web-stranici
Inače, iz Vodovoda Mostar navode kako potrošače svakodnevno obavještavaju o stanju na mreži.
Napominju da se mutnoća vode javi povremeno uslijed velikih oborina, najčešće nakon dužeg sušnog razdoblja, kada nakon uvida, izdaju preporuku potrošačima da je vodu za konzumaciju potrebno prokuhavati. „Po dospijeću urednog nalaza vode, preporuke više nisu na snazi, o čemu također obavijestimo naše potrošače“, naveli su iz Vodovoda.
U ovoj godini su u februaru imali kratkotrajno upozorenje uslijed padavina, nakon čega su svi uzorci vode bili uredni.
„Na web stranici našeg poduzeća, svakodnevno se ažuriraju podaci o stanju i radovima na mreži, nakon čega je javnost upoznata s istim. Povratne informacije s terena pokazatelj su da su informacije dostavljene na ovaj način najprije došle do svih potrošača, jer iste, pored pregleda naših potrošača, preuzimaju i lokalni mediji, Operativni centar civilne zaštite, koji iste prenose u servisnim informacijama svojih medija, kako bi što veći broj potrošača pravovremeno dobio potrebnu informaciju“, navode iz Vodovoda.
Ukoliko se kvar, upozorenje ili isključenje dogodi van radnog vremena, postavljene obavijesti i linkove dostavljaju medijima kako bi one došle što prije do potrošača na koje se obavijest odnosi.
„Informacije o planiranim isključenjima i radovima dostavljamo minimalno dan ranije, kako bi se naši potrošači mogli blagovremeno pripremiti i planirati vrijeme do ponovne normalizacije vodoopskrbe“, saopćeno je iz JP Vodovod Mostar.
Ovaj članak je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.