Zijahu Sokolovicu Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Zijah A. Sokolović ovogodišnji je dobitnik najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS, Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra. Ovo posebno priznanje će mu biti dodijeljeno u petak, 10. oktobra u 18 sati na Akademiji scenskih umjetnosti kada će ujedno biti upriličena i promocija trećeg izdanja njegove knjige „Glumac…je glumac…je glumac“.

U obrazloženju Direkcije istaknuto je: „Festival MESS sa posebnim ponosom dodjeljuje Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću: glumcu, reditelju, piscu i profesoru čije je stvaralaštvo obilježilo više od pola stoljeća pozorišne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi. Zijah Sokolović predstavlja jedinstvenu pojavu u teatarskom prostoru jugoistočne Evrope i šire, umjetnika čiji opus spaja istrajnost, istraživački duh i nepresušnu strast prema sceni. Tokom više od pet decenija stvaralačkog rada, on je utjelovio sve slojeve pozorišne umjetnosti: od glume, režije i dramskog pisma do pedagoškog i društvenog angažmana.

Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS…

Njegovo ime neraskidivo je vezano za historiju Festivala MESS, s kojim dijeli više od četrdeset godina zajedničke povijesti, stvaranja i vjere u snagu scene. Zijah Sokolović je 30. marta 1978. godine, na XVII Festivalu MESS, u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum, izveo premijeru monodrame „Glumac…je glumac…je glumac“, predstave koja je tada označila početak jedne izuzetne umjetničke epohe. Ta predstava, koja je do danas izvedena više od 1600 puta u dvadesetak zemalja, postala je simbol istrajnosti, autorskog integriteta i neprekidnog dijaloga između glumca i publike. Na temelju iste nastala je i knjiga „Glumac… je glumac… je glumac“, koja kroz osobno i profesionalno iskustvo svjedoči o etici, hrabrosti i smislu glumačkog poziva.

Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. U svojim javnim istupima i umjetničkim projektima, Sokolović neprestano brani ideju glume kao životnog poziva i ljudske potrebe za istinom i razumijevanjem. On je svojim djelovanjem svjedočio da teatar može biti i prostor otpora i prostor nade, i umjetnost i etička obaveza. Njegov rad odlikuje se spojem hrabrosti, intelektualne radoznalosti i humanizma. Kroz pedagoški i društveni angažman, ali i kroz vlastite umjetničke projekte, Zijah Sokolović neumorno propituje ulogu glumca u društvu, granice i mogućnosti umjetničkog izraza, te vrijednost teatra kao medija za empatiju, kritičko promišljanje i dijalog.

Dodjelom Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću, Festival MESS izražava zahvalnost umjetniku koji je glumački poziv pretvorio u oblik trajnog stvaralačkog svjedočanstva: o životu, o umjetnosti i o čovjeku“, ističe se u obrazloženju Direkcije Festivala MESS.

Koncert „Ekfrastičke teme“ u Zenici

Udruženje „Strings Attached Sinfonietta“ najavljuje koncert u okviru projekta Ekfrastičke teme, koji će biti održan u četvrtak, 9. oktobra 2025. godine, u 18.00 sati, u sali Srednje muzičke škole u Zenici.

Ovaj umjetnički ciklus, koji povezuje muziku i književnost kroz refleksiju, interpretaciju i dijalog između umjetnosti, realizuje se uz podršku Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Srednjom muzičkom školom Zenica.

Program koncerta donosi izbor djela koja istražuju različite stilske epohe i poetske jezike violine. Publika će imati priliku čuti Sonatu za solo violinu u D-duru, op. 115 Sergeja Prokofjeva, u kojoj se prepoznaje modernistička jasnoća i ritmička energija, te Sonatu br. 3 u d-molu, op. 108 Johannesa Brahmsa – jedno od najstrastvenijih ostvarenja romantičarskog repertoara. U središnjem dijelu programa Prokofjevljeva Sonata za dvije violine u C-duru, op. 56 donosi suptilnu igru kontrapunkta i ekspresije, dok se koncert zaokružuje Bachovom Sonatom za violinu solo u C-duru, BWV 1005, u kojoj se ogleda čista arhitektura barokne misli.

Koncert izvodi Duo SA Sinfonietta – violinistica Tamara Arsovski i pijanistica Dženana Hadžić, uz gošću na violini Almu Dizdar. Književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić napisat će tekst inspirisan koncertom, nastavljajući dijalog između muzičkog i književnog izraza koji je osnovna ideja projekta Ekfrastičke teme.

Ulaz je slobodan.

Gaza Biennale 2025

GAZA BIJENALE – SARAJEVSKI PAVILJON
10. oktobar – 7. novembar 2025.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 10. oktobra 2025, 18 sati

Sarajevo ove jeseni postaje domaćin važnog umjetničkog događaja – Gaza bijenale – Sarajevski paviljon. Izložbe i razgovori s umjetnicima i umjetnicama će se održavati na šest lokacija: Umjetničkoj galeriji BiH, Historijskom muzeju BiH, Muzeju ratnog djetinjstva, DKC-u Sarajevo, Collegiumu Artisticumu i zgradi Crvenog krsta/križa Sarajevo. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa više od 30 umjetnika i umjetnica iz Gaze, čija djela nastaju uprkos genocidu i nemogućim okolnostima, ali i sa radovima bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetnica nastalim tokom opsade Sarajeva koji će kroz razgovore i izložbe doprinijeti razmjeni umjetničkih iskustava otpora.

Ovo nije samo izložba, već svjedočanstvo kako umjetnici i umjetnice u Gazi, bez obzira na sve izazove s kojim su suočeni, insistiraju na svom pravu na život, kao i pravu da se čuju njihovi glasovi. Sarajevski paviljon je jedna od destinacija kroz koju radovi iz Palestine putuju u svijet, a svijet dolazi u Palestinu – otvarajući prostor za razgovore, razmjenu i dublje razumijevanje kroz umjetnost.

O projektu Gaza bijenala

Od aprila 2024. godine, umjetnici i umjetnice iz Palestine okupljaju se u okviru jednog zajedničkog projekta kako bi istražili kako umjetnost može služiti kao oblik
otpora genocidu. Radovi nastali u tom okruženju pokazuju kako umjetnici rade, zamišljaju i suočavaju se sa nemogućim temama. Gaza bijenale su izrasle u globalni umjetnički događaj koji pomjera granice tradicionalnih izložbi. Kao decentralizovana izložba, Bijenale pozivaju na globalni pokret solidarnosti s Palestinom. Bijenale su 2024. godine osnovali umjetnici i umjetnice iz Gaze i Al Risan Art muzeja, kako bi umjetničkim glasovima omogućili da odjekuju širom svijeta kroz أجنحة – krila/paviljone. Ova “krila” domaćini su radovima iz Palestine u Londonu, Padovi, Istanbulu, Berlinu, Tkarontu i mnogim drugim gradovima, a od oktobra i u Sarajevu gdje se Gaza bijenale održavaju zahvaljujući kolektivnim volonterskim naporima i brižnošću zajednice. Ovi paviljoni omogućavaju prisutnost glasovima umjetnika i umjetnica iz Gaze koji se artikuliraju preko njihovih umjetničkih radova. Tamo gdje izvještaji i statistike ne mogu prenijeti iskustva zločina, umjetnički radovi govore, svjedoče i pružaju otpor. Gaza bijenale nude jedinstvenu priliku institucijama širom svijeta da se uključe u globalnu mrežu saradnje i predstave djela koja svjedoče o kreativnosti u najtežim vremenima. Svako umjetničko djelo, svaki umjetnik i umjetnica i svaka izložba nastaju uprkos nemogućim okolnostima – i upravo zbog toga njihova snaga i značaj ne mogu biti ignorisani.

Program:

10. oktobar 2025, 18.00, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Otvorenje izložbe

11. oktobar 2025, 14.30, Collegium Artisticum

Performans Mahmouda AlBalawija u saradnji s Ajlom Bešić u okviru Festivala MESS

11. oktobar 2025, 16.00, Historijski muzej Bosne i Hercegovine

Razgovor s umjetnicima iz Gaze (online) i Sarajeva, nakon čega slijedi vođena tura kroz izložbu

12. oktobar 2025, 11.00, Zgrada Crvenog krsta/križa

Razgovor s umjetnicima Svjedoci postojanja

12. oktobar 2025, 16.00, Muzej ratnog djetinjstva

Projekcija filma i razgovor s umjetnicima iz Gaze (online)

12. oktobar 2025, 18.00, DKC Sarajevo

Meshwar Mixtapes i prikupljanje sredstava za Gazu

Od ponedjeljka do petka na Akademiji scenskih umjetnosti – ulaz slobodan

U okviru 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS danas počinje Dramadžiluk, program posvećen scenskim čitanjima savremenih dramskih tekstova. Od ponedjeljka do četvrtka na sceni Akademije scenskih umjetnosti u 17 sati i 30 minuta bit će predstavljeni dramski tekstovi: „Jasminina ogrlica“ autorice Rohine Malik i „PPL“ autora Mirze Skenderagića, a u režiji Tanje Miletić-Oručević, adaptacija novele „Pseće srce“ Mikhaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta, te Desetominutne drame: „Čavrljanje“, „Mrtav ozbiljan“ i „Pushback“, autorica Adne Dautović, Ilme Smajlović i Berine Musa, a koju režira Saša Peševski. Ulaz na Dramadžiluk je slobodan.

„Ove godine organizujemo treće izdanje Dramadžiluka, i sada već možemo reći da je on postao stalni program Festivala MESS. Ove godine drame čitamo u novom prostoru, a još jedna novina jeste da smo u treće izdanje uvrstili i kratke studentske drame u cilju bolje promocije mladih autorica i autora“, Izjava Hana Bajrović-Čardaković, producentica programa „Dramadžiluk“

„Jasminina ogrlica“ je priča o Abdula Sameeju, čiji je otac Arap a majka Latinoamerikanka-ali ako ga pitate, reći će da je Italijan. Želeći da se riješi svog kulturnog identiteta, mijenja ime u Sam koji se oženi Amerikankom, i čini sve što je u njegovoj moći da okrene leđa svome naslijeđu. Ali kada Sam upozna Yasminu, prelijepu ženu iz očeve domovine, počinje da shvata da drvo bez korijena ne može dugo opstati.

Adaptacija novele „Pseće srce“ je Bulgakovljev roman, napisan prije stotinu godina, profesor Preobraženski uzima dijelove tijela mrtvog čovjeka i stavlja ih u psa Šarika. Pratimo prelaz iz životinje u ljudsko biće, svjedočimo onome što svaka diktatura pokušava napraviti – novog i savršenog čovjeka. I, naravno, nikada ne uspijeva. U našoj dramatizaciji Rusija je zamijenjena današnjom Amerikom, a pas je opasniji od onog Bulgakovljevog.

„PPL“ je tekst čija je radnja smještena u bliskoj budućnosti ljudi na Balkanu, gdje ljudi počinju gubiti osjećaje, te se bez razloga za život, sve češće odlučuju na samoubistvo. Kao spas se pojavljuje Hotel People u koji se Gosti prijavljuju kako bi pronašli izgubljene osjećaje.

„Čavrljanje“- da bi ispoštovala rok za desetominutnu dramu, mlada i naivna spisateljica traži pomoć na ChatBot mašini.

„Mrtav ozbiljan“  – test prijateljstva dočeka dva najbolja prijatelja nakon što se probude mamurni. Nepotpunog sjećanja, pokušavaju se prisjetiti šta se desilo noć prije, granice između stvarnosti i iluzije postaje sve nejasnija.

„Pushback“ – desetominutna drama o dvojici braće migranata koji, skrivajući se na „zelenoj granici“ između dvije države, pokušavaju izbjeći pse tragače i graničnu policiju.

Zadnji dan Dramadžiluka, 10. oktobra sa početkom u 12 sati, bit će održan i razgovor „Empatija u teatru i svijetu oko njega“, također na ASU.

Kompletan program Festivala možete pronaći na web stranici www.mess.ba.

Predstavljanje filma „Afazija“ Jelene Jureše u Sarajevu – Historijski muzej BiH

U Historijskom muzeju BiH će biti upriličena sarajevska premijera filma „Afazija“ vizualne umjetnice Jelene Jureše, koja će se održati u četvrtak, 9. oktobra 2025. godine, uz prateći program.

„Afazija“ je dugometražni filmski esej koji se bavi politikama sjećanja unutar evropskih historijskih i društvenih konteksta. Film je strukturiran u tri poglavlja i tematizira mreže odnosa moći, rasizma, nepravde i nasilja.

Naslov filma – pojam „afazija“, medicinski termin koji označava nemogućnost govora – autorica koristi kao metaforu za neizrecivo, potisnuto i prešućeno u kolektivnoj memoriji. Kroz kombinaciju filma, fotografije, arhive i performansa, Jelena Jureša preispituje reprezentaciju historijskog nasilja i naš odnos prema slikama koje svjedoče o stradanju. Posebno mjesto u filmu zauzima epizoda potaknuta poznatom fotografijom Rona Haviva, snimljenom u Bijeljini 2. aprila 1992. godine, koja se u filmu pojavljuje kroz govor, pokret i izvedbu, bez da je ikad eksplicitno prikazana.

PROGRAM | Četvrtak, 9. oktobar 2025. | Historijski muzej BiH, Sarajevo

  • 16:30 – ”Afazija” On Review: prva projekcija filma
  • 18:00 – Razgovor
    Učestvuju: Jelena Jureša, Nidžara Ahmetašević, Adna Muslija i Nebojša Jovanović
  • 19:00 – Zvanično otvorenje i projekcija filma

Film će biti dostupan posjetiteljima Historijskog muzeja BiH do 23. oktobra 2025.

O autorici:

Jelena Jureša je vizualna umjetnica koja u svom radu istražuje teme identiteta, politike sjećanja, kolektivnog zaborava i etike vizualne reprezentacije. Rođena u Novom Sadu, živi i radi u Gentu (Belgija). Izlagala je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima, a film „Afazija“ nastao je u sklopu njenog doktorskog istraživanja na Univerzitetu u Gentu i KASK Conservatorium.

Činom podrške i solidarnosti sa Palestinom otvoren 65. Internacionalni teatarski festival MESS

Činom podrške i solidarnosti sa Palestinom u kojem su učestvovali građani i građanke, otvoren je 65. Internacionalni teatarski festival MESS. Nakon obraćanja direktora Festivala, Nihada Kreševljakovića, grupa građana i građanki na sceni je počela sa čitanjem imena ubijene djece u Gazi od početka genocida, te pozvala publiku na učešće. Nakon toga, uz kompoziciju Nedima Zlatara „My Olive Tree“, započeo je 65. Internacionalni teatarski festival MESS. 

“Više od dvije godine traje genocid u Gazi. On je simptom sistema koji ne mari ni za živote, ni za istinu, ni za pravdu. I dok svakodnevno gledamo brutalno ubijanje ljudi, i djece, najveći dio svijeta šuti. U vremenu kada ratovi ne prestaju, kada granice postaju bodljikave žice, kada se patnja gura pod tepih globalne ravnodušnosti, pozorište – po našem znanju – trebalo bi biti mjestom gdje je glavni zadatak tražiti čovjeka sa sposobnošću da u drugom čovjeku prepozna sebe. Podsjećamo, umjetnost ne bi smjela šutiti! Pozorište ne bi smjelo biti dekoracija katastrofi. Pozorište nije bijeg od odgovornosti”, istakao je Kreševljaković i dodao da ovaj festival ne nudi odgovore ali postavlja pitanja i nudi ono što najviše nedostaje savremenom društvu: empatiju. „U svijetu koji gori pred našim očima umjetnost nastavlja tražiti čovjeka. Ovaj grad, zemlja i ovaj Festival znaju to iz vlastitog iskustva. Ovaj festival je mjesto gdje ćemo nastaviti govoriti, čak i kada bi cijeli svijet šutio, jer vjerujemo da Festival MESS jeste prostor otpora i poziva da ostanemo ljudi“, rekao jeKreševljaković.

Nakon čina podrške Palestini, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izvedena je španska predstava „Thauma“, kao prva od devet u takmičarskom programu 65. MESS-a. Predstavu su režirali Magda Puig Torres i Andreu Martinez Costa, a ovaj program je djelimično podržan grantom od strane Acción Cultural Española (AC/E), državne agencije, kao i od strane ambasade Kraljevine Španije.

Tokom osam festivalskih dana i noći, u takmičarskom programu bit će prikazano devet predstava iz Španije, Belgije („Praznina“), Litvanije („Svetica“), Rumunije, Hrvatske („Jezik kopačke“), Crne Gore („Naličje“), Slovenije („Knjiga mojih života“) i Bosne i Hercegovine („Svijet i sve u njemu“ i „Blank“). Ovogodišnji Mali MESS donosi tri predstave prilagođene publici tinejdžerskog uzrasta („Frankenštajn“, „Ožiljci“ i „Tajni dnevnik Adriana Molea“), a već sutra na programu je i MESS Premijera predstave „Puls“ u režiji Ermina Brave i produkciji Sarajevskog ratnog teatra, Udruženja gluhih Kantona Sarajevo i Goethe Instituta BiH. Bh. predstave u takmičarskoj selekciji ranije je odabrala selektorica Petra Pogorevc. Žiri takmičarskog programa ove godine djeluje u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.

Na ovogodišnjem Dramadžiluku bit će predstavljeni dramski tekstovi: „Jasminina ogrlica“ autorice Rohine Malik i „PPL“ autora Mirze Skenderagića, a u režiji Tanje Miletić-Oručević, adaptacija novele „Pseće srce“ Mikhaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta, te Desetominutne drame: „Čavrljanje“, „Mrtav ozbiljan“ I „Pushback“, autorica Adne Dautović, Ilme Smajlović i Berine Musa, a koju režira Saša Peševski. Zadnji dan Dramadžiluka bit će održan i razgovor, također na ASU. Ulaz na Dramadžiluk je slobodan. U okviru MESS OFF programa održat će se i promocija trećeg izdanja knjige Zijaha Sokolovića “Glumac… je glumac… je glumac”.

Od nedjelje, 05. oktobra u 11 sati uživo na platformi MY TV počinje novi format, MY MESS TV u kojem će publici biti predstavljeni festivalski gosti, glavne aktuelnosti, ali i zanimljive rubrike “Vremeplov” i “In memoriam”. 65. MESS traje do 11.10.2025. kada će biti proglašeni dobitnici Zlatnih lovorovih vijenaca i Grand-prix za najbolju predstavu u cjelini.

Kompletan program Festivala možete pronaći na web stranici www.mess.ba.

Kinoteka BiH – Filmski program za Oktobar 2025

U Kinoteci BiH će se u Oktobru 2025. godine prikazati sljedeći filmovi:

Program:”FILMSKI ŽANROVI”
Ciklus:”DJEČJI FILM”

Ponedjeljak 06.10.2025.
CRNI BISERI / The Black Pearls,
BiH 1958.god. 94.min.
Režija: Svetomir Janić Toma.
Uloge: Severin Bijelić, Mihajlo Viktorović Mika, Milan Ajavaz…

Utorak 07.10.2025.
ORLOVI RANO LETE / Early Flying Eagles,
Srbija 1966.god. 88.min.
Režija: Sofija Jovanović Soja.
Uloge: Pavle Jovanović, Pavle Polaček, Ljubče Popović…

Srijeda 08.10.2025.
VUK SAMOTNJAK / Lone Wolf,
Hrvatska 1972.god. 80.min.
Režija: Obrad Gluščević.
Uloge: Slavko Štimac, Finka Pavičić Budak, Eduard Peročević Edo…         

Četvrtak 09.10.2025.
VLAK U SNIJEGU / Train in the Snow,
Hrvatska 1976.god. 80.min.
Režija: Mate Relja.
Uloge: Slavko Štimac, Gordana Inkret, Eduard Peročević Edo…

Program:”TED KOTCHEFF”
( In Memoriam 1931.-2025.god. )

Petak 10.10.2025.
RAMBO 1: PRVA KRV / Rambo 1: First Blood,
SAD 1982.god. 90.min.
Režija: Ted Kotcheff.
Uloge: Sylvester Stallone, Richard Crenna, Brian Dennehy…

Program „27 OKTOBAR“ – UNESCO – SVJETSKI DAN ZAŠTITE I OČUVANJA AUDIOVIZUELNOG MATERIJALA

Ponedjeljak 27.10.2025.
STRATEGIJA ŠVRAKE / The Magpie Strategy,
BiH 1987.god. 106.min.
Režija: Zlatko Lavanić.
Uloge: Predrag Laković Pepi, Zvonimir Lepetić Zvonko, Radmila Živković…

Projekcije od 19:00 sati
Alipašina 19
Cijena ulaznice 5 KM

Novi format u okviru Festivala MESS kako bi bili bliže publici

U nedjelju, 05. oktobra, 2025. u 11 sati na platformi MY TV bit će emitovana prva festivalska emisija MY MESS TV koja će svaki festivalski dan publici predstavljati brojne festivalske sadržaje, ugostiti teatarska imena i razgovarati o raznim aspektima teatarske umjetnosti. Ovaj novi sadržaj će zamijeniti dugogodišnji MESSpresso na kojem su novinari imali priliku razgovarati sa gostima festivala te će novi tv format i široj publici približiti sve festivalske aktuelnosti. Festival počinje u subotu, 04. oktobra, uz prijenos uživo na BHT1 u 19 sati i 30 minuta.

„Godinama ulažemo napore da kroz sve komunikacijske kanale na najrazličitije načine publici približimo kako teatar tako i važnost koju najstariji teatarski festival u regiji ima i na međunarodnom nivou. Saradnja sa MY TV platformom bio je prirodni potez i nadamo se da će se publici dopasti sadržaji koje pripremamo“, istakao je Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS.

„Više od dvije decenije kontinuirano smo partneri najznačajnijeg teatarskog festivala u regiji i ovim produkcijskim iskorakom smo i proširili i unaprijedili našu saradnju. Na ovaj način dokazujemo našu opredjeljenost da podržavamo vrhunske projekte iz kulture u BiH sa međunarodnim predznakom i da se naš kanal MY TV pozicionirao kao kanal koji pored ekskluzivnog sportskog sportskog nudi visoko kvalitetni sadržaj iz kulture“,  pojasnila je Nađa Lutvikadić-Fočo, rukovoditeljica sektora upravljanja promocijom BH Telecoma.

U voditeljskoj ulozi naći će se dugogodišnja PR menadžerica Festivala, Una Bejtović i njen kolega, nekadašnje tv-lice, a danas član MESS-ovog PR tima, Mirza Salković.Vrlo smo sretni što smo ove godine napravili ovaj produkcijski iskorak, jer vjerujemo da se tokom festivala događa mnogo toga zanimljivog, te su se na nekadašnjem MESSpressu vodili vrlo uzbudljivi i zanimljivi razgovori koji nisu mogli u svojoj punoći doći do publike. Sigurni smo da ćemo ovim formatom premostiti tu barijeru i na pravi način obilježiti 65. Festival MESS“, istakla je Bejtović.

Činjenica da je riječ o svojevrsnom jubileju, 65. MESS je i prilika da se kroz novi format naprave zanimljive rubrike i podsjeti publiku na sjajna imena koja su prodefilovala kroz festival, te ujedno i napravi hommage onima koji nisu više s nama, ali su ostavili neizbrisiv trag u teatarskoj umjetnosti BiH, regije i svijeta. „Potpuno je fascinantno prolaziti kroz arhivu fotografija, videa, tekstova i drugih materijala o predstavama i umjetnicima koji su obilježili Festival tokom ovih 65 godina. Siguran sam da će ljubitelji teatra biti malo i nostalgični kada pogledaju naše priloge o sjajnim umjetnicima i predstavama koje su gledali prije deset, dvadeset i više godina“, izjavio je Salković.

MY MESS TV počinje sa emitovanjem u nedjelju, 05.10.2025. u 11 sati, a posljednja emisija će biti u subotu, 11.10. na dan kada se naveče i završava 65. Internacionalni teatarski festival MESS. Više o Festivalu možete saznati na www.mess.ba i kroz zvanične naloge na Facebooku, Instagramu i YouTubeu.

Han Kang, „Bijela knjiga“ (odlomak)

Nobelova nagrada za književnost 2024.
S korejskog prevela Andrijana Smiljković

Snježne pahulje

Jedne davne, kasne noći, vidjela je nepoznatog čovjeka kako leži ispod bandere. Da li je pao ili je bio pijan? Da li bi trebalo da pozove Hitnu pomoć? Dok ga je s oprezom posmatrala, čovjek se djelimično pridigao i usredsredio svoj prazan pogled na nju. Zaprepašćena, povukla se. Nije djelovao nasilno, ali ulica je bila tiha i pusta u mračnoj noći. Hodala je žurnim koracima, a zatim se iznenada osvrnula da pogleda iza sebe. Čovjek je i dalje čučao na hladnom pločniku, u istom nezgodnom položaju, prodorno zureći u prljavi bijeli zid koji se protezao duž suprotne strane ulice.

*

On koji se nasukao u zabačenoj ulici,

koji se sa zemlje podiže drhtavim, utrnulim rukama,

misleći o svom, dosad protraćenom životu,

o samoći koja ga čeka kod kuće, pitajući se šta je ovo,

šta je dođavola ovo prokleto prljavo bijelo,

snijeg pada.

*

Pahulje raspršene u svim pravcima.

U crnom vazduhu, gdje ulična svjetla ne dopiru.

Iznad crnih grana nijemog drveća.

Pokraj pognutih glava prolaznika koji koračaju kroz noć. 

Vječni snijeg

Razmatrala je da živi u nekom stanu s pogledom na vječni snijeg. Gdje bi drveće ispred njenog prozora obilježilo svaku smjenu sezona, iz proljeća u ljeto, iz jeseni u zimu, dok bi daleke planine u pozadini uvijek bile krunisane vječitim snijegom. Hladne kao ruke odraslih koje su naizmjenično provjeravale njeno čelo dok je kao dijete imala groznicu.

Gledala je crno‑bijeli film koji je snimljen ovdje 1980. godine. Glavni junak je izgubio oca kada je imao sedam godina i odrastao je pod brižnim okom svoje majke koja je bila mirne prirode. (Njegov otac je imao svega dvadeset devet godina kada je izgubio život uspinjući se na Himalaje s grupom prijatelja. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno.) Sin se odselio iz kuće svoje majke čim je odrastao i razvio nevjerovatno strog etički stav prema životu. Kad god je trebalo da donese odluku, pred njegovim očima bi se pojavila impresivna, zasljepljujuća scena snijega koji pada na ledom okovane vrhove Himalaja. Svaki put kada bi se suočio s teškim izborom, donosio je ispravnu odluku pred kojom bi mnogi drugi poklekli. U periodu kada je korupcija bila u porastu, ostao je izolovan, čak i fizički napadnut, jer je odbijao da prima mito. Na kraju je, poslije lažnih optužbi, izbačen s radnog mjesta i sam se vratio kući. Tamo, dopuštajući sebi da se izgubi u mislima, daleke doline i planinski vrhovi prekriveni snijegom preplavili su njegovo vidno polje. Baš ono mjesto gdje nije mogao da ode. Zemlja leda, u kojoj je tijelo njegovog oca ostalo skriveno, mjesto nedostupno ljudima.

Talas

U daljini, površina vode se uzdiže. Otud nailazi zimsko more, snažno se približavajući, sve bliže. U trenutku kada talas dostigne najveću moguću visinu, razbije se i rasprši u mlaz bjeline. Razbijeno more se povlači, klizeći preko pješčane obale.

Stojeći na ovoj granici gdje se susreću kopno i voda, posmatrajući naizgled beskrajno ponavljanje talasa (iako je ova vječnost ustvari iluzija − jer će i Zemlja i Sunčev sistem jednog dana nestati, sve će jednog dana nestati), činjenica da su naši životi ništa više do trenutaka osjetna je s neporecivom jasnoćom.

Svaki talas postaje zasljepljujuće bijel u trenutku razbijanja. U daljini, mirne vode mora trepere poput krljušti bezbrojnih riba. Na hiljade i hiljade svjetlucavih iskri je tamo. Tamo su hiljade i hiljade pokreta i komešanja (ali ništa nije vječno).

Susnježica

Život nikome od nas nije posebno naklonjen. Susnježica pada dok ona korača ovim ulicama, držeći ovo znanje u sebi. Susnježica koja vlaži čelo, obraze i obrve, ostavljajući ih natopljenim. Sve prolazi. Ona nosi ovo sjećanje, ovu spoznaju da će sve čega se očajnički držala na kraju nestati, kroz ulice po kojima pada susnježica. To nije ni kiša ni snijeg. Ni led, ni voda koja joj vlaži obrve i curi s čela, bez obzira da li stoji ili žuri, zatvara oči ili ih otvara.

https://bookstan.ba

I ove godine pored žirija predstave će analizirati MESS tim kritike

Ovogodišnji tim kritike Festivala MESS čine Lamija Milišić, književna urednica, kritičarka i teoretičarka i Mirza Skenderagić, novinar, dramaturg, reditelj i autor. Kritičke osvrte na predstave iz zvaničnog programa 65. Festivala MESS publika će moći pratiti na zvaničnoj web-stranici Festivala (www.mess.ba), i na zvaničnim profilima na društvenim mrežama Festivala. Zahvaljujući teatarskim kritikama publika će imati priliku dodatno produbiti svoj doživljaj teatra i provjeriti koliko im se utisci o predstavama podudaraju sa stručnim osvrtima MESS-ovih kritičara.

Lamija Milišić je književna urednica, kritičarka i teoretičarka. Rođena je 1995. u Sarajevu, gdje je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost. Kritičke tekstove piše od 2016, a za „MESS kritiku“ od 2021. godine. Zaposlena je kao urednica u izdavačkoj kući Buybook, te kao izvršna direktorica Međunarodnog festivala književnosti Bookstan.

Mirza Skenderagić je rođen u Sarajevu 1986. godine. Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2009. godine, a 2018. dramaturgiju na Akademiji scenskih umjetnosti, također u Sarajevu. Objavio je veliki broj autorskih tekstova, studija, eseja, filmskih i teatarskih kritika, recenzija, a autor je i urednik dugogodišnjih emisija i rubrika posvećenih filmskoj i teatarskoj kritici. Član je MESS-ovog tima kritike od 2019. Za svoja djela dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja. Od 2019. godine je član redakcije Dramskog i dokumentarnog programa Radija Bosne i Hercegovine. Jedini je dvostruki pobjednik Heartefactovog konkursa za za najbolji regionalni savremeni angažovani dramski tekst.

Više o festivalskim sadržajima na www.mess.ba, a ulaznice na www.kupikartu.ba.