Autor: urednik

Prema odluci žirija u sastavu Emina Muftić, glumica, Lee Delong rediteljica i Thomas Steyaert, koreograf i redatelj, predstava „Svijet i sve u njemu“ u produkciji Sarajevskog ratnog teatra i Realstagea, a u režiji Selme Spahić osvojila je Grand-Prix za najbolju predstavu u cjelini 65. Festivala MESS.

Ovo su svi laureati prema odluci žirija:

Grand Prix –“Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” – „Svijet i sve u njemu“

Specijalna nagrada žirija – „Knjiga mojih života“, (Anton Podbevšek Theatre, Dance Theatre Ljubljana, režija Ivana Djilas)

Najbolja plesna predstava – „Praznina“, režija Wim Vandekeybus, produkcija Ultima Vez

Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja – Kokan Mladenović za predstavu „BLANK“

Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje – Ermin Bravo („Svijet i sve u njemu“)

Nagrade “Rejhan Demirdžić” za najbolju mladu glumicu i glumca – Anđela Marunović  i Lazar Đurđević za uloge u predstavi „Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta u režiji Borisa Liješevića.

Prema glasovima publike najbolje predstave su „Svijet i sve u njemu“ i „Frankenštajn“ Teatra za djecu i omladinu Sjeverna Makedonija u režiji Kokana Mladenovića (Mali MESS) dok je najvišu ocjenu publike u okviru Dramadžiluka osvojilo scensko čitanje drame Adne Dautović „Čavrljanje“ u režiji Saše Peševskog.

Osim nagrada koje dodjeljuje žiri festivala MESS na svečanoj ceremoniji su objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski pokrovitelji Festivala MESS:

• Oslobođenje – Zlatna maska Oslobođenja za predstavu – „Svijet i sve u njemu“
• Radio Sarajevo – “Sound of MESS“ –„Blank“

Ovogodišnji Festival MESS ugostio je devet predstava u takmičarskoj selekciji, jednu MESS Premijeru u okviru programa All Inclusive, tri predstave na Malom MESS-u, debatu mladih o teatru, program Dramadžiluk koji je predstavio šest savremenih dramskih tekstova u formi scenskih čitanja, te je održan razgovor o empatiji u teatru i svijetu oko njega. Danas je i održan performans o Gazi u okviru Sarajevskog paviljona Gaza Bijenale. Sinoć je uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu Sokoloviću i promovirano je treće izdanje njegove knjige „Glumac…je glumac…je glumac“. Festival je ugostio produkcije iz  Španije, Belgije, Rumunije, Litvanije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Ove godine predstavljen je novi produkcijski format MY MESS TV koji se od nedjelje 05. do danas 11.10. emitovao svaki dan uživo u 11 sati na kanalu MY TV i u kojem smo razgovarali sa festivalskim gostima, ali i emitovali rubrike poput Vremeplova i In memoriam prisjećajući se velikih imena koja nisu sa nama ali su ostavili veliki trag kroz historiju festivala u proteklih 65 godina.

Direkcija Festivala koristi se ovom prilikom da se još jednom zahvali publici, gostima, sponzorima, institucijama i svima koji su svojim učešćem doprinijeli uspješnom održavanju jednog od najstarijih i najrespektabilnijih teatarskih festivala u regiji.

Vidimo se na 66. MESS-u!

Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Zijahu Sokoloviću uručen je Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS, kao najznačajnije festivalsko priznanje koje dodjeljuje Direkcija. 

Uručujući Zlatni lovorov vijenac Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS naglasio je da to nije nagrada “samo za doprinos umjetnosti teatra, nego za trajnost, za hrabrost postojanja na sceni, za lojalnost glumi kao životnom pozivu. „Zijah Sokolović je već više od pola stoljeća jedno od najprepoznatljivijih i najpostojanijih lica našeg glumišta. Njegova karijera nije samo impresivna po brojkama već i po onome što te brojke znače: istrajnost, radoznalost, vjeru u teatar i vjeru u čovjeka. U njegovim predstavama uvijek je riječ o suštinskom pitanju: šta znači biti čovjek, šta znači biti glumac, i kako se kroz igru brani dostojanstvo života. Bilo da stoji sam na sceni ili dijeli prostor s ansamblom, Sokolović uvijek gradi most između umjetnosti i publike, između humora i bola, između ironije i nježnosti”, zaključio je Kreševljaković.

„Krenuo sam na ovaj zanimljiv put davne 1978. godine sa idejom da je glumac vladar iluzije, i evo već 46 godina igram aktivno ovu predstavu, a publika još uvijek očigledno želi da je gleda. To je dokaz da je pozorište ishodište jedinstvenosti a glumac je čovjek koji treba tražiti to ishodište. Zapamtite, nikada nije kasno da čovjek podigne revoluciju“, rekao je glumac Zijah Sokolović.

Ovom prilikom je održana promocija knjige Zijaha Sokolovića „Glumac…je glumac…je glumac“, prema kojoj je nastala i predstava koja je odigrana više od 1600 puta u proteklih 46 godina. „Zijah Sokolović je zamislio, odsanjao, zapisao, stvorio dramski tekst. Za teatar, za publiku, nevažno je da li je taj tekst nastao prije predstave ili je zapisan nakon godina i godina igranja. Riječ je o dramskom tekstu koji se pretvara da je monodrama i o čovjeku koji se pretvara da je sam na sceni. Mudar dramski tekst ostavlja prostor za različita čitanja i igranja. Zato ova drama možda ponajviše podsjeća na jazz, a Ziketovo glumačko umijeće na savršenog muzičara koji uživa u izvedbi, koji dobro zna da je improvizacija dopuštena samo najboljima, sigurnim u partituru, u osnovnu temu. I ideju, naravno“, rekao je između ostalog na promociji knjige dramaturg i pisac Almir Imširević.

Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS. Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. Živi tamo gdje je pozorište i umjetnost.

Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dobili su mnogi istaknuti domaći i regionalni umjetnici kao što su Ines Fančović, Nermin Tulić, Radovan Marušić, Nada Đurevska, Zoran Bečić Mustafa Nadarević, Tvrtko Kulenović, Kaća Dorić, Sead Bejtović, Oskar Danon, Kompanija East West Centar, Mirjana Karanović, Žarko Mijatović, Katarina Kocka, Ljubica Ostojić, Vanja Popović, Rade Šerbedžija, Agencija Fabrika, Josip Pejaković, Jasna Diklić, Nijaz Alispahić, posthumno Dragan Jovičić, Tomaž Pandur, Milka Podrug Kokotović, Gradimir Gojer, ali i istaknuta evropska i svjetska imena kao što su: Susan Sontag, Bibi Anderson, Petar Schumann, Massimo Schuster, Frank Castorf, Paolo Magelli, Jan Lauwers, Giorgio Ursini, Chris Keulemans, Herve Loichemol i Lee Delong.

Razgovorom „Empatija u pozorištu i svijetu oko njega“ završen je program Festivala MESS – Dramadžiluk, koji je već tri godine posvećen scenskim čitanjima savremenih dramskih tekstova. U razgovoru su učestvovale Tanja Miletić-Oručević, rediteljica, Asja Krsmanović, dramaturginja, te Sandra Muratović, psihologinja, a razgovor je moderirala Ivana Golijanin.

Kako je ranije istaknuo Almir Imširević, „pozorište je mjesto na kojem gledamo – ljude u tuđim cipelama. I metaforično i doslovno. A empatija je neodvojiv dio pozorišne umjetnosti. Uz njenu pomoć, i o njoj, pričaju se teatarske priče već stoljećima. Empatija je, kažu, djelovanje, a ne samo emocija.Baš kao i gluma, zar ne?”. Na tragu ovakvog razmišljanja i Golijanin je u uvodu u razgovor istakla da je empatija postala duboko političko pitanje, oblik otpora koji ne traži oružje, i kako se u pozorištu ta veza ogleda najjasnije, gdje učimo da učimo iz iskustva drugog. Današnji razgovor bio je ne samo o empatiji kao umjetničkoj sili nego i moralnoj i građanskoj dužnosti.

„Pitanje empatije je čvrsto povezano sa neposrednim ljudskim kontaktom, a danas se osjeća nedostatak takvog kontakta, jer previše komuniciramo u virtualnom prostoru, kojem nedostaju oruđa za preuzimanje emocija druge osobe, sugovornika/ice. To je šansa za pozorište, jer od svojih prapočetaka u pozorište je ugrađena empatija“, istakla je rediteljica Tanja Miletić-Oručević.

Dramaturginja Asja Krsmanović podsjetila je da kakav god da je marketing za bilo koju predstavu – jednostavno ju morate pogledati da u potpunosti doživite i razumijete o čemu je riječ. „U pozorištu težimo da naša publika suosjeća sa našim likovima, sa kompletnom idejom“, zaključila je Krsmanović.

Prema riječima psihologinje, Sandre Muratović, u posljednje vrijeme se mnogo priča o empatiji u odnosu na prije dvadeset godina zato što danas govorimo o onome što nam nedostaje. „Ono što je puno važnije od same empatije odnosno prepoznavanja kako se drugi osjeća jeste ona vrsta empatije koja uključuje i ponašanje koje može da dovede do akcije, a nama baš to nedostaje“, objasnila je Muratović. Kroz razgovor se i dotakla fenomena „digitalnog žaljenja“ gdje nam često „lajk“ i „share“ stvaraju lažni osjećaj da smo nešto uradili za druge, ali zapravo nismo ništa.

Tokom razgovora je istaknuto dabh. teatar ima puno više povjerenja u čovjeka, a u prilog tome ide i činjenica oko koje su učesnice razgovora saglasne – da se publika nakon pandemije još više vratila pozorištu, koje ostaje i opstaje kao mjesto razmišljanja i povezivanja. U tom kontekstu važno je upravo da mladi ljudi odlaze u pozorište kako bi naučili razmišljati o perspektivi drugog na mjestu na kojem učimo kako da budemo bolji ljudi.

Međunarodno takmičenje u modernom plesu DDC Open 2025 bit će održano u subotu i nedjelju, 11. i 12. oktobra 2025. godine, u Centru Skenderija u organizaciji plesnog kluba Dance Development Centre iz Sarajeva. Ovaj dvodnevni događaj koji će biti održan u okviru Festivala plesa i umjetnosti Dansar, okupit će 600 plesača i plesačica iz BiH i regiona koji će se predstaviti kroz različite plesne stilove, od hip hopa, preko street dancea, jazza, savremenog baleta i show dancea, do disco dancea i latina. Takmičenje ima za cilj promociju plesa kao umjetničkog izraza, sportskog angažmana i načina očuvanja zdravlja i životne energije.

Direktorica DDC Open takmičenja, Aida Šlak, istakla je da ples, bez obzira na uzrast ili prethodno iskustvo, ima moć da poveže ljude i pozitivno utiče na njihovo fizičko i emocionalno stanje. “Ples je sloboda, terapija i najljepši oblik izražavanja. On nas uči disciplini, saradnji, samopouzdanju, ali i uživanju u pokretu. Kroz DDC Open želimo pokazati da ples nije rezervisan samo za profesionalce. Svako može pronaći stil i ritam koji mu odgovara, bilo da pleše iz ljubavi, zdravlja ili umjetnosti”, poručila je Šlak te dodala da će i ove godine poseban akcenat biti stavljen na promociju plesa kao aktivnosti koja doprinosi zdravom razvoju djece i jačanju samopouzdanja mladih.

Program takmičenja odvijat će se u više kategorija – solo, duo, grupne i formacijske izvedbe, dok će međunarodni žiri sastavljen od priznatih koreografa i plesnih pedagoga ocjenjivati kreativnost, tehniku i scenski nastup učesnika. Među članovima žirija prvog dana bit će i Željko Božič iz Slovenije, jedan od najuspješnijih hip hop plesača i koreografa na Balkanu, koji će se ove sedmice predstaviti i sarajevskoj publici kao glumac i plesač u predstavi “Knjiga mojih života” u okviru festivala MESS. U subotu će biti dio stručnog žirija DDC Open takmičenja, dok će u nedjelju, u okviru Festivala Dansar, održati street dance masterclass za domaće plesače i plesačice. Masterclass radionice održavat će se oba dana takmičenja.

DDC Open je plesni događaj već poznat po visokom produkcijskom nivou, stručnom žiriju i dobroj atmosferi. Osim natjecateljskog duha, ovaj događaj afirmiše ples i kao dio kulturnog identiteta te kao pristupačnu aktivnost za sve generacije, od djece u razvoju do osoba treće životne dobi. Takmičenje u subotu počinje od 11:00 sati, dok je u nedjelju početak zakazan u 12:00 sati. Kompletna satnica je dostupna na Facebook i Instagram stranicama Festival Dansar.

Suorganizator Festivala Dansar, Enis Avdić, naglašava značaj sinergije umjetnosti, sporta i zajedništva. “DDC Open unosi takmičarski duh u srce Festivala Dansar, ali istovremeno otvara prostor za kreativnost i promociju mladih talenata. Naš cilj je da Sarajevo kroz ovakve događaje bude regionalno središte plesne umjetnosti i kulture pokreta”, naveo je Avdić.

Ovogodišnji Festival Dansar već je obogatio sarajevsku jesen nizom događaja – spektakularnim otvaranjem uz Gran Gala Flamenco show, energičnim programom Fuego Dance Night, te izložbom Step by Step posvećenoj umjetnosti plesnog pokreta. Takmičenje DDC Open 2025 predstavlja završnicu festivala, simbolično zaokružujući jedinstvenu plesnu priču u kojoj su učesnici i publika zajedno proslavili snagu pokreta, ritma i zajedništva.

Zijah A. Sokolović ovogodišnji je dobitnik najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS, Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra. Ovo posebno priznanje će mu biti dodijeljeno u petak, 10. oktobra u 18 sati na Akademiji scenskih umjetnosti kada će ujedno biti upriličena i promocija trećeg izdanja njegove knjige „Glumac…je glumac…je glumac“.

U obrazloženju Direkcije istaknuto je: „Festival MESS sa posebnim ponosom dodjeljuje Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću: glumcu, reditelju, piscu i profesoru čije je stvaralaštvo obilježilo više od pola stoljeća pozorišne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi. Zijah Sokolović predstavlja jedinstvenu pojavu u teatarskom prostoru jugoistočne Evrope i šire, umjetnika čiji opus spaja istrajnost, istraživački duh i nepresušnu strast prema sceni. Tokom više od pet decenija stvaralačkog rada, on je utjelovio sve slojeve pozorišne umjetnosti: od glume, režije i dramskog pisma do pedagoškog i društvenog angažmana.

Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS…

Njegovo ime neraskidivo je vezano za historiju Festivala MESS, s kojim dijeli više od četrdeset godina zajedničke povijesti, stvaranja i vjere u snagu scene. Zijah Sokolović je 30. marta 1978. godine, na XVII Festivalu MESS, u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum, izveo premijeru monodrame „Glumac…je glumac…je glumac“, predstave koja je tada označila početak jedne izuzetne umjetničke epohe. Ta predstava, koja je do danas izvedena više od 1600 puta u dvadesetak zemalja, postala je simbol istrajnosti, autorskog integriteta i neprekidnog dijaloga između glumca i publike. Na temelju iste nastala je i knjiga „Glumac… je glumac… je glumac“, koja kroz osobno i profesionalno iskustvo svjedoči o etici, hrabrosti i smislu glumačkog poziva.

Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. U svojim javnim istupima i umjetničkim projektima, Sokolović neprestano brani ideju glume kao životnog poziva i ljudske potrebe za istinom i razumijevanjem. On je svojim djelovanjem svjedočio da teatar može biti i prostor otpora i prostor nade, i umjetnost i etička obaveza. Njegov rad odlikuje se spojem hrabrosti, intelektualne radoznalosti i humanizma. Kroz pedagoški i društveni angažman, ali i kroz vlastite umjetničke projekte, Zijah Sokolović neumorno propituje ulogu glumca u društvu, granice i mogućnosti umjetničkog izraza, te vrijednost teatra kao medija za empatiju, kritičko promišljanje i dijalog.

Dodjelom Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću, Festival MESS izražava zahvalnost umjetniku koji je glumački poziv pretvorio u oblik trajnog stvaralačkog svjedočanstva: o životu, o umjetnosti i o čovjeku“, ističe se u obrazloženju Direkcije Festivala MESS.

Udruženje „Strings Attached Sinfonietta“ najavljuje koncert u okviru projekta Ekfrastičke teme, koji će biti održan u četvrtak, 9. oktobra 2025. godine, u 18.00 sati, u sali Srednje muzičke škole u Zenici.

Ovaj umjetnički ciklus, koji povezuje muziku i književnost kroz refleksiju, interpretaciju i dijalog između umjetnosti, realizuje se uz podršku Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, u saradnji sa Srednjom muzičkom školom Zenica.

Program koncerta donosi izbor djela koja istražuju različite stilske epohe i poetske jezike violine. Publika će imati priliku čuti Sonatu za solo violinu u D-duru, op. 115 Sergeja Prokofjeva, u kojoj se prepoznaje modernistička jasnoća i ritmička energija, te Sonatu br. 3 u d-molu, op. 108 Johannesa Brahmsa – jedno od najstrastvenijih ostvarenja romantičarskog repertoara. U središnjem dijelu programa Prokofjevljeva Sonata za dvije violine u C-duru, op. 56 donosi suptilnu igru kontrapunkta i ekspresije, dok se koncert zaokružuje Bachovom Sonatom za violinu solo u C-duru, BWV 1005, u kojoj se ogleda čista arhitektura barokne misli.

Koncert izvodi Duo SA Sinfonietta – violinistica Tamara Arsovski i pijanistica Dženana Hadžić, uz gošću na violini Almu Dizdar. Književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić napisat će tekst inspirisan koncertom, nastavljajući dijalog između muzičkog i književnog izraza koji je osnovna ideja projekta Ekfrastičke teme.

Ulaz je slobodan.

GAZA BIJENALE – SARAJEVSKI PAVILJON
10. oktobar – 7. novembar 2025.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 10. oktobra 2025, 18 sati

Sarajevo ove jeseni postaje domaćin važnog umjetničkog događaja – Gaza bijenale – Sarajevski paviljon. Izložbe i razgovori s umjetnicima i umjetnicama će se održavati na šest lokacija: Umjetničkoj galeriji BiH, Historijskom muzeju BiH, Muzeju ratnog djetinjstva, DKC-u Sarajevo, Collegiumu Artisticumu i zgradi Crvenog krsta/križa Sarajevo. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa više od 30 umjetnika i umjetnica iz Gaze, čija djela nastaju uprkos genocidu i nemogućim okolnostima, ali i sa radovima bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetnica nastalim tokom opsade Sarajeva koji će kroz razgovore i izložbe doprinijeti razmjeni umjetničkih iskustava otpora.

Ovo nije samo izložba, već svjedočanstvo kako umjetnici i umjetnice u Gazi, bez obzira na sve izazove s kojim su suočeni, insistiraju na svom pravu na život, kao i pravu da se čuju njihovi glasovi. Sarajevski paviljon je jedna od destinacija kroz koju radovi iz Palestine putuju u svijet, a svijet dolazi u Palestinu – otvarajući prostor za razgovore, razmjenu i dublje razumijevanje kroz umjetnost.

O projektu Gaza bijenala

Od aprila 2024. godine, umjetnici i umjetnice iz Palestine okupljaju se u okviru jednog zajedničkog projekta kako bi istražili kako umjetnost može služiti kao oblik
otpora genocidu. Radovi nastali u tom okruženju pokazuju kako umjetnici rade, zamišljaju i suočavaju se sa nemogućim temama. Gaza bijenale su izrasle u globalni umjetnički događaj koji pomjera granice tradicionalnih izložbi. Kao decentralizovana izložba, Bijenale pozivaju na globalni pokret solidarnosti s Palestinom. Bijenale su 2024. godine osnovali umjetnici i umjetnice iz Gaze i Al Risan Art muzeja, kako bi umjetničkim glasovima omogućili da odjekuju širom svijeta kroz أجنحة – krila/paviljone. Ova “krila” domaćini su radovima iz Palestine u Londonu, Padovi, Istanbulu, Berlinu, Tkarontu i mnogim drugim gradovima, a od oktobra i u Sarajevu gdje se Gaza bijenale održavaju zahvaljujući kolektivnim volonterskim naporima i brižnošću zajednice. Ovi paviljoni omogućavaju prisutnost glasovima umjetnika i umjetnica iz Gaze koji se artikuliraju preko njihovih umjetničkih radova. Tamo gdje izvještaji i statistike ne mogu prenijeti iskustva zločina, umjetnički radovi govore, svjedoče i pružaju otpor. Gaza bijenale nude jedinstvenu priliku institucijama širom svijeta da se uključe u globalnu mrežu saradnje i predstave djela koja svjedoče o kreativnosti u najtežim vremenima. Svako umjetničko djelo, svaki umjetnik i umjetnica i svaka izložba nastaju uprkos nemogućim okolnostima – i upravo zbog toga njihova snaga i značaj ne mogu biti ignorisani.

Program:

10. oktobar 2025, 18.00, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Otvorenje izložbe

11. oktobar 2025, 14.30, Collegium Artisticum

Performans Mahmouda AlBalawija u saradnji s Ajlom Bešić u okviru Festivala MESS

11. oktobar 2025, 16.00, Historijski muzej Bosne i Hercegovine

Razgovor s umjetnicima iz Gaze (online) i Sarajeva, nakon čega slijedi vođena tura kroz izložbu

12. oktobar 2025, 11.00, Zgrada Crvenog krsta/križa

Razgovor s umjetnicima Svjedoci postojanja

12. oktobar 2025, 16.00, Muzej ratnog djetinjstva

Projekcija filma i razgovor s umjetnicima iz Gaze (online)

12. oktobar 2025, 18.00, DKC Sarajevo

Meshwar Mixtapes i prikupljanje sredstava za Gazu

U okviru 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS danas počinje Dramadžiluk, program posvećen scenskim čitanjima savremenih dramskih tekstova. Od ponedjeljka do četvrtka na sceni Akademije scenskih umjetnosti u 17 sati i 30 minuta bit će predstavljeni dramski tekstovi: „Jasminina ogrlica“ autorice Rohine Malik i „PPL“ autora Mirze Skenderagića, a u režiji Tanje Miletić-Oručević, adaptacija novele „Pseće srce“ Mikhaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta, te Desetominutne drame: „Čavrljanje“, „Mrtav ozbiljan“ i „Pushback“, autorica Adne Dautović, Ilme Smajlović i Berine Musa, a koju režira Saša Peševski. Ulaz na Dramadžiluk je slobodan.

„Ove godine organizujemo treće izdanje Dramadžiluka, i sada već možemo reći da je on postao stalni program Festivala MESS. Ove godine drame čitamo u novom prostoru, a još jedna novina jeste da smo u treće izdanje uvrstili i kratke studentske drame u cilju bolje promocije mladih autorica i autora“, Izjava Hana Bajrović-Čardaković, producentica programa „Dramadžiluk“

„Jasminina ogrlica“ je priča o Abdula Sameeju, čiji je otac Arap a majka Latinoamerikanka-ali ako ga pitate, reći će da je Italijan. Želeći da se riješi svog kulturnog identiteta, mijenja ime u Sam koji se oženi Amerikankom, i čini sve što je u njegovoj moći da okrene leđa svome naslijeđu. Ali kada Sam upozna Yasminu, prelijepu ženu iz očeve domovine, počinje da shvata da drvo bez korijena ne može dugo opstati.

Adaptacija novele „Pseće srce“ je Bulgakovljev roman, napisan prije stotinu godina, profesor Preobraženski uzima dijelove tijela mrtvog čovjeka i stavlja ih u psa Šarika. Pratimo prelaz iz životinje u ljudsko biće, svjedočimo onome što svaka diktatura pokušava napraviti – novog i savršenog čovjeka. I, naravno, nikada ne uspijeva. U našoj dramatizaciji Rusija je zamijenjena današnjom Amerikom, a pas je opasniji od onog Bulgakovljevog.

„PPL“ je tekst čija je radnja smještena u bliskoj budućnosti ljudi na Balkanu, gdje ljudi počinju gubiti osjećaje, te se bez razloga za život, sve češće odlučuju na samoubistvo. Kao spas se pojavljuje Hotel People u koji se Gosti prijavljuju kako bi pronašli izgubljene osjećaje.

„Čavrljanje“- da bi ispoštovala rok za desetominutnu dramu, mlada i naivna spisateljica traži pomoć na ChatBot mašini.

„Mrtav ozbiljan“  – test prijateljstva dočeka dva najbolja prijatelja nakon što se probude mamurni. Nepotpunog sjećanja, pokušavaju se prisjetiti šta se desilo noć prije, granice između stvarnosti i iluzije postaje sve nejasnija.

„Pushback“ – desetominutna drama o dvojici braće migranata koji, skrivajući se na „zelenoj granici“ između dvije države, pokušavaju izbjeći pse tragače i graničnu policiju.

Zadnji dan Dramadžiluka, 10. oktobra sa početkom u 12 sati, bit će održan i razgovor „Empatija u teatru i svijetu oko njega“, također na ASU.

Kompletan program Festivala možete pronaći na web stranici www.mess.ba.

U Historijskom muzeju BiH će biti upriličena sarajevska premijera filma „Afazija“ vizualne umjetnice Jelene Jureše, koja će se održati u četvrtak, 9. oktobra 2025. godine, uz prateći program.

„Afazija“ je dugometražni filmski esej koji se bavi politikama sjećanja unutar evropskih historijskih i društvenih konteksta. Film je strukturiran u tri poglavlja i tematizira mreže odnosa moći, rasizma, nepravde i nasilja.

Naslov filma – pojam „afazija“, medicinski termin koji označava nemogućnost govora – autorica koristi kao metaforu za neizrecivo, potisnuto i prešućeno u kolektivnoj memoriji. Kroz kombinaciju filma, fotografije, arhive i performansa, Jelena Jureša preispituje reprezentaciju historijskog nasilja i naš odnos prema slikama koje svjedoče o stradanju. Posebno mjesto u filmu zauzima epizoda potaknuta poznatom fotografijom Rona Haviva, snimljenom u Bijeljini 2. aprila 1992. godine, koja se u filmu pojavljuje kroz govor, pokret i izvedbu, bez da je ikad eksplicitno prikazana.

PROGRAM | Četvrtak, 9. oktobar 2025. | Historijski muzej BiH, Sarajevo

• 16:30 – ”Afazija” On Review: prva projekcija filma
• 18:00 – Razgovor
  Učestvuju: Jelena Jureša, Nidžara Ahmetašević, Adna Muslija i Nebojša Jovanović
• 19:00 – Zvanično otvorenje i projekcija filma

Film će biti dostupan posjetiteljima Historijskog muzeja BiH do 23. oktobra 2025.

O autorici:

Jelena Jureša je vizualna umjetnica koja u svom radu istražuje teme identiteta, politike sjećanja, kolektivnog zaborava i etike vizualne reprezentacije. Rođena u Novom Sadu, živi i radi u Gentu (Belgija). Izlagala je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima, a film „Afazija“ nastao je u sklopu njenog doktorskog istraživanja na Univerzitetu u Gentu i KASK Conservatorium.

Činom podrške i solidarnosti sa Palestinom u kojem su učestvovali građani i građanke, otvoren je 65. Internacionalni teatarski festival MESS. Nakon obraćanja direktora Festivala, Nihada Kreševljakovića, grupa građana i građanki na sceni je počela sa čitanjem imena ubijene djece u Gazi od početka genocida, te pozvala publiku na učešće. Nakon toga, uz kompoziciju Nedima Zlatara „My Olive Tree“, započeo je 65. Internacionalni teatarski festival MESS. 

“Više od dvije godine traje genocid u Gazi. On je simptom sistema koji ne mari ni za živote, ni za istinu, ni za pravdu. I dok svakodnevno gledamo brutalno ubijanje ljudi, i djece, najveći dio svijeta šuti. U vremenu kada ratovi ne prestaju, kada granice postaju bodljikave žice, kada se patnja gura pod tepih globalne ravnodušnosti, pozorište – po našem znanju – trebalo bi biti mjestom gdje je glavni zadatak tražiti čovjeka sa sposobnošću da u drugom čovjeku prepozna sebe. Podsjećamo, umjetnost ne bi smjela šutiti! Pozorište ne bi smjelo biti dekoracija katastrofi. Pozorište nije bijeg od odgovornosti”, istakao je Kreševljaković i dodao da ovaj festival ne nudi odgovore ali postavlja pitanja i nudi ono što najviše nedostaje savremenom društvu: empatiju. „U svijetu koji gori pred našim očima umjetnost nastavlja tražiti čovjeka. Ovaj grad, zemlja i ovaj Festival znaju to iz vlastitog iskustva. Ovaj festival je mjesto gdje ćemo nastaviti govoriti, čak i kada bi cijeli svijet šutio, jer vjerujemo da Festival MESS jeste prostor otpora i poziva da ostanemo ljudi“, rekao jeKreševljaković.

Nakon čina podrške Palestini, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izvedena je španska predstava „Thauma“, kao prva od devet u takmičarskom programu 65. MESS-a. Predstavu su režirali Magda Puig Torres i Andreu Martinez Costa, a ovaj program je djelimično podržan grantom od strane Acción Cultural Española (AC/E), državne agencije, kao i od strane ambasade Kraljevine Španije.

Tokom osam festivalskih dana i noći, u takmičarskom programu bit će prikazano devet predstava iz Španije, Belgije („Praznina“), Litvanije („Svetica“), Rumunije, Hrvatske („Jezik kopačke“), Crne Gore („Naličje“), Slovenije („Knjiga mojih života“) i Bosne i Hercegovine („Svijet i sve u njemu“ i „Blank“). Ovogodišnji Mali MESS donosi tri predstave prilagođene publici tinejdžerskog uzrasta („Frankenštajn“, „Ožiljci“ i „Tajni dnevnik Adriana Molea“), a već sutra na programu je i MESS Premijera predstave „Puls“ u režiji Ermina Brave i produkciji Sarajevskog ratnog teatra, Udruženja gluhih Kantona Sarajevo i Goethe Instituta BiH. Bh. predstave u takmičarskoj selekciji ranije je odabrala selektorica Petra Pogorevc. Žiri takmičarskog programa ove godine djeluje u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.

Na ovogodišnjem Dramadžiluku bit će predstavljeni dramski tekstovi: „Jasminina ogrlica“ autorice Rohine Malik i „PPL“ autora Mirze Skenderagića, a u režiji Tanje Miletić-Oručević, adaptacija novele „Pseće srce“ Mikhaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta, te Desetominutne drame: „Čavrljanje“, „Mrtav ozbiljan“ I „Pushback“, autorica Adne Dautović, Ilme Smajlović i Berine Musa, a koju režira Saša Peševski. Zadnji dan Dramadžiluka bit će održan i razgovor, također na ASU. Ulaz na Dramadžiluk je slobodan. U okviru MESS OFF programa održat će se i promocija trećeg izdanja knjige Zijaha Sokolovića “Glumac… je glumac… je glumac”.

Od nedjelje, 05. oktobra u 11 sati uživo na platformi MY TV počinje novi format, MY MESS TV u kojem će publici biti predstavljeni festivalski gosti, glavne aktuelnosti, ali i zanimljive rubrike “Vremeplov” i “In memoriam”. 65. MESS traje do 11.10.2025. kada će biti proglašeni dobitnici Zlatnih lovorovih vijenaca i Grand-prix za najbolju predstavu u cjelini.

Kompletan program Festivala možete pronaći na web stranici www.mess.ba.