Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
AURORA škola u Zemaljskom muzeje Bosne i Hercegovine: napredne digitalne i naučne metode u zaštiti kulturne baštine
Sarajevo: U organizaciji Balkanske mreže muzeja (BMN), Zemaljski muzej Bosne i Hercegovinećeod 21. do 24. oktobra 2025. biti domaćin međunarodne stručne škole kroz koju će biti predstavljeni inovativni pristupi borbi protiv nezakonite trgovine umjetninama. Četverodnevna škola organizuje se u okviru evropskog istraživačkog projekta AURORA te će okupiti više od 50 međunarodnih ekspertica i eksperata iz oblasti nauke, muzeologije, digitalne tehnologije i konzervacije.
U okviru škole bit će predstavljeni načini primjene inovativnih AURORA alata, i to markera i pigmenata u zaštiti muzejskih predmeta, metoda kreiranja digitalne kopije putem rendgenske fluorescentne analize (XRF), integracija vještačke inteligencije i blockchain tehnologije za provjeru autentičnosti, kao i razvoj uređaja za precizno određivanje lokacije. Svi nabrojani alati doprinose učinkovitijoj zaštiti muzejskih predmetai kulturno-historijskog naslijeđa od krijumčarenja i nezakonite trgovine.
Učesnici će imati priliku da slušaju i rade s nekim od vodećih evropskih stručnjakinja i stručnjaka u oblasti zaštite kulturne baštine, digitalnih tehnologija i konzervacione nauke. Među njima su Antonio Mirabile, međunarodno priznati konzervator i UNESCO ekspert za preventivnu konzervaciju; Dr Daniela Iacopino, istraživačica u oblasti nanomaterijala i održivih tehnologija u Nacionalnom institutu Tyndall (Irska); Dr Rodorico Giorgi, jedan od vodećih stručnjaka u primjeni nanotehnologije u konzervaciji sa Univerziteta u Firenci (Italija); Cameron Walter, šef radne grupe za kriminal vezan uz kulturno naslijeđe i programa za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima OSCE; Dr Lujza Varga, voditeljica zaštite kulturne baštine u Mađarskom nacionalnom muzeju; DrTaras Maksymyuk, profesor na Nacionalnom univerzitetu Politehnike u Lvivu (Ukrajina); Azra Bečević-Šarenkapa, zamjenica direktorice Zemaljskog muzeja BiH i mnogi drugi.
Kao regionalni partner AURORA projekta (Artwork Unique Recognition and tRacking through chemicAl data), Balkanska mreža muzeja (BMN) aktivno doprinosi razvoju kapaciteta muzeja na Balkanu, te izgradnji profesionalnih kompetencija u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa. Za više informacija posjetite stranicu: www.bmuseums.net
Srdačno vas pozivamo da svojim prisustvom uveličate otvorenje izložbe u čast dugogodišnjeg prijateljstva Amre Zulfikarpašić, Čedomira Kostovića i Ismeta Berbića i njihovog plodotvornog umjetničkog rada tokom posljednjih nekoliko decenija.
Izložba će biti otvorena u petak, 17. oktobra 2025. godine u 19:00 sati, a možete je pogledati do 30. oktobra 2025. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.
Četvrtak, 16. oktobar 2025. u 10:30 sati Historijski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 5, Sarajevo
Govornici:
Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine
Nj.E. Miguel Àngel Moratinos, zamjenik generalnog sekretara i visoki predstavnik za Alijansu civilizacija Ujedinjenih nacija, te specijalni izaslanik UN-a za borbu protiv islamofobije
Nj.E. Amira Arifović Harms, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Italiji
Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa“
Kanita Fočak, arhitektica
Autor će prisustvovati predstavljanju.
O knjizi
„WAR JOURNALS. BOSNIA“ je lično svjedočanstvo Michele Capassa o Bosni i Hercegovini, koje obuhvata razdoblje od 1964. godine do danas. Knjiga donosi potresnu, ali i inspirativnu priču o izuzetnim ljudskim iskustvima iz vremena kada je Mediteran, na prelazu milenija, postao ključni prostor za dijalog o miru.
Bosna i Hercegovina – a posebno gradovi Sarajevo i Srebrenica – predstavljaju središnje simbole te borbe: zemlju razorenu ratom, etničkim čišćenjem i genocidom, ali i prostor u kojem je sačuvana vjera u mogućnost pomirenja i zajedničkog života.
Michele Capasso, humanista i svjedok ovog vremena, posvetio je svoj rad i lične resurse borbi za mir, nadu i solidarnost. Ovi ratni dnevnici donose autentične zapise, dokumente i fotografije koji svjedoče o njegovoj dugogodišnjoj posvećenosti Bosni i Hercegovini i ljudima koji su u najtežim okolnostima čuvali dostojanstvo i čovječnost.
Capasso danas obavlja dužnost generalnog sekretara organizacije “United States of the World” i predsjednika “Fondacije Mediterraneo”.
Udruženje “Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine” i Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvaranje izložbe odabranih djela stalne postavke Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, pod nazivom „Kultura svima“, koje će se održati u četvrtak, 16. oktobra 2025. godine, u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Izložba predstavlja postavku 3D modela umjetničkih djela, posebno prilagođenih osobama s invaliditetom. Posjetitelji imaju priliku doživjeti umjetnost kroz više oblika pristupačnosti: 3D printane replike djela koje omogućavaju taktilno iskustvo, audio vodiče koji donose objašnjenja i kontekst umjetničkih djela, te natpise na Brajevom pismu za osobe s oštećenjem vida. Tehnika 3D printa omogućava da se vizualni i taktilni elementi djela dožive potpuno i autentično, uklanjajući barijere i čineći kulturno iskustvo edukativnim i dostupnim svima. Osim toga, za svako djelo izrađen je detaljan opis prema Easy to read standardima koji pruža pojednostavljenu informaciju o sadržaju, obliku i kontekstu djela, čineći ga dostupnim i osobama s intelektualnim teškoćama.
Prilagođena su sljedeća djela iz stalne postavke, pri čemu su posebno istaknuti detalji i taktilni elementi koji omogućavaju osjećaj oblika, teksture i proporcija djela:
Josip Monsino Levi – „Marokanka – studija“
Ludwig Heinrich Jungnickel – „Pogled sa Kovača“
Karlo Mijić- „Prodaja ribe“
Lazar Drljača – „Putnici (Tri konjanika)“
Lazar Drljača – „Stari most“
Đoko Mazalić – „Stari jablanovi“
Roman Petrović – „Bezprizorni (Dječak ulice)“
Vlaho Bukovac – „Slijepac“
Iva Despić Simonović – „Studija (Avdo)“
Marin Studin – „Silvije Strahimir Kranjčević“
Pravo na kulturu jedno je od osnovnih ljudskih prava koje pripada svakoj osobi, uključujući i osobe s invaliditetom. UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jasno naglašava obavezu država potpisnica da osiguraju pristup kulturnom životu, umjetnosti i naslijeđu na ravnopravnoj osnovi s drugima. To podrazumijeva uklanjanje fizičkih, komunikacijskih i informacijskih barijera te stvaranje inkluzivnih kulturnih sadržaja koji omogućavaju osobama s invaliditetom da aktivno učestvuju u stvaranju i uživanju kulturnih dobara. Stoga, ovaj projekat direktno podupire primjenu ove Konvencije.
Projekat sprovodi NVO KC Homer u partnerstvu sa Bibliotekom Za Slijepe CG i Udruženje “Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine” iz Bosne i Hercegovine.
Projekat „Muzej za sve – Put ka pristupačnijim muzejima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini“ podržao je UNESCO u okviru zajedničkog projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“. CC4WBs je projekat koji finansira Evropska unija koji ima za cilj podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnih i kreativnih sektora za povećani društveno–ekonomski uticaj.
Balkanska mreža muzeja (BMN) sa zadovoljstvom poziva nastavno osoblje visokoškolskih ustanova iz Turske, Grčke i zemalja Zapadnog Balkana, kao i predstavnike institucija kulturne baštine, te udruženja osoba s invaliditetom da učestvuju na online događaju „iNCLUSION: Presentation of the Research Findings“, koji će se održati 30. oktobra 2025. godine, od 12.30 do 15.00 sati (CET).
Učesnici će imati priliku da se upoznaju s ciljevima i metodologijom projekta, te s najvažnijim nalazima istraživanja usmjerenog na prepoznavanje potreba i kompetencija za razvoj pristupačnosti u kulturnom sektoru.
Prezentacija će obuhvatiti i komparativnu analizu između Turske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, s fokusom na dvije perspektive:
šta stručnjaci iz oblasti kulturne baštine i obrazovanja trenutno mogu ponuditi u pogledu pristupačnosti, i
koje su potrebe, iskustva i očekivanja osoba s invaliditetom u kontekstu posjete muzejima i kulturnim institucijama.
Ovaj događaj pruža priliku za značajnu razmjenu ideja o inkluziji u oblasti kulturne baštine i turizma, te najavu predstojeće akademske konferencije o iNCLUSION projektu.
Registracija i učešće
Događaj će biti održan u online formatu i otvoren je za sve zainteresovane.
Preporučujemo učešće stručnjaka iz oblasti visokog obrazovanja, muzeologije, kulturne politike, kao i predstavnika organizacija koje se bave pristupačnošću i pravima osoba s invaliditetom.
Prezentacija i diskusija će se odvijati na engleskom jeziku kako bi se omogućilo učešće i razmjena iskustava među učesnicima iz različitih zemalja.
Učešće je besplatno, ali je registracija obavezna.
Projekat „iNCLUSION – Upskilling HED Students to Create Transformative Cultural Experiences for Audiences with Disabilities“ ima za cilj unaprijediti kompetencije studenata i nastavnika visokog obrazovanja u oblasti kulturne baštine i umjetnosti, kako bi se kreirala transformativna, dostupna i inkluzivna kulturna iskustva za publiku s invaliditetom.
Kroz saradnju partnera iz Turske, Grčke, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, projekat promoviše inovativne pristupe u obrazovanju, kulturnoj interpretaciji i razvoju inkluzivnih muzejskih praksi.
Projekat je finansiran kroz program Erasmus+ (Key Action 2: Cooperation among Organisations and Institutions).
Za dodatne informacije o projektu iNCLUSION posjetite:
~1 milion tona kritičnih sirovina (CRM) svake godine završava u odbačenim elektronskim uređajima u EU, UK, Švicarskoj, Islandu i Norveškoj — to je težina 100.000 natovarenih brodskih kontejnera, dovoljno da se njima obavije planeta duž ekvatora.
Procjene pokazuju da bi količina kritičnih sirovina dostupnih u e-otpadu u EU27+4 mogla otprilike da se udvostruči do 2050. godine.
Izvještaj povodom Međunarodnog dana e-otpada:
Reciklaža i popravke smanjuju potražnju za kritičnim sirovinama i količinu otpada, jačaju otpornost EU na rizike snabdijevanja, otvaraju nova radna mjesta i doprinose klimatskim ciljevima.
Sa rastućom potražnjom Evrope za kritičnim sirovinama i povećanim geopolitičkim napetostima, nova analiza donosi ključne podatke o brzom širenju i rastu vrijednosti evropskog „urbanog rudnika“ — e-otpada.
Prema izvještaju, odbačeni telefoni, laptopi, serveri, kablovi, kućanski aparati i drugi elektronski proizvodi u EU27+4 sada sadrže oko 1 milion tona kritičnih sirovina — metala i minerala neophodnih za razvoj zelene tehnologije, digitalne infrastrukture i moderne odbrane.
To odgovara težini 100.000 standardnih kontejnera od po 20 tona – dovoljno kontejnera da formiraju prsten oko Zemlje duž ekvatora.
Izvještaj “Outlook for Critical Raw Materials in Waste Electrical and Electronic Equipment”, koji je za Međunarodni dan e-otpada pripremio konzorcijum FutuRaM (finansiran od strane EU), naglašava da su električni i elektronski uređaji (EEE) temelj evropske ekonomije i svakodnevnog života.
Analiza donosi sveobuhvatne podatke o životnom ciklusu EEE proizvoda — od prodaje do kraja životnog vijeka i obrade otpada — te prikazuje kako Evropa može povećati stepen povrata ovih vrijednih materijala kroz bolje prikupljanje, dizajn i reciklažu e-otpada (WEEE).
Izjave stručnjaka
„Evropa ovisi o trećim zemljama za više od 90% svojih kritičnih sirovina, a neke reciklira svega 1%. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja o sakupljanju i obradi e-otpada. Reciklaža nije samo ekološka obaveza, već i geopolitička strategija.“ — Jessika Roswall, komesarka EU za okoliš i cirkularnu ekonomiju
„Bez kritičnih sirovina ne možemo graditi baterije, turbine, čipove ni kablove koji pokreću zelenu i digitalnu budućnost Evrope. Rudarenjem iz e-otpada umjesto iz planete, stvaramo sopstvene cirkularne lance snabdijevanja.“ — Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma
„Bosna i Hercegovina prati evropske trendove, a ZEOS eko-sistem dijeli viziju najvećih operatera u Europi. Naš rad nadilazi sam proces prikupljanja otpada. Kroz obnovu uređaja, edukaciju građana i vraćanje vrijednih sirovina u sistem, ostvarujemo jasne i konkretne korake ka izgradnji održive i cirkularne ekonomije – baš onako kako to najbolje opisuje naš moto: Popravi, recikliraj, osnaži,“ ističe Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistema.
Održivi život ne počinje velikim planovima, već malim, promišljenim koracima: jednom donacijom, jednom popravkom, jednom odlukom da stari uređaj ne završi kao otpad, a kad e-otpad postane resurs, dobitnici smo svi. Popunite nalog na www.zeos.ba i besplatno zbrinite elektronski otpad. ZEOS eko-sistem organizuje prevoz, preuzimanje i svu potrebnu dokumentaciju – bez troškova i komplikacija.
Inovacije u sakupljanju e-otpada u BiH: Od kućnog praga do reciklažnog centra – bez stresa i troškova
Preuzimamo sa adrese sve vrste e-otpada od pravnih lica, a iz domaćinstva preuzimamo teže od 30 kg, a manje količine možete odložiti u naše kontejnere za e-otpad širom Kantona Sarajevo ili u ZEOS reciklažna dvorišta. Ali tu nije kraj! Putem iste platforme možete donirati i funkcionalne uređaje koje ćemo u saradnji s humanitarnim organizacijama proslijediti stanovništvu u potrebi. Na taj način zajedno činimo dvostruko dobro: čuvamo okoliš i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije. Narudžbu možete popuniti ovdje, besplatna je.
ZEOS E-TAXI je samo nastavak našeg kontinuiteta inovacija i odgovornog poslovanja. Kao lider u upravljanju elektronskim otpadom u BiH, koji održava stabilnost sistema reciklaže, ZEOS eko-sistem je do sada uveo rješenja koja nisu postojala u našoj državi:
ZEOStation – mjesto za prijem, popravku i donaciju uređaja,
MajZEOStor– mjesto gdje uređaji dobijaju drugi život,
ZEOSHub – centar za edukaciju i promociju cirkularne ekonomije,
ZEOS E-TAXI – naš najnoviji korak ka čistijem, modernijem i odgovornijem društvu.
Poruka Međunarodnog dana e-otpada:
“Cirkularnost počinje kod kuće. Svaki stari telefon, kabl ili uređaj koji čuvamo umjesto da recikliramo — izgubljena je prilika da zadržimo vrijedne resurse u opticaju.” — Magdalena Charytanowicz, koordinatorica IEWD-a
Najnoviji podaci (EU27+4, 2022):
10,7 miliona tona e-otpada — oko 20 kg po osobi
29 kritičnih sirovina prisutno u e-otpadu
1 milion tona kritičnih sirovina sadržano u tom toku otpada
54% (5,7 miliona tona) pravilno obrađeno u skladu s propisima EU; 46% (5,0 miliona tona) van propisanih tokova
Iz pravilno obrađenog otpada reciklirano je oko 400.000 tona kritičnih sirovina, uključujući:
162.000 t bakra
207.000 t aluminija
12.000 t silicija
1.000 t volframa
2 t paladija
Čak i unutar uređenih sistema izgubljeno je oko 100.000 t kritičnih sirovina, najviše rijetkih elemenata u magnetima i fluorescentnim prahovima
Nelegalni tokovi uzrokovali su velike gubitke:
3,3 miliona t pomiješano s metalnim otpadom (djelimično zbrinjavanje je bilo u najboljem slučaju)
700.000 t e-otpada završilo je na deponijama ili spaljeno; 400.000 t izvezeno za ponovnu upotrebu
Ostatak — nepoznatog statusa
Pogled u budućnost do 2050. – više otpada, ali i više potencijala
Ukupna količina e-otpada u EU27+4 može porasti sa 10,7 miliona tona (2022) na broj između 12,5 i 19 miliona tona godišnje do 2050.
Količina kritičnih sirovina u tom otpadu porasti će sa 1,0 miliona tona (2022) na 1,2 – 1,9 miliona tona godišnje do 2050.
Evropa bi mogla reciklirati 0,9 – 1,5 miliona tona kritičnih sirovina godišnje, zavisno od politike, stope prikupljanja i efikasnosti reciklaže.
Cirkularni scenarij pokazuje da Evropa može zadržati količine otpada stabilnim (oko 10,7 miliona t) i istovremeno reciklirati više od 1 miliona t sirovina godišnje — što znači manji pritisak na okoliš i sigurnije snabdijevanje metalima poput bakra, aluminija i paladija.
Trendovi po kategorijama do 2050:
Veliki aparati (mašine za pranje, suđe): sa 4,0 → 7,5 miliona t
Mali uređaji: 3,2 → 4,5 miliona t
Uređaji za razmjenu toplote: 1,8 → 3,3 miliona t
Mali IT uređaji: 0,8 → 1,0 miliona t
Ekrani i monitori: 0,8 → 0,4–0,7 miliona t (pad)
Fotonaponski paneli: 0,15 → 2,2 miliona t (ogroman rast zbog solarne energije)
Rasvjeta: stabilno oko 100.000 t
Gdje se nalaze kritične sirovine?
Bakar u kablovima i pločama
Aluminij u kućištima
Plemeniti metali poput paladija i rijetkih zemnih elemenata (neodimij, disprozijum, tantal, galij) u laptopima, ekranima, fenovima, bušilicama, konzolama i medicinskim uređajima.
Kako Evropa može poboljšati oporavak:
Više sakupljanja, manje gubitaka — razviti lak pristup građanima, maloprodajnim i općinskim mjestima za sakupljanje
Dizajn za rastavljanje — standardizirani šarafi, modularni dijelovi, jasne oznake materijala
Fokus na prave komponente — magneti, motori, ploče, kablovi
Razviti kapacitete za reciklažu u Evropi — investirati u napredne tehnologije
Ekonomski poticaji i zakonske mjere — učiniti reciklažu isplativom
Primjeri uspjeha: bakar i aluminij
Ovi materijali već se uspješno recikliraju u velikim količinama, dok su paladij i rijetki elementi i dalje nedovoljno iskorišteni. Oporavak silicija, srebra i rijetkih metala iz solarnih panela biće ključan za evropsku energetsku tranziciju.
E-otpad kao ekonomski resurs
Nova postrojenja za reciklažu → investicije i zapošljavanje
Nova radna mjesta → u sakupljanju, logistici, popravkama i preradi
Zadržavanje vrijednosti u Evropi → umjesto izvoza otpada, materijali ostaju u opticaju
Čak i male promjene u stopama oporavka materijala poput paladija (vrijednost 25.000–30.000 USD/kg) mogu donijeti stotine miliona eura godišnje.
Evropske politike koje podržavaju tranziciju:
Zakon o kritičnim sirovinama (2024) – cilj: 25% godišnje potražnje pokriti reciklažom do 2030.
Zakon o cirkularnoj ekonomiji (2025) – fokus na potražnju i ponudu sekundarnih sirovina
Revizija WEEE Direktive (2026) – strožija pravila o prikupljanju i izvještavanju
FutuRaM Urban Mine Platforma (2025) – otvorena baza podataka o dostupnosti CRM-ova u otpadu
“Urban mining više nije koncept — to je poslovna prilika,” kaže Giulia Iattoni iz UNITAR-a.
Ključni podaci:
10,7 miliona tona e-otpada u 2022. (~20 kg po osobi)
29 kritičnih sirovina, 1,0 milion t ukupno ugrađenih
54% pravilno obrađeno; 46% izvan kontrolisanih tokova
400.000 t reciklirano iz pravilno obrađenog otpada
Do 2050: 12,5–19 miliona t otpada, 1,2–1,9 miliona t CRM-a, 0,9–1,5 miliona t recikliranih
O FutuRaM projektu
FutuRaM (Future Availability of Secondary Raw Materials) je projekat finansiran kroz Horizon Europe, koji razvija baze znanja o sekundarnim sirovinama iz različitih tokova otpada. Više na: www.internationalewasteday.com
Prema odluci žirija u sastavu Emina Muftić, glumica, Lee Delong rediteljica i Thomas Steyaert, koreograf i redatelj, predstava „Svijet i sve u njemu“ u produkciji Sarajevskog ratnog teatra i Realstagea, a u režiji Selme Spahić osvojila je Grand-Prix za najbolju predstavu u cjelini 65. Festivala MESS.
Ovo su svi laureati prema odluci žirija:
Grand Prix –“Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” – „Svijet i sve u njemu“
Specijalna nagrada žirija – „Knjiga mojih života“, (Anton Podbevšek Theatre, Dance Theatre Ljubljana, režija Ivana Djilas)
Najbolja plesna predstava – „Praznina“, režija Wim Vandekeybus, produkcija Ultima Vez
Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja – Kokan Mladenović za predstavu „BLANK“
Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje – Ermin Bravo („Svijet i sve u njemu“)
Nagrade “Rejhan Demirdžić” za najbolju mladu glumicu i glumca – Anđela Marunović i Lazar Đurđević za uloge u predstavi „Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta u režiji Borisa Liješevića.
Prema glasovima publike najbolje predstave su „Svijet i sve u njemu“ i „Frankenštajn“ Teatra za djecu i omladinu Sjeverna Makedonija u režiji Kokana Mladenovića (Mali MESS) dok je najvišu ocjenu publike u okviru Dramadžiluka osvojilo scensko čitanje drame Adne Dautović „Čavrljanje“ u režiji Saše Peševskog.
Osim nagrada koje dodjeljuje žiri festivala MESS na svečanoj ceremoniji su objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski pokrovitelji Festivala MESS:
Oslobođenje – Zlatna maska Oslobođenja za predstavu – „Svijet i sve u njemu“
Radio Sarajevo – “Sound of MESS“ –„Blank“
Ovogodišnji Festival MESS ugostio je devet predstava u takmičarskoj selekciji, jednu MESS Premijeru u okviru programa All Inclusive, tri predstave na Malom MESS-u, debatu mladih o teatru, program Dramadžiluk koji je predstavio šest savremenih dramskih tekstova u formi scenskih čitanja, te je održan razgovor o empatiji u teatru i svijetu oko njega. Danas je i održan performans o Gazi u okviru Sarajevskog paviljona Gaza Bijenale. Sinoć je uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu Sokoloviću i promovirano je treće izdanje njegove knjige „Glumac…je glumac…je glumac“. Festival je ugostio produkcije iz Španije, Belgije, Rumunije, Litvanije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.
Ove godine predstavljen je novi produkcijski format MY MESS TV koji se od nedjelje 05. do danas 11.10. emitovao svaki dan uživo u 11 sati na kanalu MY TV i u kojem smo razgovarali sa festivalskim gostima, ali i emitovali rubrike poput Vremeplova i In memoriam prisjećajući se velikih imena koja nisu sa nama ali su ostavili veliki trag kroz historiju festivala u proteklih 65 godina.
Direkcija Festivala koristi se ovom prilikom da se još jednom zahvali publici, gostima, sponzorima, institucijama i svima koji su svojim učešćem doprinijeli uspješnom održavanju jednog od najstarijih i najrespektabilnijih teatarskih festivala u regiji.
Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Zijahu Sokoloviću uručen je Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS, kao najznačajnije festivalsko priznanje koje dodjeljuje Direkcija.
Uručujući Zlatni lovorov vijenac Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS naglasio je da to nije nagrada “samo za doprinos umjetnosti teatra, nego za trajnost, za hrabrost postojanja na sceni, za lojalnost glumi kao životnom pozivu. „Zijah Sokolović je već više od pola stoljeća jedno od najprepoznatljivijih i najpostojanijih lica našeg glumišta. Njegova karijera nije samo impresivna po brojkama već i po onome što te brojke znače: istrajnost, radoznalost, vjeru u teatar i vjeru u čovjeka.U njegovim predstavama uvijek je riječ o suštinskom pitanju: šta znači biti čovjek, šta znači biti glumac, i kako se kroz igru brani dostojanstvo života. Bilo da stoji sam na sceni ili dijeli prostor s ansamblom, Sokolović uvijek gradi most između umjetnosti i publike, između humora i bola, između ironije i nježnosti”, zaključio je Kreševljaković.
„Krenuo sam na ovaj zanimljiv put davne 1978. godine sa idejom da je glumac vladar iluzije, i evo već 46 godina igram aktivno ovu predstavu, a publika još uvijek očigledno želi da je gleda. To je dokaz da je pozorište ishodište jedinstvenosti a glumac je čovjek koji treba tražiti to ishodište. Zapamtite, nikada nije kasno da čovjek podigne revoluciju“, rekao je glumac Zijah Sokolović.
Ovom prilikom je održana promocija knjige Zijaha Sokolovića „Glumac…je glumac…je glumac“, prema kojoj je nastala i predstava koja je odigrana više od 1600 puta u proteklih 46 godina. „Zijah Sokolović je zamislio, odsanjao, zapisao, stvorio dramski tekst. Za teatar, za publiku, nevažno je da li je taj tekst nastao prije predstave ili je zapisan nakon godina i godina igranja. Riječ je o dramskom tekstu koji se pretvara da je monodrama i o čovjeku koji se pretvara da je sam na sceni. Mudar dramski tekst ostavlja prostor za različita čitanja i igranja. Zato ova drama možda ponajviše podsjeća na jazz, a Ziketovo glumačko umijeće na savršenog muzičara koji uživa u izvedbi, koji dobro zna da je improvizacija dopuštena samo najboljima, sigurnim u partituru, u osnovnu temu. I ideju, naravno“, rekao je između ostalog na promociji knjige dramaturg i pisac Almir Imširević.
Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS. Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. Živi tamo gdje je pozorište i umjetnost.
Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dobili su mnogi istaknuti domaći i regionalni umjetnici kao što su Ines Fančović, Nermin Tulić, Radovan Marušić, Nada Đurevska, Zoran Bečić Mustafa Nadarević, Tvrtko Kulenović, Kaća Dorić, Sead Bejtović, Oskar Danon, Kompanija East West Centar, Mirjana Karanović, Žarko Mijatović, Katarina Kocka, Ljubica Ostojić, Vanja Popović, Rade Šerbedžija, Agencija Fabrika, Josip Pejaković, Jasna Diklić, Nijaz Alispahić, posthumno Dragan Jovičić, Tomaž Pandur, Milka Podrug Kokotović, Gradimir Gojer, ali i istaknuta evropska i svjetska imena kao što su: Susan Sontag, Bibi Anderson, Petar Schumann, Massimo Schuster, Frank Castorf, Paolo Magelli, Jan Lauwers, Giorgio Ursini, Chris Keulemans, Herve Loichemol i Lee Delong.
Razgovorom „Empatija u pozorištu i svijetu oko njega“ završen je program Festivala MESS – Dramadžiluk, koji je već tri godine posvećen scenskim čitanjima savremenih dramskih tekstova. U razgovoru su učestvovale Tanja Miletić-Oručević, rediteljica, Asja Krsmanović, dramaturginja, te Sandra Muratović, psihologinja, a razgovor je moderirala Ivana Golijanin.
Kako je ranije istaknuo Almir Imširević, „pozorište je mjesto na kojem gledamo – ljude u tuđim cipelama. I metaforično i doslovno. A empatija je neodvojiv dio pozorišne umjetnosti. Uz njenu pomoć, i o njoj, pričaju se teatarske priče već stoljećima. Empatija je, kažu, djelovanje, a ne samo emocija.Baš kao i gluma, zar ne?”. Na tragu ovakvog razmišljanja i Golijanin je u uvodu u razgovor istakla da je empatija postala duboko političko pitanje, oblik otpora koji ne traži oružje, i kako se u pozorištu ta veza ogleda najjasnije, gdje učimo da učimo iz iskustva drugog. Današnji razgovor bio je ne samo o empatiji kao umjetničkoj sili nego i moralnoj i građanskoj dužnosti.
„Pitanje empatije je čvrsto povezano sa neposrednim ljudskim kontaktom, a danas se osjeća nedostatak takvog kontakta, jer previše komuniciramo u virtualnom prostoru, kojem nedostaju oruđa za preuzimanje emocija druge osobe, sugovornika/ice. To je šansa za pozorište, jer od svojih prapočetaka u pozorište je ugrađena empatija“, istakla je rediteljica Tanja Miletić-Oručević.
Dramaturginja Asja Krsmanović podsjetila je da kakav god da je marketing za bilo koju predstavu – jednostavno ju morate pogledati da u potpunosti doživite i razumijete o čemu je riječ. „U pozorištu težimo da naša publika suosjeća sa našim likovima, sa kompletnom idejom“, zaključila je Krsmanović.
Prema riječima psihologinje, Sandre Muratović, u posljednje vrijeme se mnogo priča o empatiji u odnosu na prije dvadeset godina zato što danas govorimo o onome što nam nedostaje. „Ono što je puno važnije od same empatije odnosno prepoznavanja kako se drugi osjeća jeste ona vrsta empatije koja uključuje i ponašanje koje može da dovede do akcije, a nama baš to nedostaje“, objasnila je Muratović. Kroz razgovor se i dotakla fenomena „digitalnog žaljenja“ gdje nam često „lajk“ i „share“ stvaraju lažni osjećaj da smo nešto uradili za druge, ali zapravo nismo ništa.
Tokom razgovora je istaknuto dabh. teatar ima puno više povjerenja u čovjeka, a u prilog tome ide i činjenica oko koje su učesnice razgovora saglasne – da se publika nakon pandemije još više vratila pozorištu, koje ostaje i opstaje kao mjesto razmišljanja i povezivanja. U tom kontekstu važno je upravo da mladi ljudi odlaze u pozorište kako bi naučili razmišljati o perspektivi drugog na mjestu na kojem učimo kako da budemo bolji ljudi.
Međunarodno takmičenje u modernom plesu DDC Open 2025 bit će održano u subotu i nedjelju, 11. i 12. oktobra 2025. godine, u Centru Skenderija u organizaciji plesnog kluba Dance Development Centre iz Sarajeva. Ovaj dvodnevni događaj koji će biti održan u okviru Festivala plesa i umjetnosti Dansar, okupit će 600 plesača i plesačica iz BiH i regiona koji će se predstaviti kroz različite plesne stilove, od hip hopa, preko street dancea, jazza, savremenog baleta i show dancea, do disco dancea i latina. Takmičenje ima za cilj promociju plesa kao umjetničkog izraza, sportskog angažmana i načina očuvanja zdravlja i životne energije.
Direktorica DDC Open takmičenja, Aida Šlak, istakla je da ples, bez obzira na uzrast ili prethodno iskustvo, ima moć da poveže ljude i pozitivno utiče na njihovo fizičko i emocionalno stanje. “Ples je sloboda, terapija i najljepši oblik izražavanja. On nas uči disciplini, saradnji, samopouzdanju, ali i uživanju u pokretu. Kroz DDC Open želimo pokazati da ples nije rezervisan samo za profesionalce. Svako može pronaći stil i ritam koji mu odgovara, bilo da pleše iz ljubavi, zdravlja ili umjetnosti”, poručila je Šlak te dodala da će i ove godine poseban akcenat biti stavljen na promociju plesa kao aktivnosti koja doprinosi zdravom razvoju djece i jačanju samopouzdanja mladih.
Program takmičenja odvijat će se u više kategorija – solo, duo, grupne i formacijske izvedbe, dok će međunarodni žiri sastavljen od priznatih koreografa i plesnih pedagoga ocjenjivati kreativnost, tehniku i scenski nastup učesnika. Među članovima žirija prvog dana bit će i Željko Božič iz Slovenije, jedan od najuspješnijih hip hop plesača i koreografa na Balkanu, koji će se ove sedmice predstaviti i sarajevskoj publici kao glumac i plesač u predstavi “Knjiga mojih života” u okviru festivala MESS. U subotu će biti dio stručnog žirija DDC Open takmičenja, dok će u nedjelju, u okviru Festivala Dansar, održati street dance masterclass za domaće plesače i plesačice. Masterclass radionice održavat će se oba dana takmičenja.
DDC Open je plesni događaj već poznat po visokom produkcijskom nivou, stručnom žiriju i dobroj atmosferi. Osim natjecateljskog duha, ovaj događaj afirmiše ples i kao dio kulturnog identiteta te kao pristupačnu aktivnost za sve generacije, od djece u razvoju do osoba treće životne dobi. Takmičenje u subotu počinje od 11:00 sati, dok je u nedjelju početak zakazan u 12:00 sati. Kompletna satnica je dostupna na Facebook i Instagram stranicama Festival Dansar.
Suorganizator Festivala Dansar, Enis Avdić, naglašava značaj sinergije umjetnosti, sporta i zajedništva. “DDC Open unosi takmičarski duh u srce Festivala Dansar, ali istovremeno otvara prostor za kreativnost i promociju mladih talenata. Naš cilj je da Sarajevo kroz ovakve događaje bude regionalno središte plesne umjetnosti i kulture pokreta”, naveo je Avdić.
Ovogodišnji Festival Dansar već je obogatio sarajevsku jesen nizom događaja – spektakularnim otvaranjem uz Gran Gala Flamenco show, energičnim programom Fuego Dance Night, te izložbom Step by Step posvećenoj umjetnosti plesnog pokreta. Takmičenje DDC Open 2025 predstavlja završnicu festivala, simbolično zaokružujući jedinstvenu plesnu priču u kojoj su učesnici i publika zajedno proslavili snagu pokreta, ritma i zajedništva.
