Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Dodjela stipendije “Karim Zaimović”

Dodjela stipendije Fondacije „Karim Zaimović“ za školsku 2018/2019. godinu te zvanično proglašenje ovogodišnje stipendistice, bit će održana u ponedjeljak, 30. decembra 2019. godine sa početkom u 14.00 sati, u prostorijama Festivala MESS. Ovom prilikom će se gostima i medijima obratiti članovi Upravnog odbora Fondacije “Karim Zaimović” i ovogodišnja stipendistica.

Dodjelu stipendije Fondacije „Karim Zaimović“

ponedjeljak, 30. decembra u 14 sati

Prostorije Festivala MESS (Maršala Tita 54/I)

Prisutnima će se obratiti:

– Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS

– Lajla Zaimović Kurtović, članica upravnog odbora Fondacije „Karim Zaimović“

– Ovogodišnja stipendistkinja

Fondacija “Karim Zaimović” je osnovana 1996. godine sa ciljem očuvanja imena i djela mladog novinara i književnika Karima Zaimovića koji je poginuo u avgustu 1995. godine kao žrtva granatiranja Sarajeva u svojoj 25. godini. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin “Dani” iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, u cilju stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja podrške mladim talentima iz navedenih oblasti. Karim Zaimović, čije ime nosi Fondacija bio je jedan od najtalentiranijih novinara i književnika svoje generacije. Autorske tekstove je počeo objavljivati već u svojoj 14. godini na trećem programu Radio Sarajeva, kada je uspostavio i blisku saradnju sa najznačajnijim medijima na prostoru bivše Jugoslavije. Njegova knjiga priča “Tajna džema od malina” objavljena je post-humno već u pet izdanja, a nekoliko priča je prevedeno na više svjetskih jezika. Prozno stvaralaštvo Karima Zaimovića uvršteno je u više antologija bošnjačke i bosanske priče, te pregleda recentne bosanske književnosti. U produkciji hrvatskog Radija Zagreb i Radija BiH izvedene su i dvije radio drame nastale na scenarističkom predlosku njegovih radova. Po svojoj erudiciji i širokom interesu za razne vidove umjetnosti i kulture Karim Zaimović je postao simbolom svoje generacije. U dosadašnjem radu Fondacija je dodijelila preko 30 stipendija i posebnih priznanja, kao i dvije novinarske nagrade uspješnim mladim novinarima. Stipendija se dodjeljuje studentima/cama završnih godina Akademije likovnih umjetnosti, Akademije scenskih umjetnosti, Muzičke akademije, studija književnosti na Filozofskom fakultetu i studija žurnalistike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a na osnovu postignutog uspjeha tokom studija i ostvarenih vannastavnih aktivnosti.

Ej, kako ti zvuči? Izložba Jasenke Kratović u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe „Ej, kako ti zvuči?“ autorice Jasenke Kratović.

Izložba će biti otvorena u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10) u četvrtak, 26. decembra 2019. godine u 21:00 sati.

Postavka „Ej, kako ti zvuči?“ podrazumijeva vizuelnu prezentaciju profesionalnog iskustva prevođenja, bilo da je riječ o književnom prevodu ili stručnim tekstovima. Proces prevođenja s jednog jezika na drugi najčešće posmatramo kao usamljeničko zanimanje, a ova izložba demistifikuje takav doživljaj prevodilaštva, te nam otvara prostor unutar kojeg osim dijaloga sa tekstom i autorom/autoricom teksta napisanog na izvornom jeziku, postoji cijeli niz osoba koje se konsultuju tokom prevodilačkog procesa i kojima prevodilac u nedoumici najčešće postavlja čuveno pitanje – Ej, kako ti zvuči?

Osim što nas Jasenka Kratović vodi u intimu profesionalnog koje nerijetko izlazi iz tih okvira, svojom izložbom nam potvrđuje da je prevođenje i specifično nadahnuće specifičan kretivni put i najčešće nanovo pisanje te univerzalna spona između najmanje dva jezika, mentaliteta i kulturna podneblja koja podrazumijeva i njihovo slojevito poznavanje. Ovaj kreativni proces uvijek je determinisan balansiranjem, kako to Jasenka Kratović kaže, između „tečnosti i tačnosti“.

Izložba „Ej, kako ti zvuči?“ biće i vizuelna prezentacija okolnosti unutar kojih nastaju kreativne ideje za ovakve umjetničke procese, te svakako prostor unutar kojeg ćemo bolje razumjeti često nedovoljno nam blisko prevodilačko zanimanje.

Nakon postavke koncepta „Napadni bijelo“ koji je Jasenka Kratović prije tri godine izlagala u Zvonu a koji je podrazumijevao vizuelnu prezentaciju procesa nastanka književnog teksta, ovo je druga izložba u Zvonu autorice koja nam vizuelnim putem približava procese pisanja, bilo da je riječ o vlastitom autorstvu ili prevođenju drugih autora/ica.

O autorici:

Jasenka Kratović rođena je 1974. godine u Sarajevu. Od 1992. pa do danas bavi se novinarstvom, prevodilaštvom i odnosima s javnošću. Bila je saradnik sarajevskog Svijeta, radija Studio 99, talijanskog dnevnog lista Corriere della Sera, te informativnog web portala Notizie EST. U Sarajevu je uređivala multimedijalni portal za kulturu i zabavu DEPO. Za izdavačku kući Buybook izdala je zbirku kratkih priča i poezije „Samo da telefon ne promijeni boju“.

Završila je studij novinarstva na Univerzitetu u Sarajevu 1995. godine, a potom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Paviji (Italija) 2001. godine završava studij engleskog i španskog jezika te magistrira sociolingvistiku.

Buybookov 23. rođendan

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na Noć knjige koja će se u našim knjižarama u Sarajevu i Tuzli održati u čertvrtak, 26. decembra 2019. Tim povodom vrata knjižare u Sarajevu bit će otvorena do ponoći, a knjižara u Tuzli radit će do 22:00 sata. Izdavačka kuća Buybook ove godine slavi 23. rođendan i za svoje vjerne kupce pripremili smo popuste od 20 do 90% na vlastita izdanja, kao i na ostala izdanja dostupna u knjižarama i na web stranici (osim udžbenika!). Na taj dan narudžbe će biti moguće i online na www.buybook.ba.

Iza nas je godina prepuna novih naslova, a posebno smo ponosni na sve one knjige koje su u ovoj godini dobile značajne književne nagrade. Roman “Schindlerov lift” Darka Cvijetića dobitnik je “Kočićevog pera”, u izboru je i za književnu nagradu “Fric”, a roman “Kintsugi tijela” Senke Marić dobitnik je nagrade Meša Selimović za najbolji roman objavljen u 2018. na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Asmir Kujović, autor zbirke “Nestorov pehar”, dobitnik je nagrade “25. novembar”, a zbirka je proglašena knjigom godine. Roman prvijenac “Uhvati zeca” mlade autorice Lane Bastašić već je preveden na devet jezika, a “Bukača” Martine Mlinarević bila je najveći hit ovogodišnjeg zagrebačkog sajma knjiga Interliber.

Mladi bosanskohercegovački ilustrator Emir Durmišević autor je originalne knjige “Kraljevi i kraljice Bosne” u kojoj je vješto iskombinirao svoje umjetničke sposobnosti i znanje iz historije srednjovjekovne Bosne. U našim knjižarama dostupni su i posteri, kao i bookmarkeri s motivima iz knjige. “Moji roditelji: Uvod” i “Nije ovo tvoje” dva su nova naslova istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Aleksandra Hemona.

Posebno nam je zadovoljstvo što za Noć knjige možemo najaviti izlazak najnovijeg romana Elif Safak “10 minuta i 38 sekundi u ovom čudnom svijetu” koji je ove godine bio u najužem izboru za prestižnu književnu nagradu Booker, a u ovoj godini izdali smo i jedan od njenih prvih romana, “Vašljiva palača”. Još jedna uspješnica koja izlazi za ovogodišnju Noć knjige je “Večer u raju” književnice Lucije Berlin čije su posthumno objavljene knjige dospjele na vrh liste bestselera New York Timesa.

Među novitetima je i zbirka “Nesvrstane pjesme” Mehmeda Begića, a za najmlađe čitaoce pripremili smo ilustriranu knjigu “Plastelinci“ autora Nenada Veličkovića nastalu prema ilustracijama figura od plastelina koje je, kako autor spominje, u potpuno netipičnim okolnostima rata modelovao Zlatko Sarajlija koji nije više među nama i čiji će neobični svijet od plastelina biti trajno sačuvan zahvaljujući Veličkovićevom angažmanu.

U svojoj novoj knjizi “Umiruće tijelo politike” Senadin Musabegović komparirajući elemente rata s motivima i mitovima socijalizma, a na temelju ličnog iskustva rata i velike erudicije nudi sasvim drugačiji pogled na kolektivnu traumu, njene uzroke i posljedice.

Izdvajamo i roman “Bjeguni” ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost za 2018, Poljakinje Olge Tokarczuk, te roman “Bog malih stvari” indijske spisateljice Arundhati Roy koji joj je prije dvadeset i dvije godine obezbijedio nagradu Booker.

Posjetiocima će biti dostupna “Sabrana djela Zuke Džumhura”, te novo izdanje knjige “Istanbul: Grad, sjećanja” Orhana Pamuka, sada kao “Istanbul na fotografijama”, obogaćeno s preko tri stotine novih fotografija. Za sve ljubitelje biografija izdvajamo biografiju sportske legende Muhammada Alija pod nazivom “Muhammad Ali: Životna priča” autora Thomasa Hausera, kao i biografiju nobelovca Ive Andrića “U požaru svjetova” autora Michaela Martensa. U našem izdanju dostupno je i finale popularne “Napuljske tetralogije” književnog fenomena Elene Ferrante, kao i prvi i drugi dio popularnih “Priča za laku noć za djevojčice buntovnice” koji su oduševili čitalačku publiku širom svijeta.

Video o učešću javnosti u procesima

Mnogi građani i građanke se pitaju da li možemo da utičemo na procese prilikom planiranja, projektovanja i realizacije infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj. Ne samo da možemo, već i moramo. To je naša građanska dužnost i što se veći broj građana uključi u procese koji se dešavaju oko nas, veći će biti njihov uticaj na krajnji rezultat.

Neke od problema sa kojima se svaki dan susrećemo, ali na koje često ne reagujemo prikazali smo u kratkom videu koji će biti preveden na nekoliko jezika. Iako je video sniman u Banjaluci, stanje koje prikazuje, prisutno je u svim gradovima u BiH, ali i u regiji.

Video je realizovan kao dio aktivnosti projekta „Održiva urbana mobilnost – pametnijim kretanjem u budućnost“ koji je podržala Fondacija Heinrich Boll.

Premijera igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”

Igrana serija “Školokrečina” nastala je prema istoimenoj zbirci priča autora Nenada
Veličkovića, a glavni akteri pored učenika u ovoj seriji su nastavnici – Jasna Diklić, Admir Glamočak i Slaven Knezović, te Mario Drmać koji je kroz anketiranje građana i građanki unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta.

“Školokrečina” se bavi temom loših udžbenika u tri školstva pod jednim krovom. Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenad Veličkovića režirala je Ada Sokolović, po scenariju Nenada Veličkovića, u produkciji Mebius Film Sarajevo uz podršku EED-a (European Endowment for Democracy).

Iz 18 čitanki i udžbenika maternjeg jezika koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH, gdje se uči po bosanskom, hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu, predstavljeni su primjeri, kako je navedeno, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje u sva tri obrazovna sistema.

Cilj “Školokrečine” je informisati i educirati koliko su čitanke “zatrovane” nacionalizmom. Porast ksenofobije, nacionalizma i netolerancije je rezultat, između ostalih, faktora i indoktrinacije literaturom.

Osim toga, u epizodama se ukazuje i na enorman broj grešaka koje nisu plod ideološke orijentacije, nego, kako stoji, neznanja, nesposobnosti i aljkavosti priređivača i izdavača.

Epizode serije će biti dostupne premijerno na YouTube kanalu “Školokrečina”, a nakon toga i na TV stanicama.

BruhUuhu – nominovani za Music Awards Ceremony

Grupa BruhUuhu iz Zenice (Bosna i Hercegovina) nominovana je za MAC/Music Award Ceremony 2020. Bruhuuhu je nominovan u kategoriji Novi Izvođač.

S obzirom da je grupa BruhUuhu sa radom počela krajem 2018. godine, te smo do sada javnosti predstavili tri pjesme za koje su urađeni i spotovi, za nas je ova nominacija od velikog značaja. Činjenica da prema pravilniku Music Award Ceremony, izvođače nominuju mediji iz regiona, daje dodatnu satisfakciju BruhUhuhu da nastavi sa još intenzivnijim radom.

Nadamo se da će publika koja preferira alternativniji zvuk izabrati BruhUuhu kao bend za kojeg će glasati.

Također, u nastavku vam dostavljamo i informacije o seriji live snimaka koje objavljujemo tokom decembra 2019.godine i januara 2020.godine.

BruhUuhu Live session on RadiYO Active – Trust

BruhUuhu je nakon završetka snimanja prvog dijela albuma, tačnije 5 pjesama, održao Live session za uži krug prijatelja I saradnika grupe. Session je realizovan u prostorijama community RadiYO Active-a u čijem studiju se I snima album. Live session je snimljen te će biti objavljen na Youtube kanalu Bruhuuhu music.

U realizaciji sessiona su učestvovali:

Audio produkcija – Igor Kasapović

Video produkcija – Dron.ba

Režija – Dron.ba & BruhUuhu

BruhUuhu je bend koji je nastao 2018. godine kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno uticajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzurmiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.

Bruhuuhu su: Ernad Bihorac, Solo Semir, Nermin Bihorac, Duško Kostić I Boris Marković

Međunarodni festival književnosti: predstavljanje autorice Nine Tikveše

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom vas poziva na završni događaj u okviru programa „Mladi i književnost“ koji realizujemo uz podršku Općine Novo Sarajevo i u okviru kojeg smo predstavili/e savremene bh. autore/ice: Faruka Šehića, Lamiju Begagić, Senku Marić, Amilu Kahrović Posavljak, Emira Durmiševića te upriličili književnu tribinu na kojoj smo razgovarali sa Nenadom Veličkovićem, Lamijom Begagić i Đorđem Krajišnikom o sadržajem školske lektire te o načinima motiviranja mladih da čitaju.

Posljednje književno predstavljanje biće organizovano u utorak, 24. decembra u 18:30 kada ćemo u „Dječijoj kući“, (Grbavička bb, bivši Dom „Boško Buha“ razgovarati sa književnicom Ninom Tikvešom o njenoj knjizi kratkih priča „I sreli su medu“. Razgovor će moderirati Kristina Ljevak.

Knjiga priča „I sreli su medu“ književni je prvijenac autorice koja je njenim pisanjem pokazala nesvakidašnji literarni dar ali i svojim pričama dala glas svim deprivilegovanim, onima na margini, od kojih se najčešće okreće glava, zbog straha ili nemoći da im pomognemo. Gorčinu portretiranja onih koji su ostali/e sami i koji/e vlastite nasljednike više ne zanimaju, djelimično razgaljuje autoričin izuzetni smisao za humor. Otuda i naslov knjige po priči „I sreli su medu“ – odmetnuo se od porodičnih anegdota i postao savršen ram za ovu odličnu zbirku.

„Ove priče su koliko tegobne toliko i zaljubljene u svoje junakinje: kako god da ih autorica opiše, grubim riječima koje ranjavaju ili skalpelski preciznim konstatacijama, njeni likovi ostaju uvijek nekako dragi, voljeni, zaštićeni ako ničim drugim onda njenim riječima. (…) Nina Tikveša je spisateljica od knjiga i posmatranja: to dvoje, ljubav prema knjigama koje su nas oblikovale i posmatranje surovog okolnog svijeta i darvinovskog društva, nude nam čudesan književni rezultat – priče koje se piju kao čaj od nekih samo autorici poznatih trava: povraća ti se koliko je čaj gorak, ali kad na kraju stigne u želudac, umiri mučninu i pripitomi bolest − posebno bolest duše“, dio je iz recenzije književnice Feride Duraković o knjizi „I sreli su medu“.

Susret sa Ninom Tikvešom biće prilika i za razgovor o važnosti humora u književnosti, nužnosti nezaobilaženja tema koje nas se tiču ma koliko bile bolne i za pisanje i za čitanje. Govoriće i o vlastitim književnim uzorima, knjigama koje su definisale njen čitalački ukus i uticale na njeno pisanje te o književnicima/ama s kojima putem vlastite proze vodi dijalog.

O autorici:

Nina Tikveša rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Radila je kao lektorica, kolumnistica i novinarka u printanim i TV medijima. Živi i ne radi u Sarajevu.

Dokumentarni dan Hajrudina Šibe Krvavca

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na DOKUMENTARNI DAN HAJRUDINA ŠIBE KRVAVCA, događaj kojim obilježavamo 93. rođendan bosanskohercegovačkog reditelja koji je pomjerio granice naše kinematografije i kulture.

Dan Hajrudina Šibe Krvavca je poseban program kojim Udruženje rediteljica i reditelja u BiH obilježava 93. rođendan jednog od najvećih BiH filmskih autora, majstora žanra i jednog najgledanijih reditelja na svijetu. Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom sa rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog anagažovanja publike, a ne slavljenja ove ili one ideologije, donio je potpuno novu vrijednost u Ex-Yu i BiH kinematografiju.

Na ovaj način Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, nastavlja jasno naglašavati ogromnu važnost reditelja u našoj kulturi i njihov trajni utjecaj jer su oni ti koji tvore ne samo kulturnu nego i socijalnu sliku nekog društva, ali, zbog prirode posla, nisu jasno vidljivi. Dan Šibe Krvavaca, osim slavljenja filmske umjetnosti, želi da donese svijest i inspiraciju novim generacijama koji gotovo uopšte nisu upoznati sa jednim od najznačajnih BiH umjetnika.

decembra u kinu Meeting Point biće prikazan gotovo cjelokupan dokumentarni opus Šibe Krvavca, tako da će gledaoci moći steći puni uvid u ovaj značajan i gotovo zaboravljen opus, iako su neki njegovi kultni aspekti još uvijek živi u popularnoj kulturi ne samo bh., ex Yu nego i Kine.

FILMOVI:

Selice,15’

pp: Sutjeska film – ps: Sveta Lukić, Vuk Krnjvić – r: Hajrudin Krvavac – f: Đorđe Jolić – od: 4.III.1965.

Građevinski radnici pričaju o svome životu, teškoćama i radostima za vrijeme neprestanih selidbi sa

jednog gradilišta na drugo.

Poplave,10’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Kravavc – r: Hajrudin Krvavac, Milutin Kosovac – f: Miroljub Dikosavljević,

Bakir Tanović – od: 8.I.1960.

Poplave u BiH decembra 1959. godine.

Planinci, 11’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 14.VI.1954.

Nastojanje vlašićkih stočara da ishrane stoku preko zime. S proljeća, kad se pojave prvi jaganjci, traže

nove pašnjake

U dolini Neretve, 11’

pp: Bosna film – ps: Momir Čećez, Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević –

od: 29.XII.1954.

Ljepote Boračkog jezera i planine Prenja u obilasku gornjeg Neretvinog toka. Stanovnici pored jezera.

Čuveni rezbari drveta iz Konjica.

Oteta zemlja, 12’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 8.II.1954

Život ljudi sa ušća Neretve i njihova borba za zemlju. Nastojanja zajednice da im meliorizacijom močvara

pomogne, stvarajući od ovog pustog kraja plodnu oazu u moru vode i krša.

Otvoreno pismo: DOKLE?

Povodom desete godine neimplementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački apelanti pred ovim sudom zbog ustavne diskriminacije u izbornom procesu, upućuju:

Otvoreno pismo: DOKLE?

Ustav BiH je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, nametnut 1995. godine. Od tada do danas okončano je i pravomoćno presuđeno pet postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Baralija), a u toku je još jedan postupak (Pudarić) prema kojim je utvrđena diskriminacija i kršenje osnovnih ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je, podsjećamo, dio Ustava BiH. Nama, kao pojedincima, je onemogućeno pasivno biračko pravo zbog naše nacionalne (ne)pripadnosti, ili nacionalne pripadnosti s obzirom na mjesto prebivališta. Nas pet je pokrenulo postupke u lično ime, a samim tim i u ime svih onih građana i građanki kojima su ograničena osnovna prava i slobode, a kojih je više od 400.000 na cijelom teritoriju Bosne I Hercegovine. I nakon deset godina od prve presude – ništa se nije desilo. Još uvijek u Ustavu postoje Ostali koji ne mogu da budu birani za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamenta, jednako kao ni Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, niti Srbi u Federaciji za srpskog člana. Glasati mogu samo u okviru etničnog određenja “svog” entiteta. Država Bosna i Hercegovina nije otklonila diskriminaciju i implementirala presude, jer je očito da ne postoji politička volja vladajućih stranaka da se to uradi.

Implementaciju navedenih presuda, želimo naglasiti, ne predstavlja promjena prebivališta ili opredjeljenje u skladu sa nakaradnim etničkim principom na kojem počiva naš Ustav. Vođenje procesa izmjene Ustava nikada nije stvarno otpočelo tamo gdje pripada – u Parlamentu BiH. Podržavanje zablude kako Bosna i Hercegovina može pristupiti Evropskoj uniji sa netaknutim odrebama Ustava kojima se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama služi da se obaveza države da implementira presude potisne još dublje i što dalje u neku nedefinisanu budućnost. Odgađanje implementacije i politiziranje ustavne diskriminacije vezivanjem za rješavanje različitih drugih partikularnih , suštinski efemernih dnevno-politikantskih “pitanja”, uz neprekidne i neskrivene prijetnje blokadama u odlučivanju i konfliktima je postalo jedini način na koji se o promjenama Ustava razgovara u BiH. Za to vrijeme prolaze ciklusi izbora u kojima građani i građanke BiH nemaju osnovna prava. Nasuprot preporukama EU, rezolucijama Vijeća Evrope, mišljenjima Venecijanske komisije, primatu Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropskom sudu za ljudska prava, postojeći bh. sistem već deset godina uspješno služi za izazivanje i produbljavanje nepovjerenja među narodima, sprečavajući ovu zemlju da bude demokratska. Za rezultat imamo držanje društva kao taoca, u stanju kolektivne međusobne netrpeljivosti. U situaciji u kojoj nema organizovane snage koja bi povela i iznijela borbu za implementaciju ovih odluka. U stvarnosti se ništa ne dešava, uz napomenu da vladajuće političke oligarhije zapravo koče implementaciju a da deklarativno nijedna stranka nije protiv toga ali nijedna nije ni poduzela bilo kakve korake u cilju implementacije.

Pitanje ustavne diskriminacije je evo sada već pitanje kojim se već čitavu deceniju manipuliše. U državi u kojoj želimo biti punopravni građani i građanke, jednoglasni smo oko stava da je država obavezna da implementuje presude i obezbijedi jednaka prava svim građanima i građankama odmah.

Zahtijevamo:

Da se pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminacija diskriminacije u izbornom procesu, razgraniči od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme;
Da se implementacija presuda vodi u pravnom postupku, onako kako je predviđeno članom X Ustava umjesto da se pretvara u politički proces;
Da se u propisanoj proceduri izmjeni Ustav BiH, usvajanjem amnadmana kojim bi se, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, uredio izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tako da svi građani i građanke Bosne i Hercegovine uživaju puno aktivno i pasivno biračko pravo na teritoriji cijele BIH bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg naroda ili ne i nezavisno od svog mjesta prebivališta.

Podsjećamo da vrijeme ne radi u korist inicijative stvaranja jedinstvene, građanske Bosne i Hercegovine, koja bi svojim građanima i građankama najbolje odgovarala. Presude ne smiju obilježavati nove godišnjice neimplementacije kao dokaz i podsjetnik nejednakosti građana i građanki BiH.

Potpisnici/e Otvorenog pisma

Azra Zornić

Jakob Finci

Svetozar Pudarić

Ilijaz Pilav

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Konferencija “Zagađenost zraka u BiH”

Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.

Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.

Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u 35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.

Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.

Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.