Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Video o učešću javnosti u procesima

Mnogi građani i građanke se pitaju da li možemo da utičemo na procese prilikom planiranja, projektovanja i realizacije infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj. Ne samo da možemo, već i moramo. To je naša građanska dužnost i što se veći broj građana uključi u procese koji se dešavaju oko nas, veći će biti njihov uticaj na krajnji rezultat.

Neke od problema sa kojima se svaki dan susrećemo, ali na koje često ne reagujemo prikazali smo u kratkom videu koji će biti preveden na nekoliko jezika. Iako je video sniman u Banjaluci, stanje koje prikazuje, prisutno je u svim gradovima u BiH, ali i u regiji.

Video je realizovan kao dio aktivnosti projekta „Održiva urbana mobilnost – pametnijim kretanjem u budućnost“ koji je podržala Fondacija Heinrich Boll.

Premijera igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”

Igrana serija “Školokrečina” nastala je prema istoimenoj zbirci priča autora Nenada
Veličkovića, a glavni akteri pored učenika u ovoj seriji su nastavnici – Jasna Diklić, Admir Glamočak i Slaven Knezović, te Mario Drmać koji je kroz anketiranje građana i građanki unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta.

“Školokrečina” se bavi temom loših udžbenika u tri školstva pod jednim krovom. Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenad Veličkovića režirala je Ada Sokolović, po scenariju Nenada Veličkovića, u produkciji Mebius Film Sarajevo uz podršku EED-a (European Endowment for Democracy).

Iz 18 čitanki i udžbenika maternjeg jezika koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH, gdje se uči po bosanskom, hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu, predstavljeni su primjeri, kako je navedeno, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje u sva tri obrazovna sistema.

Cilj “Školokrečine” je informisati i educirati koliko su čitanke “zatrovane” nacionalizmom. Porast ksenofobije, nacionalizma i netolerancije je rezultat, između ostalih, faktora i indoktrinacije literaturom.

Osim toga, u epizodama se ukazuje i na enorman broj grešaka koje nisu plod ideološke orijentacije, nego, kako stoji, neznanja, nesposobnosti i aljkavosti priređivača i izdavača.

Epizode serije će biti dostupne premijerno na YouTube kanalu “Školokrečina”, a nakon toga i na TV stanicama.

BruhUuhu – nominovani za Music Awards Ceremony

Grupa BruhUuhu iz Zenice (Bosna i Hercegovina) nominovana je za MAC/Music Award Ceremony 2020. Bruhuuhu je nominovan u kategoriji Novi Izvođač.

S obzirom da je grupa BruhUuhu sa radom počela krajem 2018. godine, te smo do sada javnosti predstavili tri pjesme za koje su urađeni i spotovi, za nas je ova nominacija od velikog značaja. Činjenica da prema pravilniku Music Award Ceremony, izvođače nominuju mediji iz regiona, daje dodatnu satisfakciju BruhUhuhu da nastavi sa još intenzivnijim radom.

Nadamo se da će publika koja preferira alternativniji zvuk izabrati BruhUuhu kao bend za kojeg će glasati.

Također, u nastavku vam dostavljamo i informacije o seriji live snimaka koje objavljujemo tokom decembra 2019.godine i januara 2020.godine.

BruhUuhu Live session on RadiYO Active – Trust

BruhUuhu je nakon završetka snimanja prvog dijela albuma, tačnije 5 pjesama, održao Live session za uži krug prijatelja I saradnika grupe. Session je realizovan u prostorijama community RadiYO Active-a u čijem studiju se I snima album. Live session je snimljen te će biti objavljen na Youtube kanalu Bruhuuhu music.

U realizaciji sessiona su učestvovali:

Audio produkcija – Igor Kasapović

Video produkcija – Dron.ba

Režija – Dron.ba & BruhUuhu

BruhUuhu je bend koji je nastao 2018. godine kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno uticajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzurmiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.

Bruhuuhu su: Ernad Bihorac, Solo Semir, Nermin Bihorac, Duško Kostić I Boris Marković

Međunarodni festival književnosti: predstavljanje autorice Nine Tikveše

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom vas poziva na završni događaj u okviru programa „Mladi i književnost“ koji realizujemo uz podršku Općine Novo Sarajevo i u okviru kojeg smo predstavili/e savremene bh. autore/ice: Faruka Šehića, Lamiju Begagić, Senku Marić, Amilu Kahrović Posavljak, Emira Durmiševića te upriličili književnu tribinu na kojoj smo razgovarali sa Nenadom Veličkovićem, Lamijom Begagić i Đorđem Krajišnikom o sadržajem školske lektire te o načinima motiviranja mladih da čitaju.

Posljednje književno predstavljanje biće organizovano u utorak, 24. decembra u 18:30 kada ćemo u „Dječijoj kući“, (Grbavička bb, bivši Dom „Boško Buha“ razgovarati sa književnicom Ninom Tikvešom o njenoj knjizi kratkih priča „I sreli su medu“. Razgovor će moderirati Kristina Ljevak.

Knjiga priča „I sreli su medu“ književni je prvijenac autorice koja je njenim pisanjem pokazala nesvakidašnji literarni dar ali i svojim pričama dala glas svim deprivilegovanim, onima na margini, od kojih se najčešće okreće glava, zbog straha ili nemoći da im pomognemo. Gorčinu portretiranja onih koji su ostali/e sami i koji/e vlastite nasljednike više ne zanimaju, djelimično razgaljuje autoričin izuzetni smisao za humor. Otuda i naslov knjige po priči „I sreli su medu“ – odmetnuo se od porodičnih anegdota i postao savršen ram za ovu odličnu zbirku.

„Ove priče su koliko tegobne toliko i zaljubljene u svoje junakinje: kako god da ih autorica opiše, grubim riječima koje ranjavaju ili skalpelski preciznim konstatacijama, njeni likovi ostaju uvijek nekako dragi, voljeni, zaštićeni ako ničim drugim onda njenim riječima. (…) Nina Tikveša je spisateljica od knjiga i posmatranja: to dvoje, ljubav prema knjigama koje su nas oblikovale i posmatranje surovog okolnog svijeta i darvinovskog društva, nude nam čudesan književni rezultat – priče koje se piju kao čaj od nekih samo autorici poznatih trava: povraća ti se koliko je čaj gorak, ali kad na kraju stigne u želudac, umiri mučninu i pripitomi bolest  − posebno bolest duše“, dio je iz recenzije književnice Feride Duraković o knjizi „I sreli su medu“.

Susret sa Ninom Tikvešom biće prilika i za razgovor o važnosti humora u književnosti, nužnosti nezaobilaženja tema koje nas se tiču ma koliko bile bolne i za pisanje i za čitanje. Govoriće i o vlastitim književnim uzorima, knjigama koje su definisale njen čitalački ukus i uticale na njeno pisanje te o književnicima/ama s kojima putem vlastite proze vodi dijalog.

O autorici:

Nina Tikveša rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Radila je kao lektorica, kolumnistica i novinarka u printanim i TV medijima. Živi i ne radi u Sarajevu.

Dokumentarni dan Hajrudina Šibe Krvavca

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na DOKUMENTARNI DAN HAJRUDINA ŠIBE KRVAVCA, događaj kojim obilježavamo 93. rođendan bosanskohercegovačkog reditelja koji je pomjerio granice naše kinematografije i kulture.

Dan Hajrudina Šibe Krvavca je poseban program kojim Udruženje rediteljica i reditelja u BiH obilježava 93. rođendan jednog od najvećih BiH filmskih autora, majstora žanra i jednog najgledanijih reditelja na svijetu. Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom sa rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog anagažovanja publike, a ne slavljenja ove ili one ideologije, donio je potpuno novu vrijednost u Ex-Yu i BiH kinematografiju.

Na ovaj način Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, nastavlja jasno naglašavati ogromnu važnost reditelja u našoj kulturi i njihov trajni utjecaj jer su oni ti koji tvore ne samo kulturnu nego i socijalnu sliku nekog društva, ali, zbog prirode posla, nisu jasno vidljivi. Dan Šibe Krvavaca, osim slavljenja filmske umjetnosti, želi da donese svijest i inspiraciju novim generacijama koji gotovo uopšte nisu upoznati sa jednim od najznačajnih BiH umjetnika.

  1. decembra u kinu Meeting Point biće prikazan gotovo cjelokupan dokumentarni opus Šibe Krvavca, tako da će gledaoci moći steći puni uvid u ovaj značajan i gotovo zaboravljen opus, iako su neki njegovi kultni aspekti još uvijek živi u popularnoj kulturi ne samo bh., ex Yu nego i Kine.

FILMOVI:

  1. Selice,15’

pp: Sutjeska film – ps: Sveta Lukić, Vuk Krnjvić – r: Hajrudin Krvavac – f: Đorđe Jolić – od: 4.III.1965.

Građevinski radnici pričaju o svome životu, teškoćama i radostima za vrijeme neprestanih selidbi sa

jednog gradilišta na drugo.

  1. Poplave,10’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Kravavc – r: Hajrudin Krvavac, Milutin Kosovac – f: Miroljub Dikosavljević,

Bakir Tanović – od: 8.I.1960.

Poplave u BiH decembra 1959. godine.

  1. Planinci, 11’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 14.VI.1954.

Nastojanje vlašićkih stočara da ishrane stoku preko zime. S proljeća, kad se pojave prvi jaganjci, traže

nove pašnjake

  1. U dolini Neretve, 11’

pp: Bosna film – ps: Momir Čećez, Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević –

od: 29.XII.1954.

Ljepote Boračkog jezera i planine Prenja u obilasku gornjeg Neretvinog toka. Stanovnici pored jezera.

Čuveni rezbari drveta iz Konjica.

  1. Oteta zemlja, 12’

pp: Bosna film – ps: Hajrudin Krvavac – r: Hajrudin Krvavac – f: Ognjen Milićević – od: 8.II.1954

Život ljudi sa ušća Neretve i njihova borba za zemlju. Nastojanja zajednice da im meliorizacijom močvara

pomogne, stvarajući od ovog pustog kraja plodnu oazu u moru vode i krša.

Otvoreno pismo: DOKLE?

Povodom desete godine neimplementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački apelanti pred ovim sudom zbog ustavne diskriminacije u izbornom procesu, upućuju:

                                                                           Otvoreno pismo: DOKLE?

Ustav BiH je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, nametnut 1995. godine. Od tada do danas okončano je i pravomoćno presuđeno pet postupaka pred Evropskim sudom za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Baralija), a u toku je još jedan postupak (Pudarić) prema kojim je utvrđena diskriminacija i kršenje osnovnih ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je, podsjećamo, dio Ustava BiH. Nama, kao pojedincima, je onemogućeno pasivno biračko pravo zbog naše nacionalne (ne)pripadnosti, ili nacionalne pripadnosti s obzirom na mjesto prebivališta. Nas pet je pokrenulo postupke u lično ime, a samim tim i u ime svih onih građana i građanki kojima su ograničena osnovna prava i slobode, a kojih je više od 400.000 na cijelom teritoriju Bosne I Hercegovine. I nakon deset godina od prve presude – ništa se nije desilo. Još uvijek u Ustavu postoje Ostali koji ne mogu da budu birani za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamenta, jednako kao ni Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva, niti Srbi u Federaciji za srpskog člana. Glasati mogu samo u okviru etničnog određenja “svog” entiteta. Država Bosna i Hercegovina nije otklonila diskriminaciju i implementirala presude, jer je očito da ne postoji politička volja vladajućih stranaka da se to uradi.

Implementaciju navedenih presuda, želimo naglasiti, ne predstavlja promjena prebivališta ili opredjeljenje u skladu sa nakaradnim etničkim principom na kojem počiva naš Ustav. Vođenje procesa izmjene Ustava nikada nije stvarno otpočelo tamo gdje pripada – u Parlamentu BiH. Podržavanje zablude kako Bosna i Hercegovina može pristupiti Evropskoj uniji sa netaknutim odrebama Ustava kojima se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama služi da se obaveza države da implementira presude potisne još dublje i što dalje u neku nedefinisanu budućnost. Odgađanje implementacije i politiziranje ustavne diskriminacije vezivanjem za rješavanje različitih drugih partikularnih , suštinski efemernih dnevno-politikantskih “pitanja”, uz neprekidne i neskrivene prijetnje blokadama u odlučivanju i konfliktima je postalo jedini način na koji se o promjenama Ustava razgovara u BiH. Za to vrijeme prolaze ciklusi izbora u kojima građani i građanke  BiH nemaju osnovna prava. Nasuprot preporukama EU, rezolucijama Vijeća Evrope, mišljenjima Venecijanske komisije, primatu Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropskom sudu za ljudska prava, postojeći bh. sistem već deset godina uspješno služi za izazivanje i produbljavanje nepovjerenja među narodima, sprečavajući ovu zemlju da bude demokratska. Za rezultat imamo držanje društva kao taoca, u stanju kolektivne međusobne netrpeljivosti. U situaciji u kojoj nema organizovane snage koja bi povela i iznijela borbu za implementaciju ovih odluka. U stvarnosti se ništa ne dešava, uz napomenu da vladajuće političke oligarhije zapravo koče implementaciju a da deklarativno nijedna stranka nije protiv toga ali nijedna nije ni poduzela bilo kakve korake u cilju implementacije.

Pitanje ustavne diskriminacije je evo sada već pitanje kojim se već čitavu deceniju manipuliše. U državi u kojoj želimo biti punopravni građani i građanke, jednoglasni smo oko stava da je država obavezna da implementuje presude i obezbijedi jednaka prava svim građanima i građankama odmah.

Zahtijevamo:

  1. Da se pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminacija diskriminacije u izbornom procesu, razgraniči od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme;
  2. Da se implementacija presuda vodi u pravnom postupku, onako kako je predviđeno članom X Ustava umjesto da se pretvara u politički proces;
  3. Da se u propisanoj proceduri izmjeni Ustav BiH, usvajanjem amnadmana kojim bi se, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, uredio izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tako da svi građani i građanke Bosne i Hercegovine uživaju puno aktivno i pasivno biračko pravo na teritoriji cijele BIH bez obzira na to da li se izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg naroda ili ne i nezavisno od svog mjesta prebivališta.

Podsjećamo da vrijeme ne radi u korist inicijative stvaranja jedinstvene, građanske Bosne i Hercegovine, koja bi svojim građanima i građankama najbolje odgovarala. Presude ne smiju obilježavati nove godišnjice neimplementacije kao dokaz i podsjetnik nejednakosti građana i građanki BiH.

Potpisnici/e  Otvorenog pisma

Azra Zornić

Jakob Finci

Svetozar Pudarić

Ilijaz Pilav

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Konferencija “Zagađenost zraka u BiH”

Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.

Zagađenost zraka  u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.

Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u  35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.

Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.

Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.

Dobit od izgradnje mini hidroelektrana imaju samo investitori

Na konferenciji za medije koju su održali Eko Akcija Sarajevo, i ekološko-humanitarna udruga Gotuša, predstavljena je mapa izgrađenih, ali i planiranih mini hidroelektrana na području čitave Bosne i Hercegovine. Prema predstavljenim rezultatima istraživanja, mini hidroelektrane ne doprinose značajno ni lokalnoj zajednici, a izazivaju ogromnu ekološku štetu, kako na energetski sektor, tako i na životnu sredinu.

U Bosni i Hercegovini se planira izgradnja preko 400 mini hidroelektrana na preko 250 vodenih tokova. Zvanična statistika Državne regulatorne komisije za električnu energiju pokazuje da trenutno BiH izvozi skoro trećinu proizvedene električne energije, što znači da argument kako država treba miniHE jednostavno nije tačan. Prvi motiv gradnje elektrana jeste sigurna zarada investitora.

Prema riječima g. Anesa Prodića iz Eko Akcije Sarajevo, bit će izgrađeno onoliko mini hidroelektrana koliko im dopustimo. Trenutačno je u toku lov, ne samo na rijeke, nego na sve prirodne resurse u Bosni i Hercegovini.

 „Naše najvrjednije bogatstvo se uništava. Izvori vode, vodeni tokovi, njihove obale i kanjoni jedinstvena su prirodna dragocjenost i nezamjenjiv prirodni resurs za opstanak i održivi i odgovorni razvoj ljudskih zajednica. Imamo generacijsku dužnost obrane neprikosnovenog prava živog svijeta na opstanak za koji je voda od vitalnog značaja,“ izjavio je Prodić, dodavši da „danas pokrećemo manifest koji će se potpisivati sljedećih dana, mjeseci, godina i tražimo od naših vlasti potpuni monitorij nad izgradnjom mini hidroelektrana i tražimo ukidanje poticaja za izgradnju istih.“

Vlasti na svim nivoima su tako napravili propise, da dobit od mini HE imaju samo investitori, a ne lokalna zajednica. Utvrđivanjem takvih poticaja gdje vlasnici malih hidroelektrana imaju odličnu zaradu, te zagarantiran otkup električne energije u periodu od 12 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj čak 15 godina dovodi do neprihvatljive situacije da se računima za struju bh. građana finansiraju investitori hidroelektrana i tako uništavaju linije života, koje rijeke predstavljaju. Ova postrojenja izazivaju ogromnu štetu po prirodu, od uništavanja biodiverziteta do izmjene kvaliteta vode.

 

 

Premijera igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”

Premijera prve epizode igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”, scenariste Nenada Veličkovića i redateljice Ade Sokolović koja će se održati 23.12. u BIS-u (bivše kino Imperijal, Maršala Tita 56) sa početkom u 19h.

Serija “Školokrečina” kroz duhovit pristup prikazuje pitanja sistemske indoktrinacije učenika i učenica kroz čitanke – sadržaji čitanki služe za formiranje stavova prema naciji, identitetu, historiji i stvarnosti. Serija prikazuje školske časove, a zasnovana je na tekstovima iz školskih čitanki, anketi i autorovim spekulacijama o reakcijama djece.

Temelji se na djelu Nenada Veličkovića, a u seriji igraju Admir Glamočak (nastavnik bosanskog jezika), Jasna Diklić (nastavnica srpskog jezika) i Slaven Knezović (nastavnik hrvatskog jezika).

Nedavno predstavljeni rezultati PISA istraživanja smjestili su Bosnu i Hercegovinu na 62. mjesto od 79. zemalja svijeta – oko 50% učenika ne dostiže funkcionalnu pismenost u matematici, čitanju i prirodnim naukama. Šta se dogodilo obrazovanju u Bosni i Hercegovini, ko je za to odgovoran i kako potaknuti reformu koja će omogućiti bazično obrazovane, osvještene i pismene mlade ljude – pitanja su koje serija “Školokrečina” želi otvoriti u javnosti.

AABH pokrenula platformu za outsourcing arhitektonskih usluga iz BiH

Asocijacija arhitekata u BiH pokrenula je novu platformu za outsourcing arhitektonskih usluga iz BiH. Cilj platforme jeste da stvori nova radna mjesta za arhitekte u BiH i regiji i poveže ih sa internacionalnim tržištem. U svim dosadašnjim iskustvima AABH sa ovakvom vrstom rada, naši arhitekti i inžinjeri su se pokazali kao izrazito cijenjeni i smatramo da ovime možemo poboljšati uslove rada i situaciju inžinjera i arhitekata, što se može refloktovati i na širu sliku.
Oficijelna promocija online platforme ‘Archlink’ –  https://www.archlink.co/  za outsourcing arhitektonskih i inžinjerskih usluga će se održati 23.12.2019. godine u ateljeu Figure, Danijela Ozme 12, sa početkom u 20:00.
Na promociji plafforme govorit će se o uslugama outsourcea, dosadašnjim iskustvima outsourcera i potencijalima za buduće širenje. Cilj je predstaviti platformu kao alatku koja će pomoći mladim talentiranim arhitektima da se osamostale i da umjesto odlaska van zemlje ostanu u BiH. Platforma će pomoći i već etabliranim uredima i starijim kolegama da prošire svoju bazu kontakata, povećaju broj zaposlenih i podignu kvalitet svoje arhitekture na višu razinu, te profesionalno povezivanje arhitekata unutar BiH.