Autor: urednik

Pet godina nakon izlaska albuma „Srce uzavrelo“ grupa Zoster najavljuje novi album pod nazivom „Najgori“, singlom „Kuda idu svi ti ljudi“. Glazbu i tekst potpisuje frontmen grupe Mario Knezović, a aranžman Adis Sirbubalo i Mario Knezović. Spot je nastao u režiji Miodraga Cicovića i direktora fotografije Vuka Papića, a sniman je na lokacijama Ortiješ, Goranci, Bile, Čapljina i Restoran Romanca Mostar.

Frontmen grupe Zoster Mario Knezović, povodom dugo očekivanog singla izjavio je:

„U ove virusne dane bend koji također nosi ime po virusu će obradovati svoje fanove širom karantena, izolacije i samoizolacije. “Kuda idu svi ti ljudi” najavni je singl novog, petog po redu, albuma grupe Zoster, pod nazivom “Najgori”.  Ovo je kraj jedne i početak druge epohe 20 godina mladog benda Zoster. Ostanite u toplini svoga doma slušajte Zoster i čitajte knjige i gledajte filmove. Grupa Zoster, Vaša grupa.„
Album „Najgori“ sniman je u Muzičkom centaru Pavarotti Mostar i u studiju Baraka u Mostaru, pod producentskom palicom Adisa Sirbubala i Gorana Rebca.

Udruženje za kulturu – “Nova svjetlost” (KNS) od 4.-8.avgusta, 2020. godine organizuje međunarodnu kulturnu manifestaciju „9.KNS Međunarodni književni susreti-2020″. Javni poziv za prijavu neobjavljenih poetskih i proznih autorskih radova otvoren je do 01.03.–16.05.2020. godine.

CILJEVI MANIFESTACIJE SU:

– popularizacija pisane riječi;

– afirmacija književnog stvaralaštva mladih pisaca;

– prezentacija književnog stvaralaštva bh-dijaspore;

– promocija vrijednih i značajnih djela i angažmana na polju kulture, umjetnosti i pisane riječi;

– regionalna književna saradnja;

– međunarodna kulturna saradnja.

Organizator manifestacije „9.KNS Međunarodni književni susreti″ raspisuje:

JAVNI POZIV

za prijavu radova i učešće u programu manifestacije

Uvjeti za prijavu:

I) OPĆI UVJETI:

A) Autorski rad/radovi (pjesme i kratke priče)

1. da je rad autorsko djelo;

2. da rad nije javno objavljivan u bilo kojoj formi – štampano ili virtuelno;

3. da tekst ne sadrži vulgarizme;

4. da tekst nije uvrijedljivog sadržaja;

5. da rad zadovoljava temeljne estetske i umjetničke norme.

B) Broj i obim radova:

a) poezija: maksimalno dvije pjesme / obim: bez ograničenja;

b) priča: maksimalno dvije priče /obim: do tri strane “A4” formata, do 2.000 riječi;

Napomena: jedan autor može aplicirati sa maksimalno dva rada, i to:

1) dvije pjesme

2) dvije priče.

3) jedna pjesma i jedna priča

C) Podaci o autoru:

Uz radove autorica/autor navode podatke:

1. ime i prezime

2. godinu rođenja

3. grad i država stanovanja

3. kontakt telefon

4. kraća biografija

5. prigodna fotografija (nije obavezna).

II) KATEGORIJE

A) lokalitet

1. književnost BiH

2. književnost bosanskohercegovačke dijaspore

3. međunarodna književnost

B) starosna dob

1. mladi autori: da su napunili 17 godina;

2. slobodna kategorija

C) mjesto boravka

1. književnost BiH:

– da je autor teksta iz BiH;

– da je tekst napisan na jednom od jezika govornog područja BiH.

2. Književnost iz dijaspore:

– da je autor teksta porijeklom iz BiH;

– da je tekst napisan na jednom od jezika govornog područja BiH.

3. Međunarodna književnost:

– da je tekst preveden na jedan od jezika govornog područja BiH.

D) izražajne forme

– poezija (pjesma, poema);

– proza (priče);

III) ROK ZA SLANJE RADOVA

– putem E-maila: knsinfo1@gmail.com

Kontakt tel. 00387 61 524 505

Javni poziv je otvoren do 16.05.2020. godine.

IV) SELEKCIJA RADOVA ZA ZAJEDNIČKU ZBIRKU „SEBILJSKA RIJEČ“

– Izbor prispjelih poetskih i proznih radova za uvrštavanje u zajedničku zbirku izvršit će selektori, čija imena bit će objavljena sa rezultatima javnog poziva.

– Radovi autora koji ne zadovoljavaju uvjete javnog poziva neće biti razmotreni.

– Za izabrane radove predviđena su zahvalnice; priznanja; snimanje audio i video klipova; uvrštavanje u tradicionalnu zajedničku zbirku i program manifestacije.

-Za najuspješniju pjesmu i priču dodjeljuje se preiznanje „KNS PERO“

-Zbirka se štampa na bosanskom jeziku.

– Promocija zbirke planira se u sklopu Centralne manifestacije, 8. avgusta, 2020.g.

– Rezultati izbora biće objavljeni na web-stranici organizatora manifestacija (www.kns.ba) do 1.06.2020. god.

V)DODJELA PRIZNANJA „KNS PERO“ ZA KATEGORIJE:

1)Najuspješnija pjesma – (po ovom konkursu)

2)Najuspješnija priča – (po ovom konkursu)

3)Mladi autor(-ca) – po konkursu „Prva knjiga“

4)Bosanskohercegovačka. književnost – za doprinos bh književnosti

5)Bosanskohercegovačka književna dijaspora – pisci porijeklom iz BiH

6) Međunarodna kulturna saradnja

Napomena:

a)Prijedloge pisaca po tačkama 4. i 5.; i međunarodnih kulturnih aktivista po tački 6. mogu dostavljati pojedinci i organizacije, iz zemlje i inostranstva (uz prijevod na jedan od jezika ovog govornog područja), uz obrazloženje tokom trajanja javnog poziva na naznačenu e-mail adresu. Konačnu odluku donosi organizator manifestacije prema nazačenim terminima javnog poziva.

b)Prema okolnostima i mogućnostima organizator zadržava pravo da bez obrazloženja prema aplikantima izmjeni, proširi ili odustane od dodjele priznanja.

VI) OPĆE NAPOMENE

– Lektorisani tekstovi se šalju u Word formatu – *doc ili *docx.
– Svi tekstovi se šalju u jednom fajlu, koji trebate nasloviti imenom autora (ne naslovima radova).
– Kucati slova č, ć, dž, š, đ i ž
– Organizator ne snose odgovornost u slučaju zloupotrebe autorskih prava prijavljenih pjesama i priča na konkursu od strane učesnika ili trećih osoba.
– Učešćem na konkursu, svi učesnici pristaju na uslove konkursa.
– Organizator se ne obavezuje da će sve pristigle radove objaviti na svom portalu.
– Organizator usljed nepredviđenih okolnosti, bez dodatnih obrazloženja prema aplikantima, zadržava prva da izmjeni program ili odgodi održavanje manifestacije.

Naredni program u okviru art serijala „Charlama subotom u 13“ bit će predstavljenje poznatog bh. fotografa svjetske reputacije Milomira Kovačevića Strašnog.

Sam autor će publiku provesti kroz svoje radove nastale u posljednjih 40 godina, koji su izlagani u BiH, regiji i svijetu.

Milomir Kovačević Strašni (1961) sa fotografijom se počinje baviti sa 17 godina u Univerzitetskom foto kino klubu CEDUS. Članom ULUPUBiH-a postaje 1989. godine.

Od samog početka njegov opus posvećen je životu na ulicama, kao i kulturnim događanjima u Sarajevu. Devedesetih postaje jedan od najzapaženijih fotohroničara grada. Angažman fotoreportera u različitim revijama nije doprinio da njegov rad poprimi senzacionalistički karakter niti su njegove fotografije imale kratak rok trajanja. Naprotiv, njegov rad pokazuje interes za najrazličitije teme tadašnjeg društva. Od onih svakodnevnih, često neprimjetnih u kolotečini svakodnevnice, do onih koje otvaraju neke od, za to doba, tabu-tema.

Početkom devedesetih Kovačević svjedoči dubokim društvenim promjenama u zemlji: odumiranju jednog sistema – epohe komunizma i stvaranju novog. U tom periodu nastaju serije posvećene prvim demokratskim izborima, stranačkim mitinzima, stvaranju novih partija, nove vlasti, mirovnim manifestacijama…

Paralelno bilježi i svakodnevni kulturni, politički i sportski život grada. Početkom 1992., on prati izbliza sve ono po čemu će Sarajevo tragično biti poznato u cijelom svijetu. Iz dana u dan on svojim aparatom iznutra svjedoči životu opkoljenog grada. Svoju ličnu tragediju i tragediju građana Sarajeva dosljedno bilježi i o tome govore njegove fotografije.

U tome periodu nastaje više foto-serija: “Tito in War”, “No Nama”, “Ase leži”, “Ratna arhitektura”… Autor je više ratnih izložbi u Galeriji Collegium Artisticum i Galeriji Obala.

Godine 1995. odlazi u Pariz, gdje dočekuje kraj rata u BiH. I tamo, u novoj sredini, nastavlja svoju fotografsku i izlagačku aktivnost. Nastaju nove serije fotografija: portreti studenata stipendista fondacije Soros za bivšu Jugoslaviju, portreti stanovnika Thonon Les Bains-a, “Moji prijatelji iz Rumilly-a”. Snima pariška groblja kao nastavak ratnih serija iz Sarajeva.

Godine 1998. dobija godišnju nagradu Fondacije CCF, današnje HSBC za fotografiju za seriju “Iz zatvora”, nastalu devedesetih godina u zatvorima bivše Jugoslavije. Izlaže po cijeloj Francuskoj te u International Center of Photography u New Yorku.

Godine 1999. boravi tri mjeseca u Mexicu gdje nastaju serije “Cerro de Leon” (portreti stanovnika ovoga grada) i serija “Posljednja trka” koja govori o ubijaju konja koji je slomio nogu u trci za seosku zabavu.

Druga pariška serija portreta je “Gens una sumus” u kojoj fotografiše ljude koji igraju šah, nastaje u improviziranim studijima, kafićima, galerijama, podrumima. U svakoj od serija Kovačević fascinira svojim umijećem da iz svakog ljudskog bića izvuče nešto najbolje.

Bez obzira na uslove u kojim se različiti ljudi nalaze, pred sobom on uvijek pronalazi čovjeka sa svim svojim vrlinama. To se možda najbolje očituje iz serije u pariškom bistrou Petit Trou de Bretagne (3. arondisman), gdje su ljudi sa fotografija kasnije aktivno učestvovali u postavkama izložbi u samom caffe-u koji danas više ne postoji.

Želeći da promijeni sliku o Sarajlijama u Parizu i šire, nastaje projekat “Sarajevo u srcu Pariza” gdje Sarajlije, koje žive u gradu, preko svojih najdražih i najintimnijih suvenira pišu i pričaju o bivšem životu, o istoriji Sarajeva i kulturnom naslijeđu.

Projekat se nastavlja i širi na Evropu sa idejom da se promijeni mišljenje Evrope o našim prostorima. Gotovo sve vrijeme svog boravka u Parizu pravi noćne fotografije spomenika i svega onoga što Pariz čini gradom svjetlosti.

Kovačević je fotograf kontradikcije. On je fotograf smrti i života, prošlosti i sadašnjosti, vječnosti i prolaznosti. Njegove fotografije su i jako nasilne i pretjerano ozbiljne. Njihov kvalitet se sastoji prije svega u pikturalnoj snazi, daleko od svake stilizacije, zahvaljujući čemu svoju ličnu istoriju dijeli sa ostalim.

Za svoj rad dobitnik je mnogih priznanja, a posljednje je od predsjednika Republike Francuske gdje je proglašen Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski rad i angažman.

Koncept prostor “4 sobe gospođe Safije” biće domaćin druženja sarajevske publike sa beogradskom književnicom Brankicom Damjanović. Prvi susret, u okviru dvodnevnog programa, zakazujemo za petak, 20. marta u 17:30 sati kada ćemo u kinu Meeting Point upriličiti razgovor o njenom stvaralaštvu uz moderaciju Kristine Ljevak.

Brankica Damjanović pripada skupini omiljenih autorica regionalne publike. Takav status ima od knjige „Dobro je“ koju je objavila prije šest godina odlučivši da dugogodišnje uspješno profesionalno bavljenje novinarstvom zamijeni književnošću. Osim što je to bio jedini izbor, da je najbolji potvrdili su čitatelji i čitateljice koji u onome što Brankica Damjanović piše prepoznaju rukopis sopstvene duše. A sve je krenulo od udovoljavanja vlastitoj potrebi za pisanjem da bi se pretvorilo u odobravanje mnogobrojnih čitatelja koji su u njenom pisanju prepoznali snagu koja im je nedostajala, doživljavajući knjigu „Dobro je“ vrstom amajlije koja se poklanja najdražim i drži kraj uzglavlja kad je najteže. Sličan status su imale i njene naredne knjige jer su Brankicine teme univerzalne, ona piše o ljubavi, dobroti, emocijama, onome što je svima važno i u čemu se svi, bez obzira na individualne razlike, prepoznaju.

Njene priče su rezultat istinski proživljenog trenutka, ličnog preispitivanja i potrage za smislom ili kako to autorica kaže – dokument o jednom životu koji nikome nije lak ali je van svake sumnje lijep.

Knjige Brankice Damjanović nisu zbirke recepata za sretan i uspješan život, ali jesu svjedočanstvo o kontinuiranoj potrazi za smislom, uprkos životnim okolnostima koje nam nisu uvijek naklonjene.

Svima nam je potreban neko ko će nam reći da je dobro, onda kada sami nemamo snage da dobro prepoznamo. Brankica Damjanović to svakodnevno govori svojim čitateljima.
Vjerujemo da će i sarajevski susret biti još jedna prilika za intenzivnu razmjenu mišljenja o vjeri, ljubavi i nadi, suštini života, onome što je zaista bitno, a što Brankica Damjanović nepogrešivo prepoznaje i čemu putem pisanja daje nove dimenzije.

Ulaz na književno veče sa Brankicom Damjanović u Meeting Pointu je slobodan, a za književno veče u koncept prostoru 4 sobe gospođe Safije su neophodne rezervacije.

U Mostaru, gradu u kojem pahulje nisu česte gošće, nastala je jedna od najljepših pjesama baš o njima. Upravo pjesmom ‘Pahulje’ ekspresivna i harizmatična umjetnica Jelena Milušić najavljuje predstojeći solo album, koji se očekuje ove godine.

Bajkovitu poemu ‘Pahulje’ Alekse Šantića muzički je oživjela kompozitorica Merima Ključo, koja ujedno potpisuje audio i video produkciju singla.

Jelena Milušić i Merima Ključo talente su ujedinile na albumu ‘Lume’, te su podstaknute uspješnim rezultatom, nastavile saradnju na Jeleninom solo albumu.

Još jedna posebna saradnja veže Jelenu za Mostar i to s Atillom Aksojem. Prepoznatljivi po suptilnom i emotivnom muzičkom izražaju, Jelena i Atilla izvode romsku i sefardsku muziku pod imenom Barimatango.

Izlasku Jeleninog solo albuma prethodit će još jedan singl i videospot, kao i nastupi u regiji, Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Na pitanje zašto baš ova pjesma, Jelena odgovara: „Najavni singl mog predstojećeg albuma htjela sam posvetiti Mostaru i svima onima koji vole i poštuju ovaj grad, njegovu različitost i ljepotu. Šantićevi topli stihovi i lepršava kompozicija Merime Ključo vraćaju me u grad iz mog sjećanja, grad bezbrižnog djetinjstva. Također, dozivaju Mostar skladnih, prijateljskih i nježnih nota, Mostar koji zaslužuje bolje nas“.

Interijer Ateljea Figure u Sarajevu pružio je ugodni ambijent za snimanje videospota, a za snimke Mostara iz zraka zaslužan je web portal Bljesak.info.