Autor: urednik

NOVA IZLOŽBA NA ODJELJENJU ZA ETNOLOGIJU ZEMALJSKOG MUZEJA BiH

U prostorijama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine bit će otvorena nova izložba Odjeljenja za etnologiju “Modeli tradicionalnih kuća sa elementima pokućstva” kojom će se posjetiocima prikazati primjeri tradicionalne stambene arhitekture s kraja 19. i iz prve polovine 20. stoljeća. Izložbu će u ponedjeljak, 20. juna 2016. godine u 14 sati otvoriti dr. sci Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH i dr.sci Nirha Efendić, načelnica Odjeljenja za etnologiju. Izložba će biti otvorena do kraja 2016. godine.

Ova izložba omogućit će posjetiocima da se upoznaju sa izgledom  tradicionalnih kuća, pokućstva, upotrebnog tekstila i alata. U četiri cjeline predstavljeni su modeli kuća iz Livanjskog polja, Sarajevskog polja, Posavine, te model hercegovačke kule.  Izloženi modeli kuća  rađeni  su prema autentičnim stambenim zgradama i predstavljaju modele šireg stambenog kompleksa pojedinačnih kuća, tj. glavnu stambenu zgradu, pomoćne stambene objekte, uređenje enterijera stambenog prostora, te modele mobilijara. Dio izložbe čine i originalni predmeti iz zbirke Odjeljenja za etnologiju koji su predstavljali dijelove pokućstva i alata,  kao i fotografije snimljene krajem 19. i tokom prve polovine 20. stoljeća.

Dok izloženi modeli kuća predstavljaju tipove stambene arhitekture seoskog stanovništva, kula predstavlja stambeno-fortifikacijski objekat gdje bi boravili bogati veleposjednici koji su jedan dio godine provodili u gradu, a drugi na selu, nadgledajući svoje zemljišne posjede.

 

Njemačka, stižemo!

U prostorijama Goethe-Instituta u Sarajevu 13. i 14. juna održan pripremni seminar za učenike, dobitnike stipendija za omladinske ljetne kurseve u Njemačkoj.

 

Kao i svake godine u junu, Goethe-Institut je organizovao pripremni seminar za učenike koji su dobili stipendije za trosedmične ljetne kurseve u Njemačkoj. Ove godine dodijeljeno je ukupno 14 stipendija za omladinske kurseve. Svakoj od sedam partnerskih škola (PASCH) pripadaju po dvije stipendije, a učenici se biraju na osnovu određenih kriterija. PASCH-škole se nalaze u Bijeljini, Bosanskoj Krupi, Gračanici, Livnu, Nemili, Tuzli i Zenici.
Pripremni seminar održan je u Sarajevu 13. i 14. juna. Budući da se PASCH-škole ne nalaze u Sarajevu, za učenike je organizovan i obilazak Sarajeva uz turističkog vodiča, a nakon toga su upoznati sa  sadržajima koji ih očekuju u Njemačkoj. Tokom ljetnog raspusta učenici putuju u četiri njemačka grada gdje će provesti tri sedmice sa vršnjacima iz cijelog svijeta. Prijepodne pohađaju intenzivni kurs njemačkog, a poslijepodne im se nude različiti projekti, radionice i izleti. Pored mogućnosti da poboljšaju svoje znanje njemačkog jezika i upoznaju neke od njemačkih gradova, učenice i učenici zajedno rastu u velikoj međunarodnoj grupi i uče mnogo toga o drugim zemljama koje su dio PASCH-inicijative.

Chillen2
Na pitanje šta očekuju od boravka u Njemačkoj, izjavili su da žele upoznati nove prijatelje iz čitavog svijeta, upoznati Njemačku, poboljšati svoje znanje njemačkog, dobro se zabaviti i skupiti nova iskustva.  Nadaju se da će i sami biti aktivni i otvoreni za nova poznanstva. Poruka koju su poslali po završetku seminara glasi „Njemačka, stižemo“, što su ovjekovječili na tabli uz potpise svih. Ovo je deveta generacija učenika koji putuju na ljetni kurs u Njemačku.
Završni seminar održat će se početkom oktobra u Sarajevu. Nestrpljivo čekamo da nam ispričaju svoja iskustva i utiske i nadamo se da će im se sva očekivanja ispuniti.

”Život na Vilerovom goblenu”

Aleksandar Saša Bulvić i galerija Zvono predstavljaju:
”Život na Vilerovom goblenu”
U saradnji sa : Miljenkom Jergovićem, Semezdinom Mehmedinovićem i Goranom Samardžićem

Život nije dovoljno dug da bi se moglo uteći goblenima.  Ako vas nisu ispratili iz roditeljske kuće ili ste ih izbjegli u formiranju vlastitog domaćinstva, stići će vas u nekom iznajmljenom stanu, gdje će vas uplakani dječak ili tajna večera podsjećati na radnički i srednji građanski stalež iz upokojene države, vezu svih tih vezilja sa pokušajem reproduktivne umjetnosti.
Više već što bismo željeli ti gobleni govore o nama, o svim kompenzacijama za izostanak nekog Petrovića, Dragulja ili Mujezinovića na zidu, na siromaštvo kog smo se taman pred rat riješili, da bi nas opet iz nekih skloništa ili kuća u kojima smo bili prinuđeni stanovati gledala njihova u krupnom bodu lica ispod napuklih stakala i okrnjenih ramova.
A tek ramovi, kakvu njihova masivnost pjeva odu o estetici šezdesetih i sedamdesetih, o svim tim sakujpljanjima posteljine za ”kad dođu gosti” ili kupovine ”servisa za ručavanje” koji bi se pobožno, iz kabastih vitrina, iznosili tek jednom godišnje.
Osim što su ih domaćinstva sa ”nevještim pletiljama” čak i kupovala, gobleni su nastajali najčešće iz potrebe žene, majke, domaćice, koja bi u predahu neplaćenog kućnog rada tražila prostor vlastite realizacije, potvrdu da i ona postoji u nečemu materijalnom, opipljivom. Oni su i bili ulog da će djeci nešto ostati, čega će se oni s lakoćom kasnije odricati.
Svaki goblen jedna je mala istorija. I dio njih izložićemo u Zvonu. Pratiće ih zapisi Miljenka Jergovića, Semezdina Mehmedinovića i Gorana Samardžića, kao nekad, kada su kreirali u tom prostoru, bježeći od socijalističkih simbola u sigurnu laboratoriju konceptualnog stvaranja.