Autor: urednik

Izložba Nele Hasanbegović

„Trag ženske baštine – BiH“. Upotrebom eksponata, rekvizita i kostima specifičnih za određena razdoblja bosanskohercegovačke historije, Nela Hasanbegović kroz foto-performas problematizira žensko naslijeđe i ulogu žena u našem društvu. Na izložbi će pored fotografija Nele Hasanbegović biti predstavljen i dio spomenika „Ženi borcu“ sa Vraca (rad Alije Kučukalića) koji se čuva u Historijskom muzeju BiH.

Otvorenje će biti upriličeno 24.02.2017. u 20:00 sati, u zgradi Historijskog muzeja BiH (Zmaja od Bosne 5). Izložba se realizira u okviru Međunarodnog festivala Sarajevska zima 2017.

O IZLOŽBI

„Izložba Nele Hasanbegović je evokacija tragova ženske materijalne i nematerijalne baštine, podsjećanje i oživljavanje sjećanja na prirodu ženske borbe kroz bosanskohercegovačku historiju. Tragove ženske baštine umjetnica priziva kroz odjeću specifičnu za pojedine historijske periode i kroz mjesta individualnog/kolektivnog pamćenja.

Fotografijama Nele Hasanbegović su prethodila traganja za artefaktima, mjestima, pričama koje utjelovljuju atipičnu žensku ulogu – ulogu ženu borca, kao i putovanja na različite lokacije i performativni ulasci u odjeću koju su nosile žene u prošlosti. Proces poistovjećivanja i identifikacije putem odjeće se odvijao upotrebom eksponata, rekvizita i kostima. Nela Hasanbegović, ulazeći u odjeću simbolično obojenu historijom i peruzimajući aure predmeta, utjelovljuje  heroine iz prošlosti i govori o širokom spektru uloga koje je žena imala u našem društvu.“

Elma Hodžić

O UMJETNICI

Nela Hasanbegović (1984., Sarajevo, Bosna i Hercegovina) vizuelna umjetnica.

Od 2013. godine pohađa doktorski studij likovnih umetnosti – vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti, Univerzitet umetnosti u Beogradu. Magistrirala [2010. god.] i diplomirala [2007. god.] na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek kiparstvo, Univerzitet u Sarajevu. Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek kiparstvo, zavšila 2002. godine. Proteklih dvanaest godina kroz samostalne i grupne izložbe aktivno učestvuje u savremenoj inozemnoj i domaćoj likovnoj sceni. Umjetnička djela realizira u različitim medijima, od skulpture, objekata, instalacija, pa sve do performansa (performance), fotografije i videa. Dobitnica je nekoliko prestižnih nagrada, priznanja i stipendija.  Članica udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 2007., Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena od 2011. i Artnaut-a od 2015., U.S.A.   Od 2012. godine zaposlena na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, u zvanju asistentice na predmetu Metodika likovnog odgoja.

Web: www.nelahasanbegovic.com

IZLOŽBA ”RAT SJEĆANJA” OTVORENA U TUZLI

Iako sa različitih izvora čujemo poruku kako je proces pomirenja nemoguć te kako ne postoji spremnost za suočavanja s prošlošću, izložba ”Rat sjećanja” u organizaciji Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo-Beograd) donosi drugačija iskustva.
O istinskoj spremnosti za konstruktivni dijalog svjedoči i prva izložba u Tuzli u okviru drugog ciklusa predstavljanja fotografija obilježenih i neobilježenih mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini koja je nastala kao rezultat dugogodišnjeg i obimnog istraživanja CNA pod nazivom ”Ratni spomenici u Bosni i Hercegovini od 1991.”

Tuzlanska postavka otvorena je 21. februara u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona, nakon što su je u prvom ciklusu predstavljanja imali/e priliku vidjeti posjetitelji/ce u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Bihaću i Beogradu.
I u drugom ciklusu sa sadržajem postavke ”Rat sjećanja” kao i istoimene monografije moći će se upoznati građani/ke Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Nakon Tuzle u kojoj će izložba biti otvorena do 4. marta, naredne su planirane za Brčko i Sisak.

O politici memorijalizacije, načinu na koji se sjećamo, odnosu prema žrtvama, neprijatelju i prošlosti na tuzlanskom otvaranju izložbe govorili su članovi/ce Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo Beograd) Davorka Turk i Nenad Vukosavljević koji je s Nedžadom Horozovićem i zabilježio spomenike u Bosni i Hercegovini. Podsjetili su i na misiju CNA usmjerenu ka izgradnji trajnog mira kroz promociju kulture nenasilja kojoj su odani/e posljednjih dvadeset godina, a jedan od primarnih zadataka ukupnog djelovanja je komunikacija sa ratnim veteranima i njihovo povezivanje. Upravo zahvaljujući veteranskm skupovima i zajedničkim posjetama mjestima stradanja nastala je i ideja za dokumentovanjem spomenika kao i neobilježenih mjesta stradanja.
Cijeli projekat usmjeren je ka potrebi da se sagledaju dominantni načini sjećanja kroz etničku prizmu, u nadi za mogućnost promjene postojećeg koncepta, a sve uz želju da se nepravda, bol i rat više nikada neće ponoviti.

Iste želje, kao i zahvalnost zbog prilike da se građani i građanke Tuzle upoznaju s ovom važnom izložbom podijelili su i predstavnici/e grada domaćina, te se publici u BKC-u na otvaranju izložbe obratila Nedžada Avdić, poslanica u kantonalnoj skupštini, Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, te Edis Bajić, direktor Bosanskog kulturnog centra.

Interesovanje publike i predstavnika/ca medija za tuzlansku postavku ohrabruje te potvrđuje postojanje svijesti o nužnosti dijaloga i povezivanja kao osnovnih preduslova za proces pomirenja.
Sve fotografije možete pogledati na www.kulturasjecanja.org a sažetak monografije na http://nenasilje.org/publikacije/pdf/Rat_sjecanja.pdf

Memorijalni foto konkurs “Goran Terzić” je otvoren za prijave!

Na konkurs mogu biti prijavljene fotografije snimljene u periodu od 01. januara 2016. godine do 31. decembra 2016. godine. Radovi se dostavljaju do 31. marta u ponoć, isključivo putem servisa Wetransfer, na mail konkurs@etrafika.net

Veličina fotografija mora biti najmanje 3000 px (300 DPI) po dužoj strani. Radovi mogu biti minimalno obrađeni, poštujući etičke principe u fotonovinarstvu, osim za kategoriju Mašta, gdje nema ograničenja u pogledu fotomanipulacija.

Jedan autor na konkurs može poslati najviše dvije fotografije po kategoriji. Konkurs je namijenjen svim ljubiteljima fotografije, bez obzira da li se njome bave profesionalno ili amaterski, bez teritorijalnih ograničenja.

Prijavljene fotografije ne smiju na sebi imati vodene žigove niti bilo koje oblike potpisa, moraju biti memorisane tako da sadrže naziv kategorije, naziv fotogafije, te ime i prezime autora.

Učešće je besplatno za sve zainteresovane.

Kategorije:

–       Ljudi mog grada

–       Događaj

–       Život

–       Kultura i umjetnost

–       Mašta

Stručnom žiriju će biti proslijeđene samo fotografije koje zadovoljavaju tehničke uslove, zato vas molimo da obratite pažnju na uslove i pravila konkursa! Žiri čine profesionalni fotograf Aleksandar Čavić, profesionalni fotograf Samir Zahirović, fotograf i organizator Balkan Photo Award Haris Čalkić, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković, te glavna i odgovorna urednica portala eTrafika.net Vanja Stokić. Prilikom žiriranja biće odabrano 50 fotografija (po 10 u svakoj kategoriji), pobjednici po kategorijama, kao i ukupni pobjednik konkursa.

Pobjednici po kategorijama dobijaju SAMSUNG GALAXY TAB 7.0, poklon kompanije LANACO koja je prijatelj konkursa, dok je Grand Prix obezbijedio glavni pokrovitelj konkursa, kompanija Nikon i Refoto BH. Ukupni pobjednik konkursa dobija fotoaparat Nikon D3300 kit sa 18-55mm AF-P objektivom i Lenspen olovku za čišćenje objektiva.

Organizatori imaju pravo koristiti fotografije za promociju konkursa „Goran Terzić“, uz obavezno potpisivanje autora. Fotografije neće biti korištene u bilo koje druge svrhe.

Čuvamo sjećanje na Gorana

Goran Terzić rođen je 16. aprila 1958. godine u Banjaluci, gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Školovanje je nastavio na univerzitetima u Ljubljani i Sarajevu, gdje stiče zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike. Veliki dio radnog vijeka proveo je u Elektroprenosu, kompaniji „LANACO“ i svojoj firmi „Terzo Computers“, pored čega je aktivno sarađivao sa NVO sektorom. Problemi sa zdravljem zahtijevali su rano penzionisanje, što je Terzić iskoristio da se vrati velikoj studentskoj ljubavi – fotografiji.

Njegov rad su ubrzo zapazili mediji, a proslavila ga je stranica „Ljudi Banjaluke“. Svoj rad fotoreportera započeo je u Nezavisnim novinama, još u prvim godinama njihovog postojanja, dok je posljednjih godina života snimao za portale Buka i eTrafika, te foto agenciju Pixsell. Njegova fotografija izabrana je među 10 najboljih u kategoriji „Ljudi“, na foto konkursu „Fotografija godine 2012“, dok je 2014. godine dobio svoje posljednje priznanje, osvojivši Grand Prix “Stjepan Sekulić”.

Preminuo je 19. januara 2015. godine, u 57. godini života, nakon snimanja svoje posljednje reportaže. Njegov iznenadni odlazak ostavio je veliku prazninu u porodici, redakciji, među kolegama, prijateljima, ljubiteljima fotografije i pisane riječi.

Ovaj Memorijalni foto konkurs je pokušaj redakcije portala eTrafika da sačuva sjećanje na svog prijatelja i kolegu, te pod njegovim imenom okupi ljubitelje fotografije.