Autor: urednik

Zijah A. Sokolović sa predstavom Demokracija u SARTR-u

U petak, 19. maja u 20h u Sarajevskom ratnom teatru gostuje predstava “Demokracija” rađena prema tekstu i u režiji Zijaha A. Sokolovića. Predstava se igra u okviru programa Festivala “Pet dana Zagreba u BiH”.

DEMOKRACIJA

Tekst i režija: Zijah A.Sokolović
Dramaturgija: Selma Parisi
Igraju: Dražen Šivak i Zijah A.Sokolović
Produkcija Thearto projekt
Udruga Riječi/ Prave/ Predstave predsjednik Silvio Parisi www.thearto.hr

Cijena ulaznice iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 svaki radni dan od 10h do 16h ili subotom na 060/327 0025.

 

TEATAR POZORIŠNE MAGIJE ZIJAHA A. SOKOLOVIĆA

Scena je prazna – to je ona praznina prostora Petera Brooka po kojem je dovoljno da se netko kreće i da od toga nastane teatar. Pojavljuju se dva lika, pomalo beckettovska, sa metlama – ono što će sljedećih osamdeset minuta mesti i rastjerivati po toj ogoljeloj pozornici jesu naši najdublji strahovi, nadanja i čežnje, oni će bezobzirno kopati i rovariti, čeprkati po našoj nutrini, izvrtati prema van našu intimu ne bi li nas suočili sa svim onim što najčešće ne želimo priznati ni samome sebi – da naš život, ipak, u krajnjoj liniji, ovisi ve-likim dijelom o našim vlastitim postupcima, o tome kako se postavimo i što činimo. Ozbiljna, egzistenci-jalna pitanja moći, vlasti, manipulacije i posesivnosti, sudbinska čvorišta naših života oni će raspetljavati ne poput Aleksandra udarcem mača no strpljivo i postupno, taj Gordijev čvor koji nas steže i guši odmotavaće preciznim alatkama zanata i umjetnosti pozorišta, igrom u koju će uvući i nas same dokazujući nam i zorno predočavajući ono što je veliki ruski redatelj Anatalij Vasiljev poručio u svom obraćanju uz ovogodišnji Svjet-ski dan teatra: „Kazalište može reći sve.“

A kako se to „može reći sve“ Zijah A.Sokolović ustrajno nam pokazuje već gotovo puna četiri desetljeća, praktično od praizvedbe kultne monodrame „Glumac…je glumac…je glumac“ u Sarajevu 30.03.1978 godine. Na tragu tog tragalačkog i istraživačkog puta tajnama kazališnog stvaralaštva, ovaj „vladar iluzije“, kako se često voli nazvati, gradi i svoj najnoviji autorski, pozorišni čin – predstavu „Demokracija“ po vlastitom tek-stu, uspregnutu u formi čiste i kristalno izbrušene duodrame, u suradnji sa partnerom, glumcem Draženom Šivakom i uz asistenciju dramaturginje Selme Parisi. Predstava je to jasnih i preciznih koordinata, neobo-rivih argumenata, sva u raspri suprotstavljenih mišljenja, stavova i tvrdnji, uronjena u vrckavi, prštavi humor ne bez jetkih žaoka autoironije i cinizma, ali nikada gruba i neotesana, uvijek na granici onoga što možemo pojmiti, što želimo shvatiti i onoga neuhvatljivog, što nam izmiče i čemu vječno težimo.

Da bi to postigli i uvjerili nas, s one strane rampe, da smo i mi unutra, da ono što glumac govori na sceni nije ništa drugačije od onoga što gledatelj doživljava i preživljava, samo je ovdje riječ o pozorišnoj iluziji a u našem slučaju o okrutnoj stvarnosti života i doba u kojem jesmo, Zijah A.Sokolović i Dražen Šivak vode nas kroz povijest ljudskih uspona i padova, kroz mutne predjele ljudske istorije, biografije velikih ljudi i dramskih protagonista kroz stoljeća, pred nama defiluju Gaj Julije Cezar Williama Shakespearea, Antigona Sofokla, Okovani Prometej Eshila, ratnici, vojskovođe, mislioci, političari i revolucionari, diktatori i narodne vođe prošlosti i sadašnjosti, oni pod čijim je plaštem i voljom za moć otpočeo ili se odvijao taj mukotrpan put ka demokraciji, vladavini naroda, gdje više ne bi bila presudna i odlučujuća riječ pojedinaca već mišljenje odabranih predstavnika samog naroda.

A to čine najjednostavnijim i zato najtežim, rudimentarnim kazališnim sredstvima i jezikom, praktično bez rekvizita ili upotrebljavajući ga višestruko, kroz brojne namjene, na praznoj pozornici, koristeći samo riječ pokret i glas. Vrhunsko umijeće vladanja sobom na sceni kakvo ispoljavaju ta dva glumca,svaki u svojoj osobnosti i glumačkom registru po kojem probire poput zanesenog pijaniste po dirkama glasovira,nešto je što ne vidimo baš tako često u teatru. Oni su pritom briljantni autori – glumci kojima je jedina svetinja igra, i oni se igraju bezuvjetno, beskompromisno i beskrajno, poput zaigranog stvora u zemlji Neverland, oni su taj Petar Pan i Zvončica što nam otvaraju izmaštane svjetove u koje se često, zbog vlastite uskogrudosti i straha pred nepoznatim ne usudimo ni priviriti, oni kad govore o Bogovima i Ljudima brišu te razlike i pokušavaju nas uvjeriti da to, vječno božansko, zapravo je skriveno duboko u nama i samo se trebamo usuditi to priznati i prihvatiti. Predstava „Demokracija“ Zijaha A.Sokolovića sažima sve one suprotnosti, sumnje, dvojbe i ne-sporazume sa kojima smo suočeni i koja, kako je to lucidno primjetio Vasiljev, može reći sve: „I kako žive bogovi na nebu, i kako se zatvorenici muče u jamama, i kako strast oplemenjuje, i kako ljubav razara, i kako je dobar čovjek nepotreban, i kako vlada prijevara, i kako ljudi žive u stanovima a djeca u izbjegličkim logo-rima,i kako se vraćaju u pustinju,i kako se s najmilijima rastaju,kazalište može pričati o svemu…“

Mladen Bićanić

 

Putovanje s Geertom Makom

Buybook vas poziva na

Putovanje s Geertom Makom

autorom bestselera U Evropi, Most i Putovanje bez Johna

petak, 19. maj 2017. u 19:30 sati

Atelje Figure, Danijela Ozme 12/3, Sarajevo

 

Razgovor s autorom vodi Nenad Rizvanović

Vedran Vujica, gitara

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na putovanje s Geertom Makom u petak, 19. maja 2017. u 19:30 sati u Ateljeu Figure. Holandski novinar i autor putopisa U Evropi, Most i Putovanje bez Johna, bestselera objavljenih u izdanju Buybooka, dolazi u Sarajevo, a razgovor s autorom vodit će Nenad Rizvanović.

Makovo kapitalno djelo, knjiga U Evropi: Putovanje dvadesetim vijekom, objavljena 2004. godine, govori o prošlosti, o tome šta prošlost čini s nama, o rascijepljenosti i neznanju, o historiji i strahu, o siromaštvu i nadi, o svemu onome u čemu nas nova Evropa razdvaja i spaja. U Evropi je uzbudljivi presjek putovanja koje je Geert Mak prošao na samom kraju dvadesetog vijeka. Polazna tačka mu je bila historija tog vijeka. Putovao je u London, Staljingrad i Madrid, obilazio bunkere Berlina, zavirivao u naparfemisane ormare Elene Čaušesku u Bukureštu i autiće-igračke napuštenog vrtića u Černobilu. Cilj putovanja je bila neka vrsta svođenja računa: U kakvom stanju kontinent napušta dvadeseti vijek?

Knjiga Most nastala je kada je 2006. Mak proveo nekoliko sedmica među uličnim prodavačima na istanbulskom mostu Galata: čajdžijom, prodavačem knjiga, prodavačem uložaka za cipele i momcima koji nude ilegalne cigarete. Većina ih je veoma siromašna, žive od dana do dana, od sata do sata. Svi imaju svoje brige, svoje tuge, svoje načine preživljavanja, svoje snove, svoju priču. Priču o uličnim prodavačima Geert Mak povezuje s historijom mosta, a time i s historijom Istanbula. Taj grad je nekad bio srce moćnog imperija, ali se tradicionalno, multietničko, multireligiozno Osmansko carstvo, i Istanbul s njim, u dvadesetom vijeku pretvorilo u modernu, sekularnu državu. Sad je to, po autorovim riječima, grad koji je “najvećim dijelom odsječen od svoje vlastite historije”. Most povezuje sadašnjost i prošlost pripovijedajući tu historiju.

Godine 1960. John Steinbeck i njegov pas Charley krenuli su zelenim kamionetom da ponovno otkriju dušu Amerike, posjećujući gradiće i gradove od New Yorka do New Orleansa. To putovanje opisano je u knjizi Putovanja s Charleyjem (Travels with Charley). Pola stoljeća kasnije, Geert Mak kreće iz Steinbeckovog doma. Milju za miljom, dok prati Steinbeckove korake kroz polja krompira u Maineu do beskrajnih prerija Midwesta i nalijeće na blistava predgrađa i zatarabljene dućane, Mak traga za korijenima Amerike i onim što je ostalo od svijeta koji je Steinbeck opisao. Kako se Amerika promijenila u posljednjih pedeset godina, šta je ostalo od američkog sna, i šta je trenutno zajedničko Evropi i Americi su pitanja na koja Geert Mak daje odgovore.

 

VIŠE O AUTORU

Geert Ludzer Mak, rođen 1946, jedan je od najpopularnijih holandski novinara i pisaca. Aktivan je na mnogim područjima civilnoga društva, a posebno je značajan njegov doprinos u nepristranom tumačenju evropske historije. Godine 2004. dodijeljen mu je počasni doktorat Otvorenog sveučilišta u Heerlenu za rad u historiografiji, a u aprilu 2009. dobio je francuski Orden Legije časti za lična postignuća, za spisateljski dar i za doprinos njegove knjige U Evropi: Putovanje dvadesetim vijekom razumijevanju u Evropskoj uniji. Ova knjiga postala je međunarodni bestseler i prema njoj je snimljena gledana televizijska serija. Godine 2015. dobio je Zlatno guščije pero za izuzetan doprinos u razvoju i popularizaciji pisane riječi u Nizozemskoj i svijetu. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika. Geert Mak živi u Amsterdamu i Friziji.

 

Prije početka razgovora s autorom, na gitari će svirati Vedran Vujica, a nakon razgovora koji će prevoditi Goranka Sarić-Prevljak, Geert Mak će potpisivati knjige i družiti se s gostima.

Knjige su u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba, a na promociji će biti dostupne po promotivnoj cijeni.

Muzej ratnog djetinjstva – Dan muzeja

Svake godine muzeji u svijetu obilježavaju Međunarodni dan muzeja 18. maja, a od ove godine pridružuje im se i Muzej ratnog djetinjstva koji je nedavno otvoren u Sarajevu. Povodom Dana muzeja pripremljen je bogat edukativni i zabavni program za djecu.

Šest radionica na kojima će djeca razvijati kreativnost i moći naučiti nove vještine bit će održano u subotu i u nedjelju, 20. i 21. maja.

Tako će u subotu najmlađi moći učestvovati u sljedećim radionicama: Čarobni svijet Ježeve kućice, od 11 do 13 sati (čitanje za djecu od 5 do 9 godina, sa Saninom Milavićem); Mozaik mira, od 13 do 15 sati (radionica pričanja i kolažiranja za djecu od 5 do 9 godina, sa Jasenkom Hoffmann); Pravimo mir zajedno, od 15 do 17 sati (radionica origamija i kineskog rezanja papira za djecu od 9 do 14 godina, sa Nerminom Varešanović).

Osim ovih radionica, u subotu će Muzej ratnog djetinjstva raditi do ponoći, te će tokom cijelog dana, od 10 do 00 sati, ulaz biti besplatan za sve posjetioce.

U nedjelju, 21. maja, planirane su sljedeće radionice: Šta sve možemo napraviti od gipsa?, od 11 do 13 sati (umjetnička radionica za djecu od 5 do 14 godina, sa Claire Dupont); Junakinje mira (radionica stripa za djecu od 9 do 14 godina, sa Nevenom Misaljevićem); Mozaik mira (radionica pričanja i kolažiranja za djecu od 9 do 14 godina, sa Jasenkom Hoffmann).

Zbog ograničenog broja mjesta, prijave su obavezne, te ih je moguće uraditi putem e-maila na radionice@djetinjstvouratu.com, ili telefonom na 033 53 55 58.

Osim besplatnog ulaza u subotu, tokom cijelog vikenda posjetioci će imati 20% popusta na sve artikle u muzejskoj suvenirnici. Iz Muzeja ratnog djetinjstva pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže na adresi Logavina 32, te da zajedno obilježe Međunarodni dan muzeja.