Autor: urednik

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije “Strings Attached Sinfonietta” najavljuje četvrti i završni koncert u sklopu projekta ‘Muzikom kroz izložbu’ u Sarajevu. 

Događaj će se održati u utorak, 10. decembra 2024. godine, s početkom u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine (Zelenih beretki 8, Sarajevo). Koncert je dio programa retrospektivne izložbe posvećene slikarskom opusu Halila Tikveše, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih umjetnika.

Na koncertu će nastupiti ansambl ‘SA Sinfonietta’, kojeg čine violinistkinja Tamara Arsovski, violončelistkinja Belma Alić i akordeonistica Belma Šarančić. Ivana Udovičić, historičarka umjetnosti i muzejska savjetnica Umjetničke galerije BiH, predstavit će retrospektivnu izložbu Halila Tikveše, naglašavajući njen značaj u kontekstu bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva.

Program koncerta obuhvata djela Philippa Lerouxa, Sofie Gubaiduline, Sergeya Berinskog i Astora Piazzolle. Odabrane kompozicije istražuju bogatstvo savremenog muzičkog jezika i univerzalne teme harmonije, simbolike i introspekcije.

Retrospektivna izložba Halila Tikveše upoznaje publiku sa specifičnim slikarskim izrazom, prepoznatljivom simbolikom i snažnim vizualnim identitetom jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara. Njegova djela prožeta su motivima zavičaja i naglašene erotike.

Izložbu kurira Ivana Udovičić, historičarka umjetnosti sa dugogodišnjim iskustvom stečenim u Umjetničkoj galeriji BiH. Danas je zaposlena u svojstvu muzejske savjetnice i voditeljice Odjeljenja zbirki. Naglasak njenog istraživačkog rada je na bosanskohercegovačkom slikarstvu prve polovice dvadesetog stoljeća.

Projekat ‘Muzikom kroz izložbu’ se realizuje uz podršku Grada Sarajevo i Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo, a u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine i Umjetničke galerije Bosne i Hercegovina.

Događaj nije namijenjen osobama mlađim od 14 godina.

Ulaz je slobodan.

Filmski program “Dani ljudskih prava” održat će se u kinu Meeting Point u Sarajevu od 9. do 11. decembra u organizaciji Sarajevo Film Festivala i partnera festivala. Ove godine na 30. Sarajevo Film Festivalu obilježeno je 16. izdanje Dana ljudskih prava.

Od 9. do 11. decembra na “Danima ljudskih prava” u bioskopu Meeting Point biće prikazan izbor filmova iz festivalskog programa.

Na programu su filmovi:

“Nebo iznad Zenice” Zlatko Pranjić i Nanna Frank Møller // 9.12. // 18:00

“Dnevnici iz Libana” Myriam El Hajj // 10.12. // 17:00

Kratki filmovi // 11.12. // 17:00

“Samir Mehić Bowie: Pisma iz Srebrenice” Lamije Grebo,
“Čovek koji nije mogao da ćuti” Nebojše Slijepčevića,
“Izlaz kroz ludnicu” Nikole Ilića.

“Dani ljudskih prava” publici kina Meeting Point pružaju jedinstvenu priliku da pogledaju odabrane filmove prikazane na ovogodišnjem 30. Sarajevo Film Festivalu i da se uključe u diskusiju o ovim filmovima i ključnim pitanjima ljudskih prava u našem društvu.

PROGRAM:

ponedjeljak, 9.12.

17:00 Panel

“Ekološka ljudska prava u Bosni i Hercegovini”

Predrag Raosavljević, Institucija ombudsmena u BiH, Emina Veljović, Aarhus centar u BiH i Samir Lemeš, Eko forum Zenica.
Moderator: Alma Mirvić-Kapić, UNDP u BiH.

18:00 NEBO IZNAD ZENICA

(Danska, Bosna i Hercegovina, 2024, 90 min.)

Režija: Zlatko Pranjić, Nanna Frank Møller

Četvrtinu površine bosanskog grada Zenice zauzima velika fabrika željeza. Fabrika željeza, koja danonoćno izbacuje dim i vatru, najveći je poslodavac u ovoj oblasti. Zenica se smatra jednim od najzagađenijih gradova na svijetu, s visokom stopom raka i respiratornih bolesti u populaciji, kao i dijabetesa među djecom. Zeničanima je konačno dosta. Oni osnivaju udruženje Eko-forum i traže promjene, ali – kao u grčkoj tragediji – sukobljeni interesi su jači od bilo koga upletenog u ovu priču.

Dobitnik specijalne nagrade za ekološku svijest na 30. Sarajevo Film Festivalu.

Pod pokroviteljstvom UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

utorak, 10.12.

17:00

DNEVNICI IZ LIBANA

(Liban, Francuska, Katar, Saudijska Arabija, 2024, 110 min.)

Režija: Myriam El Hajj

Joumana, vatrena feministička spisateljica, pjesnikinja i aktivistica, kandidirala se na izborima 2018. prkoseći političkom sistemu koji guši Liban već četrdeset godina. Pobijedila je, ali je već sljedećeg dana na korumpiran način svrgnuta, razbjesnivši svoje pristalice. Sljedeće godine, gnjev naroda se pretvara u revoluciju. U formi dnevnika, autor filma govori o četiri burne godine u zemlji u previranju, koja se bori da skine sopstvene okove.

Priča počinje 2018. godine u Libanu. Pratimo tri lika sa zajedničkom željom da obnove razorenu zemlju. Kako možete nastaviti da sanjate kada se sve oko vas raspada?

Nakon projekcije uslijedit će tribina “Na braniku: Budućnost je za žene”, na kojoj će učestvovati autorka filma Myriam El Hajj, Selma Hadžihalilović i Lana Bobić.

Projekcija i panel održavaju se u sklopu projekta „Žene vode put do mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“, koji se realizuje uz podršku Fonda za izgradnju mira (PBF) generalnog sekretara Ujedinjenih naroda u partnerstvu sa Ministarstvom. ljudskih prava i izbjeglica Bosne i Hercegovine. Projekat se provodi pod vodstvom rezidentnog koordinatora UN-a u Bosni i Hercegovini, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacioni fond Ujedinjenih naroda (UNFPA).

srijeda, 11.12.

17:00

SAMIR MEHIĆ BOWIE: PISMA IZ SREBRENICE

(Bosna i Hercegovina, 2024, 34 min.)

Režija: Lamija Grebo

U proljeće 1992. godine rat je razdvojio prijatelje i članove rock'n'roll benda iz Srebrenice. Bubnjar Faruk napušta Srebrenicu, a gitarista Samir ostaje u gradu. Kroz pisma sanjaju da se ponovo sretnu sve do jula 1995. godine.

ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO CUTI

(Hrvatska, Slovenija, Francuska, Bugarska, 2024, 14 min.)

Režija: Nebojša Slijepčević

Bosna i Hercegovina, Štrpci, 27.02.1993. Paravojne snage zaustavljaju putnički voz na pruzi Beograd-Bar u akciji etničkog čišćenja. Dok vojnici iz voza izvode nevine civile, samo se jedan od 500 drugih putnika usuđuje da im se suprotstavi.

Dobitnik Zlatne palme za najbolji kratki film na festivalu u Cannesu

IZLAZ KROZ LUDARU

(Švajcarska, 2024, 19 min.)

Direktor: Nikola Ilić

Esej lični kratki dokumentarac priča priču o vojniku koji nikada nije želeo da bude vojnik. Odlučivši da nikada ne povuče okidač, njegov prkos dovodi ga u vojni zatvor.

Pod pokroviteljstvom Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.

***

Ulaz na program “Dani ljudskih prava” je besplatan. Besplatne ulaznice se preuzimaju sat vremena prije početka projekcije.

Dobrodošli na “Dane ljudskih prava” u bioskopu Meeting Point!

R. F. Kuang, Žuto lice, s engleskog preveo Danko Ješić

PIŠE: Zerina Arnaut

Ovaj roman donosi svježinu iskrenosti koja, na momente, može djelovati brutalno ili banalno, ali nam zapravo „otvara oči“ kroz crni humor i satiru, tjera nas da pogledamo pravo u jedan od najvećih problema sa kojima se suočava savremena umjetnost.

Žuto lice je novi roman američke spisateljice i prevoditeljice Rebecce F. Kuang, čija je trilogija, Rat makova (2018), Zmajska republika (2019) i Gorući bog (2020), doživjela veliki uspjeh kod čitatelja i književne kritike širom svijeta, a isti uspjeh doživio je i njen višestruko nagrađivani spekulativni roman Babel (2022). Žuto lice (2023) je roman kojim Kuang, ovaj put bez elemenata fantastike, propituje ulogu književnosti u savremenom svijetu u kojem dominiraju lažan sjaj i uspjeh predstavljeni kroz prizmu društvenih mreža i interneta. Pritom autorica ne zaobilazi pitanja plagijarizma, rasizma i etike kulturne aproprijacije, feminizma, te probleme izdavačke industrije koja književnost svodi na brojke, a umjetnika na senzaciju ili skandal.

Ovaj roman donosi svježinu iskrenosti koja, na momente, može djelovati brutalno ili banalno, ali nam zapravo „otvara oči“ kroz crni humor i satiru, tjera nas da pogledamo pravo u jedan od najvećih problema sa kojima se suočava savremena umjetnost. Od samog početka razvoja radnje, izdvaja se jedno osjećanje, a to je da je ovo problem o kojem se treba govoriti mnogo češće i mnogo glasnije, te da je ovaj roman zapravo komentar na mentalno stanje savremenog društva. Čitatelji se suočavaju sa pitanjima: da li je književnost svedena na dijeljenje citata, fragmenata izvađenih iz konteksta, na društvenim mrežama; da li književni krugovi i društva pisaca postoje samo u virtuelnom svijetu gdje spisateljice i pisci, sa zavišću ili lažnim oduševljenjem dijele odlomke iz romana svojih kolegica i kolega; da li je umjetnost „bolja“ ukoliko umjetnik likuje nad svojim uspjesima; da li je suština književne nagrade svedena na objavu fotografije na Facebooku ili Instagramu; gdje je granica, tačka susreta i raskida između književnosti i, općenito, umjetnosti, u odnosu na društvene mreže. Žuto lice upire prstom i dijagnosticira svojevrsne poremećaje koji nastaju i razvijaju se na društvenim mrežama, a koji stvaraju začarani krug divljenja, mržnje i zavisti koji umjetnost lišavaju ljudskosti.

Radnja, ispričana u prvom licu, prati mladu spisateljicu Juniper Hayward koja, na samom početku romana, opisuje svoje  prijateljstvo sa Athenom Liu, spisateljicom kineskog porijekla,  književnom zvijezdom, senzacijom u usponu. Juniper primjećuje, a u njenom tonu dominiraju zavist i ljubomora, način na koji se pisci okupljaju na društvenim mrežama kao u čoporima, dok objavljuju selfije sa konferencija, dodjela nagrada i putovanja, dok je Athena književnica koja nije dio nijednog čopora, ona ne reklamira druge, iako redovno objavljuje sve vijesti o svojoj karijeri.

Juniper propituje prirodu svog odnosa sa Athenom, shvata da ona sama po sebi nije dovoljno bitna da bi se Athena družila sa njom, stoga traži skrivene motive, Athenin uspjeh dijeli sa svojim neuspjehom i postaje, u svojim očima, sve manja i manja, bezvrijedna, vrijedna prezira. Zar svi ne želimo prijatelja koji nikad neće osporiti našu superiornost, jer već zna da je to uzaludno? Zar svi ne želimo nekog koga možemo da maltretiramo?

Bizaran zaplet radnje dovodi nas do pitanja autorstva i plagijarizma, duboko ukorijenjenog rasizma i kulturne aproprijacije kojom privilegovani bijelci manipulišu historijskim naslijeđem i identitetom onih koje smatraju drugorazrednima i drugačijima, a time i „egzotičnima“, stranima, strašnima. Nakon Athenine smrti koja nas uvodi u zaplet radnje, u Juniper se odvija moralna dilema kojoj svjedočimo, a sa kojom se istovremeno poistovjećujemo i koju osuđujemo. Juniper pronalazi Athenin neobjavljen rukopis, roman koji govori o preseljenju jedne porodice iz Kine u Ameriku, o njihovom prilagođavanju, teškom radu, životu izvan okvira svoje kulture i naslijeđa. Juniper krade roman, oblikuje ga tako da odgovara njenom iskustvu i objavljuje književni hit. Međutim, krađa će je, nakon prvobitnog uspjeha, gurnuti dublje u sve dileme koje je imala i za vrijeme svog druženja sa Athenom. Ona postaje bijela vještica, bori se sa pronalaskom svog glasa, identiteta, pripadnosti, priznanjem i pohvalom, svjesna da je zapravo Athna spisateljica koja i dalje dobija priznanje, te da je njen kratkotrajni uspjeh samo produžetak Atininog književnog stvaralaštva. 

Žuto lice nas poziva da stanemo, isključimo internet, i zapitamo se gdje je književnost danas, gdje je autentičnost, da postanemo svjesni tanke linije između divljenja i plagijarizma, razumijevanja i kulturne aproprijacije, da postavimo standarde kako etike, tako i estetike, da bi u moru društvenih mreža i izdavačke senzacionalističke industrije pronašli bisere, svjedoke istinske umjetnosti. Zbog toga i sama autorica u zahvalama na kraju romana navodi da je ovo horor priča koja zalazi u dubine usamljenosti savremenog pojedinca.

izvor: https://bookstan.ba/