Dan ekološkog duga dolazi najranije otkako se vrše mjerenja. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.
Već 2. augusta, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrži su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.
Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja septembra (mjereno 1997. godine) na 2. augusta ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.
Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u oktobru prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.
„Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva“, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Prema posljednjim podacima, Bosna i Herzegovina troši resurse 1,98 planeta. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (1,69 gha), obradive površine (0,66 gha), šumski proizvodi (0,53 gha), ribolovna (0,02 gha) i naseljena područja (0,02 gha) te pašnjaci (0,3 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 1,69 gha.
Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekokloškog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.
GFN s gotovo 30 partnera širom svijeta potiče pojedince da podupru #movethedate akciju osobnim angažmanom. To uključuje zabavno i informativno učenje o raznim metodama kojima se kroz svakodnevne aktivnosti može smanjiti osobni ekološki otisak. Na internetskim stranicama Dana ekološkog duga nalazi se i kalkulator ekološkog otiska kojim se može izračunati koliko prirodnih resursa troši svaki pojedinac te kada je baš vaš Dan ekološkog duga.
Sustavna promjena ključna je za pomicanje datuma Dana ekološkog duga. Zato GFN, koji je ranije ove godine pokrenuo svoju otvorenu podatkovnu platformu, pomaže u širenju rješenja koje su identificirale dvije organizacije: Project Drawdown i McKinsey & Company. „Da bi se postigli ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, čovječanstvo će morati prestati koristiti fosilna goriva prije 2050. To bi u velikoj mjeri doprinijelo rješavanju problema prekomjerne potrošnje prirodnih resursa“, tvrdi Mathis Wackernagel, predsjednik uprave GFN-a i jedan od osnivača Ecological Footprint-a.
Prema najnovijim podacima već se krećemo u pravom smjeru. Ekološki otisak po stanovniku u SAD-u pao je gotovo 20% od 2005. do 2013. godine, od kada postoje posljednja dostupna mjerenja. Ova značajna promjena povezana je uglavnom sa smanjenim emisijama ugljik- dioksida. Američki BDP po glavi stanovnika porastao je za oko 20% u istom razdoblju, što pokazuje da je moguće smanjiti potrošnju prirodnih resursa i u isto vrijeme ostvariti ekonomski rast. Unatoč tome što je američka vlada „napustila“ rad na borbi protiv klimatskih promjena, mnogi američki gradovi, države i velike tvrtke udvostručuju svoje obveze.
Kina, zemlja s najvećim ukupnim ekološkim otiskom, u najnovijem petogodišnjem planu čvrsto se zalaže za izgradnju „ekološke civilizacije“. Škotska, Kostarika i Nikaragva dobri su primjeri zemalja koje ubrzano rade na prestanaku korištenja fosilinh goriva u svom energetskom sustavu.
O Global Footprint Networku:
Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta.
www.footprintnetwork.org
O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/
