Autor: urednik

Večeras počinje 7. Internacionalni festival Muzika na žici

Koncertom AD HOMINEM u izvedbi Sarajevske filharmonije i solista/ica Violete Smailović-Huart, Paolette Marrocu, Meire Smailović, Vedrana Tuce i Irfana Kamenjaševića uz dirigovanje Ede Mičića, večeras će u 20 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo biti otvoren 7. Internacionalni festival Muzika na žici.
Na programu će biti djela Smailovića, Bernsteina i Von Einema.

Na scenama Narodnog pozorišta i Doma Oružanih snaga BiH od 11. do 14. oktobra nastupaće vrhunskih umjetnici i umjetnice koji u Sarajevo stižu iz SAD-a, Japana, Italije, Austrije…
Festival će, podsjećamo, biti u znaku stogodišnjice rođenja istaknutog bosanskohercegovačkog kompozitora Avde Smailovića.

Smailović, rođen u Visokom u siromašnoj porodici, prve tonove odsvirao je kao pastir na usnoj harmonici. Bili su to ulomci iz Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski, a da nije ni znao kako se ta muzika zove. „Presudan događaj za Smailovićevo opredjeljenje da život posveti muzici bio je susret s Čehom Vaclavom Rudolfom, tada dirigentom visočkog orkestra. Kao većina njegovih sunarodnjaka koji su se poslije 1918. raselili po novonastalim državama bivše Austro – Ugarske monarhije, i Rudolf je bio odličan muzičar i pedagog, te je odmah uočio izvanrednu glazbenu darovitost malog Avde Smailovića“, napisala je u festivalskom katalogu Bosiljka Perić Kempf, muzička istoričarka, publicistkinja i muzička kritičarka.
Ovaj period bio je temelj njegovog kasnijeg muzičkog razvoja, kako je i sam isticao, govoreći o vlastitoj biografiji koja bi mogla biti odličan predložak za film.
„Duboko uvjeren da je talent obaveza, da tajna uspjeha leži u postojanosti namjere i da čovjek treba sam sebe graditi cijeli život na svoju dobrobit i dobrobit zajednice u kojoj živi“, kako navodi Perić Kemp, Avdo Smailović uz učešće u ratu te bavljenje različitim zanatima (vodoinstalaterski, kovački i drugi) uspijeva akademski zaokružiti vlastito muzičko obrazovanje te najposlije diplomirati i magistrirati na odsjeku za kompoziciju u Ljubljani.
„Za muzičko uho svaki zvuk je muzika“ rekla nam je glumica Vesna Mašić na muzičkom putovanju na spomenutoj koncertnoj predfestivalskoj matineji, čime se i objašnjava specifičan uticaj različitih profesionalnih iskustava na muzički izraz Smailovića.
„Uz sve teškoće i nerijetka razočaranja, imao sam sreću da naiđem na ljude koji su visoko cijenili moju darovitost i aktivnosti i koji su, u određenom smislu, za veliki dio svega što sam postigao podjednako zaslužni kao i ja sam“ govorio je kasnije kompozitor.
Njegova muzika bila je usmjerena ka čovjeku uz intenzivnu težnju da bude iskrena i doživljena. Kako je sugerisao i naziv Smailovićevog kućnog orkestra Musica ad hominem (Muzika za čovjeka) zahvaljujući kojem je u porodičnom stanu u sarajevskoj Štrosmajerovoj ulici sa svojih petoro djece izvodio koncerte.
Njegove potomke, djecu, unuke i praunuka imaćemo priliku vidjeti na pozornici sedmog festivala Muzika na žici u okviru čega će na Muzičkoj akademiji u Sarajevu biti upriličen i naučni skup o Avdi Smailoviću u petak, 13. oktobra u 11 sati.
Osim večerašnjeg koncerta u Narodnom pozorištu, ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Izložba „Taština malih razlika“ uz vođenje Aleksandra Trifunovića

U sklopu pratećeg programa izložbe “Taština malih razlika” Graysona Perryja, nastavljamo  serijal autorskih vođenja kroz ovu izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

Glavni i odgovorni urednik medijskog projekta BUKA Aleksandar Trifunović provešće vas u četvrtak 12. oktobra, sa početkom u 19.00 časova kroz izložbu Graysona Perrya iz ugla medijskog aktiviste, tumačenjem izložbe kroz politički aktivizam autora, s posebnim osvrtom na Brexit.
Koliko je odluka britanske srednje klase da izabere izlazak iz EU slična odluci tadašnjih društvenih klasa u Jugoslaviji da podijele zemlju, i iz kojih razloga današnje klase u našem društvu prave izbore, od ličnih do političkih. Aleksandar povlači paralelu između Tima, glavnog junaka Graysonovih tapiserija i Bogdana, strip junaka BUKE koji je prošao sličan put od ponosnog pionira do gubitnika beskonačne tranzicije.

Aleksandar Trifunović (1970) medijski aktivista i novinar iz Banjaluke. Urednik je i osnivač BUKA magazina, popularnog TV i online medija. Čest je sagovornik domaćih i inostranih medija. Unazad 20 godina bavi se društvenim aktivizmom kroz medije. Organizator je i učesnik velikog broja javnih dešavanja, koncerata i predstava.

Izložba „Taština malih razlika“ se sastoji se od šest monumentalnih tapiserija koje istražuju britansku fascinaciju stilom i klasnim razlikama. Inspirisane ciklusom slika „Život razvratnika“ Wilijama Hogartha, engleskog slikara iz 18. vijeka, tapiserije prate život izmišljenog lika Tima Rakewella – od ranog djetinjstva, preko tinejdžerskih godina, pa sve do njegove smrti u automobilskoj nesreći. Tapiserije su bogate sadržajem, detaljima i bojom i prikazuju mnoge ekscentričnosti i jedinstvenosti koje se vezuju za život u Velikoj Britaniji – od dizajna enterijera do britanske kuhinje, političkih protesta i tračeva o životima poznatih ličnosti. Kompozicija svake od tapiserija donekle podsjeća na djela rane renesanse i podstiče na umjetničko, ali i socio-političko istraživanje.

Izložba je u zajedničkom vlasništvu kolekcije British Councila i kolekcije Arts Councila kojom upravlja londonski Southbank centar. Ona je poklon umjetnika i galerije “Viktorija Miro”, a realizovana je uz podršku britanske televizije Channel 4, organizacije Art Fund i fondacije „Sfumato“ i kompanije AlixPartners.

Uvodno slovo o XX1. Jazz Festu Sarajevo

Draga Publiko,

Ovaj festival je nastao u želji da slavimo slobodu koju smo nakon rata i opsade dočekali. Upravo “jazz” smo shvatali prvenstveno kao izraz slobode, pa tek onda, eventualno, kao muzički žanr. Oduvijek nam je bilo manje važno kako se neka muzika zove odnosno kako neko neku muziku naziva – bilo nam je jedino bitno da je muzika muzikalna, muzika kao univerzalni jezik koji ne ostavlja prostor za nesporazum.

U društvu je sve manje slobode, pa je i sve manje razloga za festivalska slavlja. Ove godine, za sve one koji o muzici razmišljaju žanrovski, festivalski program je najveća zagonetka do sada – jer, žanrovski rečeno, predstavit ćemo najširi opseg različitih muzika do sada, od savremene “klasične” muzike pa sve do “metala”, uključujući mnoge moguće muzike između te dvije krajnosti.

Ukoliko želite uživati u ovogodišnjoj muzičkoj odiseji, dođite otvorenog srca i doživite nešto što u ovoj zemlji i u gradu Sarajevu nikada niste mogli, a možda više nikada nećete imati priliku. Dođite nespremni i otvoreni, i ne očekujte ništa, da biste mogli dobiti sve, ili barem dovoljno za povratak u nadrealno realnu svakodnevnicu.

Dobro došli na XX1. međunarodni muzički festival 2017!

Edin Zubčević