Laku noć prijatelju mali

Piše: Amila Saleš

26.10.2017. (19. Oktobar)

Okruglo sedam dana je kako ga nema. Nema ga zbog ljudske gluposti i bahatosti. Nema ga jer glumimo da smo veliki. Najpametniji. Igramo se profesionalaca i dušobrižnika u amaterskoj ligi.

Ljudi dragi, nemam potrebu za osvetom, inatom i sličnim načinima besmislenog gubljenja energije i vremena. Nisam iz tih pjesama. Ali imam potrebu za istinom i za razumijevanjem. U namjeri i želji da ukažem na potrebu iskrenijih odnosa i bolje komunikacije makar, želim da vam ispričam zašto više nema mog malenog drugara, zamorčića PinDJonija, kojeg mnogi od vas poznaju, a neki su ga nedavno mogli upoznati i putem tv ekrana.

Nadam se da ova «akcija» zaslužuje akciju/reakciju i s vaše strane – pozivam vas da u komentaru podijelite vaše iskustvo na temu u nastavku. Kontam da možda tako možemo biti u prednosti, učeći iz drugih primjera, grešaka…pokušavajući ih usmjeriti…dati im pravo ime..ili ofarbati u pozitivno. Vrijedi pokušati ako ništa pozvati i na stari dobri sistem pravih vrijednosti – sistem nagrađivanja i kuđenja. Sve po zaslugama, drug moj. Dosta je turbo folka. Zar nije najjači fol biti ako ne najbolji onda što bolji i sretniji i iskreniji u onome što jesi. A ono si šta i kako radiš, misliš, osjećaš, kako djeluješ, živiš….

Čekala sam da mi se glava i srce razbistre kako ne bih pisala iz ljutnje, bijesa, tuge.

PinDJoni je bio lik i po.

Povjerenje sam očigledno ustupila pogrešnoj adresi i to je mog malenog drugara koštalo života. Išla sam na put i ne po prvi put naručila usluge Pet Hotela Sarajevo, kako bih obezbijedila adekvatan smještaj i njegu zamorčića. I ranije sam primjećivala i direktno ukazivala na male propuste na ovoj adresi, ali u nedostatku ovakvih usluga i servisa u našem gradu, a i u nedostatku raje koja ima mogućnost da se brine o Pindjoniju, ponovo sam kontaktirala pomenutu ekipu i dogovorila smještaj za dvije sedmice. Ustanova – firma koja nosi naziv kakav nosi stvarno mora da ispuni ono što se očekuje i ono što se podrazumijeva. Dozu ozbiljnosti pokazuje doduše formular kojeg sam uvijek rado ispunjavala, jer je dio procedure ali i utiska da je riječ o profesionalcima.

Već u petak kada su ga vratili primjetila sam ne samo praznu flašicu za vodu, neobičnu jednoličnu suhu hranu, već i neobične promjene u ponašanju i izgledu. Vikend promatranje me dodatno alarmiralo, a po sugestiji Dr. Krasnog A. i divne gospođe Lade, kojoj sam odletila do radnje po savjet, u ponedjeljak sam se obratila Dr. Ismaru Lutvikadiću na Veterinarskom fakultetu Sarajevo, čuvenom mladom stručnjaku za male kućne ljubimce. Sa svojim timom kolega i studenata počeo je akciju pretraga, a onda i spašavanja Pindjonija.

Uradili su sve moguće testove. Od EKG-a preko rentgena do vađenja krvi. Borba je trajala do četvrtka podne. Srce drago. Moj mali car. Pindžo, kako mu je mala Sara dala ime, koja mi je obogatila život zubatim poklonom prije gotovo četiri godine. PinDJoni smo ga zvali, jer je lik i po. Uspavali smo ga jer je bilo jasno da je upitan njegov nastavak ali i kvalitet života. Srce i bubrezi su već oštećeni. Nemoć i nepokretnost uzeli maha.

Da bi ironija i agonija u duetu ojačale… u vrlo otvorenom i iskrenom razgovoru kojeg sam imala preključer sa direktorom i vlasnikom Pet Hotela, Rifetom Hadžićem, koji apsolutno priznaje i preuzima krivicu ovog strašnog propusta, o kojem je prekasno obaviješten, saznala sam da oni imaju i svog veterinara te izuzetnu saradnju s mnogim vrlim veterinarima… znači da je osoba koja je bila zadužena za Pindjonija dnevno posvetila 7 minuta pažnje, moglo se sve ovo izbijeći…u svakom slučaju spriječiti ovakav ishod…

Pored usmenog preuzimanja krivice i izvinjenja, vođa ovog hotela je sanirao veterinarske troškove i suspendovao radnicu koja je bila zadužena za malenog gosta.

Najavila sam ovo pisanje, ali nemam namjeru da dižem ikakvu hajku. Ne želim da iko zbog ovog ostane bez posla, jer znam gdje živimo, ali želim da se zamislimo nad svojim postupcima. Želim da se dobro zamislimo.

Želim samo da kažem, svi umijemo i možemo i trebamo biti bolji ljudi.

Počivaj u miru prijatelju mali. Srećo lijepa. Hvala ti za svu radost. Hvala ti u ime sve raje, koja te voli i kojoj nedostaješ. Oprosti mi.

Laku noć dragi prijatelju. Laku noć PinDJoni.

 

6. Otvoreni univerzitet: Šta da se radi?

Šesti po redu Otvoreni univerzitet održat će se u Sarajevu od 9. do 11. novembra 2017. pod naslovom Šta da se radi? Na samu stogodišnjicu Oktobarske revolucije, naslov čuvenog Lenjinovog pamfleta iz 1902. godine ostaje i dalje ključno društveno i političko pitanje i u 21. stoljeću. Na Otvorenom univerzitetu tražit će se odgovori na javnim raspravama o zajedničkom jeziku, novim društvenim pokretima i urbanim borbama, protestima i plenumima, današnjoj krizi Evrope, historijskom revizionizmu i nacionalizmu, kao i o prošlosti i budućnosti komunističke ideje. Ove godine Otvoreni univerzitet uvodi novi format u vidu javnih rasprava na koje su pozvani svi zainteresirani da, nakon uvodnih referata, daju svoj prilog naporima da se pronađu konkretni odgovori i moguća rješenja. I u svojem šestom izdanju Otvoreni univerzitet želi pokrenuti široku društvenu raspravu i otvoriti prostor za alternativne i inovativne pristupe našoj sadašnjosti i budućnosti.

Otvoreni univerzitet počinje s radom u četvrtak, 9. novembra u 19.00 sati u Historijskom muzeju BiH izložbom Dejana Kaludjerovića Europoly (The European Union Identity Trading Game) koja koristeći format društvene igre monopoly preispituje položaj imigranata u Evropskoj uniji te duboki jaz između tzv. evropskih vrijednosti i realnosti. Na otvaranju izložbe, koja će biti otvorena za posjetitelje do 18. novembra, s autorom će razgovarati Jelena Petrović.

U petak 9. 11. Otvoreni univerzitet se seli u Sarajevski ratni teatar (SARTR) gdje će se s početkom u 16.00 sati održati rasprava Šta da se radi… s jezikom? Ko (ne) govori zajednički? Objavljena u Sarajevu 30. marta ove godine, Deklaracija o zajedničkom jeziku je izazvala jedan od najvećih kulturno-političkih skandala u posljednjih tridesetak godina. Bilo da je napadana, bilo da je branjena, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Referate o ovoj temi će iznijeti Vladimir Arsenijević i Nerzuk Ćurak, dok će Žarka Radoja moderirati raspravu.

Druga rasprava prvog dana posvećena je povratku gradova na političku scenu. Pod naslovom Šta da se radi… u gradu? Promjena dolazi odozdo, urbani aktivisti iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, Iva Marčetić, Alma Midžić i Marko Aksentijević će s moderatorom Borišom Mraovićem govoriti o borbama za urbana zajednička dobra i javni prostor kao i o mogućnostima municipalne demokracije.

Drugi dan završava s raspravom Šta da se radi… s revolucijom? Institucije, plenumi, ulica. Svjetlana Nedimović, Iva Marković i Rada Borić će podijeliti svoja aktivistička iskustva s uličnih protesta, društvenih akcija, kao i iz institucija vlasti poput gradske skupštine. Ines Tanović Sijerčić će potom moderirati raspravu o pitanju odnosa institucija i vaninstitucionalnog djelovanja te novih formi političkog i društvenog angažmana.

Diskusija započeta na otvaranju izložbe Europoly nastavlja se trećeg dana Otvorenog univerziteta, u subotu 10.11. u 16.00 sati, na javnoj raspravi Šta da se radi… s Evropom? Kriza, nejednakosti i migracije. Raspravu će moderirati Emin Eminagić, a uvodne referate o krizi Evropske unije, velikim socijalnim nejednakostima, mjerama štednje, izbjegličkom i migrantskom valu kao i rastu ekstremne desnice predstavit će Danijela Dolenec i Igor Štiks.

Šta da se radi… s nacionalizmom i revizionizmom? U Evropi i na Balkanu tema je rasprave u 18.00 sati o odnosu nacionalizma i historijskog revizionizma kojeg prati sve veća afirmacija historijskog fašizma i uz njega vezanih ličnosti, marginalizacija antifašizma te relativizacija genocida i holokausta. Nenad Porobić i Artan Sadiku će u uvodnim referatima dati pregled takvih pojava kao i načina otpora, dok će Dino Abazović moderirati javnu raspravu.

Konačno, posljednja rasprava Šta da se radi… s komunizmom? Bauk, trauma, budućnost je posvećena komunizmu kao ideologiji i praksi. U 20.00 sati Asim Mujkić i Boris Buden će se, zajedno s moderatorom Filipom Balunovićem, osvrnuti na povijesni i sadašnji baukkomunizma, traumu komunističkih diktatura kao i traumu sloma socijalističkih režima te se pridružiti javnoj raspravi o budućnosti komunizma.

 

6. Otvoreni univerzitet Sarajevo

ŠTA DA SE RADI?

9.-11. novembar/studeni 2017.

Historijski muzej BiH

SARTR – Sarajevski ratni teatar

 

6. Otvoreni univerzitet organizira Centar za obrazovanje i društvenu akciju (CODA) uz podršku Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BIH) te u saradnji sa sarajevskim Udruženjem za kulturu i umjetnost Crvena, beogradskim Krokodilom i bečkim Blockfrei.

Na Grani Zelenoj – “Druga Epizoda Uzbune”

Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Nisu u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. U Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama. U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo.

O ovim problemima govori Anes Podić Eko akcija.