U ponedjeljak 13. novembra u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra gostuje koreograf Branko Potočan sa plesnim performansom “Džepovi puni zvijezda – Prskanje”.
„Prskanje zvjezdane prašineˮ je cirkus kabare, sastavljen na osnovu cirkuskih izvedbi (zračne discipline i više) koje se izvode svaki mjesec tijekom čitave godine. Izvedba ima mozaičnu strukturu i sastoji se od niza kraćih prizora koji zajedno formiraju kohezivnu cjelinu. Ovi prizori su dio edukacijskog procesa zračnih disciplina koju grupa FOURKLOR već neko vrijeme intenzivno razvija.
Lajtmotiv predstave je uže. Sa svojom fizičkom prisutnošću kao metaforom, ono štiti, veže, isprepliće i oslobađa. Istovremeno se javlja interakcija između čovjeka i svemira, plesača i predmeta, priče, pokreta i muzike, humora i stvarnosti.
Koreografija: Branko Potočan
Muzika: Marko Brdnik
Izvodi: Fourklor
Cijena ulaznica iznosi 10KM, omogućen popust studentima i panzionerima. Rezervacije ulaznica se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u Fb. inbox
Oko tristo hidroelektrana (HE) planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.
Ugrožavanje našeg prirodnog nasljeđa
Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Evropi. Takođe je dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduje veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.
Prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu, eutrofikaciji, itd.
Rijeke su kuća stotinama vrsta riba od kojih su dvanaest vrsta endemične.
Turistički potencijal je zanemaren
Negativni ishodi takođe prevazilaze koristi na ekonomskom nivou. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milion dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 miliona dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mesta je dosta upitan.
Da li nam zaista treba hidro energija?
Bosna i Hercegovina posjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane danas predstavljaju glavni izvor energije, dok ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri nepotrebni. Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99,256 GWh / god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji.
Narod protiv hidroelektrana
Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neki od njih su već podigli svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promovišu privatne interese umjesto da odbrane javni. Bum hidroelektrana prate glasni protesti stanovnika od samog početka. Gradovi Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalni građani se bore protiv HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke u trajanju od 325 dana. Ovih dana smo svjedoci sličnog napora u selu Kruščica, gde lokalni stanovnici protestuju od avgusta i naišli su na snažnu policijsku reakciju.
POSLJEDICE NA ŽIVOTNU SREDINU – uticaj na prirodu
Balkanske rijeke su prirodni dragulj Evrope. Brdovit i robusni teren stvara uslove za morfološki neizmjerno raznovrsne vodotoke i njihove poplavne površine. Od kraških formacija, romantičnih kanjona i slapova, preko vijugavih rijeka, formirajući široke tpkpve kroz šibljake na krivudavom putu ka susjednim močvarama i rijekama u koje uviru. Balkanske rijeke nam još uvijek pokazuju za kakva čuda je priroda sposobna. Balkanske rijeke nisu samo neobično lijepe; one su takođe prave riznice evropske slatkovodne biološke raznovrsnosti. Balkanske rijeke su domaćini za 69 vrsta riba koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. U ovim slatkovodnim ekosistemima može se naći više od 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope.
Prema UNECE-ovom Izvještaju o stanju životne sredine, energetski sektor baziran na hidroelektranama, predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini. Mnoge od predviđenih 300 HE projektuju se u kaskadama na udaljenosti od pojedinačnih HE od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka.
Duga priča ukratko – opljačkano vam je izuzetno prirodno blago i niko se ne brine.
Brineš li ti?
Važne činjenice i brojevi
Na Balkanu je planirana gradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednim godinama a skoro pola od je u ekološki osjetljivim područjima;
Balkanske rijeke su domaćin za 69 vrsta riba koje žive samo tu na svijetu;
Preko 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH;
Oko 65% svih rijeka u kojima živi Mladica (Hucho hucho) nalaze se na Balkanu;
Studije predviđaju ako se desi izgradnja ovih hidroelektrana na rijekama Balkana, najmanje 60 – 70% Balkana I 35 – 40% svijetske populacije mladice bi nestalo;
198 hidroelektrana je planirano ili je u izgradnji u Bosni i Hercegovini;
81 hidroelektrana već postoji, od kojih su 16 velike (> 10 MW), a 65 malih (<10 MW);
Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine je oko 4.000 km, što znači jednu branu na svakih 15 kilometara rijeke;
Oko 32% ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, 55% u blago izmjenjenim sa dobrim hidromorfološki stanjem,
Samo 6% tokova je značajno, a 7% je u velikoj mjeri izmijenjeno.
Rijeke BiH su dom za 119 vrsta riba od kojih su 12 endemične.
od oko 136 investitora većinom su kompanije registrovane u BiH uključujući i Elektroprivrede u BiH;
turistička privreda zapošljava oko 21,000 radnika. Prema tvrdnji Svjetske turističke organizacije Bosna i Hercegovina bilježi treće mjesto turističkog rasta u svijetu u periodu 1995 – 2020;
rad malih hidroelektrana je uglavnom automatizovan i ne omogućava nova radna mjesta u toku rada MHE;
okvirna cijena izgradnje MHE po 1 MW iznosi oko 2 miliona KM ili 1 milion EUR.
Uloga novca- ko profitira iz buma HE
Masovna izgradnja hidroelektrana često je opravdana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled nam pokazuje drugačiju priču. Obećanja ekonomskog prosperiteta su, nažalost, neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inženjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Projekti HE ispod 5 MW su značajno subvencionisani iz naknada za obnovljive izvore energije pa troškovi po građane prevazilaze koristi koje ostvaruje država.
Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir. Planirana gradnja više od tri stotine hidroelektrana i davanje najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju privatnim kompanijama je bez ikakvog preterivanja pljačka.
O nama
Arnika – Centar podrške građanima (Češka Republika)
Osnovana 1996,. nevladina organizacija Arnika ima dugogodišnje iskustvo promocije pristupa informacija, podrške učešću javnosti u donošenju odluka, i jačanju pravde u vezi sa životnom sredinom. Pruža stručnu pomoć raznim organizacijama civilnog društva, opštinama i pojedincima u rješavanju slučajeva u vezi sa zagađenjem životne sredine i njegovom prevencijom u Češkoj Republici. Arnika takođe učestvuje u međunarodnim projektima fokusiranim na zaštitu životne sredine i jačanju sprovođenja Arhuske konvencije u centralnoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji.
Kontakt: Arnika, Dělnická 13, 170 00 Prag 7, Češka Republika
Centar za životnu sredinu, Banja Luka (Bosna i Hercegovina)
Osnovan je 1999. kao neprofitna, nevladina organizacija posvećena zaštiti životne sredine i promociji održivog razvoja kroz promociju i civilne inicijative. Centar promoviše sprovođenje Arhuske konvencije, slobodan pristup informacijama i veće učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. Teži da utiče na relevantne politike životne sredine, podiže svijest javnosti o pitanjima životne sredine i podstiče konstruktivan dijalog i saradnju sa akterima. Svoje aktivnosti provodi na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Kontakt: Centar za životnu sredinu, Miše Stupara 5, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH koja trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste.
U Pozorištu mladih Sarajevo u srijedu 8. novembra u 19:00 sati svečano se otvara multimedijalna izložba „Igranje ≠ Gaming“ u čast proslave 40 godina od spajanja Pozorišta lutaka i Pionirskog pozorišta. Na izložbi će biti pomovoran katalog povodom ovog jubileja.
Autori koncepta izložbe i radova su univerzitetski profesori, dizajneri i likovni i video umjetnici:
Lejla Panjeta, Mirjana Čistopoljski, Merisa Bašić, M. Furkan Hizir i Roman Sulejmanpašić.
Saradnici na projektu istraživanja i postavke su: Segor Hadžagić, Tanja Čurić, Adis Bakrač, Sandra Ozimica, Adnan Šahbaz, Ismir Fazlić i Adnan Rešić. Otvorenje izložbe će svečano odglumiti Edhem Husić i Segor Hadžagić.
Ovom izložbom kroz različite medije se predstavlja fenomenologija igranja, historijat pozorišta, razvoj Pozorišta mladih Sarajevo, te se daje specifičan kritički osvrt na gaming tehnologiju i neke od negativnih posljedica novih tehnologija komuniciranja koje u virtualnom svijetu digitalnih igara zamjenjuju nekadašnje neposredne imaginarne svjetove u kojima se radjala i odvijala igra, a iz koje su nastale izvodjačke umjetnosti.
„Kroz infografike, postere, ilustracije, skulpturu, lutkarske eksponate, fotografiju i video, ovom izložbom slavimo razvoj Pozorišta mladih Sarajevo, a svojim edukativno-informativnim aspektom ukazujemo na poveznice koncepta igranja i adapacije klasične i folklorne literature u scensko-likovnu umjetnost prilagodjenu dječijoj masti. Svijet mašte danas je dostupan svima i svugdje posredno putem smart ekrana. Izložba parodira nejednakost izmedju realne igre i videoigre, te današnju ovisnost o virtuelnim svjetovima, koja kroz modernu selfističku digitalnu tehnologiju, od ljudskog ucešća u igri, pravi od djece i nas samih lutke, robote i zombije. Da li smo sačuvali naše unutanje dijete ili smo ga zanemarili sa korištenjem novih tehnologija? Imamo li moć da udahnemo život u naše imaginarne svjetove? Mi vjerujemo da je potreba za igrom i pripovijedanjem osnovno obilježje onoga što nas čini ljudima!“ – rekla je Dr. Lejla Panjeta, direktorica Pozorišta mladih Sarajevo.
Izložbom i katalogom se prati historijski razvoj svjetskog pozorišta, video tehnologije igranja i razvoj lutkarstva, te ukazuje na ključne pozorišne lutkarske predstave, koje je Pozorište mladih Sarajevo imalo na svom repertoaru u proteklih 40 godina, a parodira se tamna strana tehnologije koja je kreirala gaming industriju.
