U sklopu projekta “Misli o prirodi!” , Eko HUB Sarajevo, odnosno Aarhus centar u BiH je na okruglom stolu, organizovanom 8. maja 2023. zvanično predstavio Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije BiH. Ovaj Nacrt, pored Eko HUB Sarajevo, aktivno zagovara i Eko HUB Zenica, Eko HUB Tuzla, Eko HUB Maglaj, Eko HUB Mrkonjić Grad i Eko HUB Blagaj.
Osnovni ciljevi ovog Nacrta jesu kreirati harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana/ki, te pružiti zaštitne mehanizme u odnosu na zaštitu građana/ki i aktivista/ica koji/e nastoje pokrenuti diskusiju o pitanjima javnih interesa, poput zaštite okoliša i slično. Naime, u Republici Srpskoj već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. Međutim, ono što ne postoji ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj jesu zaštitni mehanizmi za građane i aktiviste koji su uključeni u rješavanju društvenih problema, poput očuvanja okoliša.
Naročito su u tom kontekstu pogubne tzv. “SLAPP” tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation tj. strateška tužba protiv javnog sudjelovanja). Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista/ica tako da ih se optereti troškom pravne obrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti, koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja. A nedavno je Republika Srpska otišla i nekoliko decenija unazad sa aspekta zaštite ljudskih prava kada je odlučila kriminalizirati klevetu.
Kako bi pružili adekvatan zakonski okvir za sve građane/ke, naočito za ugrožene kategorije: aktiviste/ice i sa njima medije, Eko HUBovi će od 19.9.2023. započeti sa akcijom prikupljanja potpisa građana/ki na području Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Blagaja i Maglaja. Cilj je prikupiti do 2.000 potpisa, a što je minimalni prag predviđen Nacrtom Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica Federacije BiH za odlučivanje o inicijativama na federalnom nivou. Vizija je u narednom periodu sličan zakon zagovarati i u Republici Srpskoj. Više o tačnim lokacijama prikupljanja potpisa pratite u narednim saopštenjima i najavama, kao i na društvenim mrežama Eko HUBova.
“Smatramo da svi građani i aktivisti koji izlože svoje vrijeme, zdravlje i živote kako bi riješili neki problem u društvu moraju biti adekvatno zaštićeni. U našem društvu takva zaštita ne postoji. Štaviše, entitet RS pokušava uspostaviti inkvizitorske metode i ugušiti glas građana. Aktivno učešće građana u okolišnim temama i svim drugim društvenim pitanjima čini stub demokratije, odnosno drugi stub Aarhuske konvencije. Svjesnim podrivanjem tih temelja, ubrzo se ruši demokratska logika, gdje se prosječan građanin/ka s razlogom može zapitati koji je okvir njegove/njene sigurnosti i stabilnosti, ako nije u mogućnosti u miru uživati u svom vlastitom posjedu, ili ako nije siguran/na da voda koju pije i zrak koji udiše nije toksičan? Iz tog razloga pozivamo sve građane/ke Federacije BiH da ne budu tihi i da potpisom zaštite građane i aktivite u FBiH. Od nove vlasti u FBiH očekujemo da čim prije Nacrt ovog Zakona stave na dnevni red i zatim ga usvoje jer će na taj način pokazati da zaista rade u interesu građana/ki FBiH ;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Tekst Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica u FBiH (web link)
Kontakt: Liljana Meshaj, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”
Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.