Vlažna staništa su prirodno rješenje problema klimatskih promjena

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine kao službeni partner Ramsarske konvencije želi ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sustava jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tijekom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja.

Klimatske promjene imaju  značajane i negativane socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu ublažavanju tih posljedica . Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih utjecaja klimatskih promjena. U Bosni i Hercegovini tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu, izjavio je Zoran Mateljak , voditelj slatkovodnog  programa u WWF Adria.

 

 

Osim globalnog značaja u našem okruženju postoji nekoliko primjera kako vlažna područja donose dobrobiti lokalnom stanovništvu. Na portalu prirodazaljude.org možete pronaći primjere iz Lonjskog polja u Hrvatskoj i Obedske bare u Srbiji.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »