Seminar i radionice u okviru projekta “Kultura dijalog i rod u jeziku” u organizaciji Bosanskog filološkog društva i Fondacija “Heinrich Boll” okupio je učitelje/ice, nastavnike/ice i profesore/ice bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika i književnosti.
Oznaka: edukacija
Na Grani Zelenoj – Maternji jezik, funkcija i potreba ozbiljne obrazovne reforme
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Na Grani Zelenoj – “Filološko društvo – kultura dijaloga i rod u jeziku”
Seminar i radionice u okviru projekta “Kultura dijalog i rod u jeziku” u organizaciji Bosanskog filološkog društva i Fondacija “Heinrich Boll” okupio je učitelje/ice, nastavnike/ice i profesore/ice bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika i književnosti.
Na Grani Zelenoj – Aplikacija “Šetaj Slobodno”
Fondacija Heinrich Boll Stiftung u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama kreirala je originalnu aplikaciju #walkfreely u namjeri da omoguće žrtvama sigurnije prijavljivanje nasilja koje doživljavaju ili mu svjedoče te alarmiranje u okruženje u kojem se nasilje češće dešava.
Nagrada za film “Ljetna Lektira” na 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske
Na završenoj državnoj 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske, koja se ove godine s bazom na Malom Lošinju održala uglavnom u on line formi, prošlogodišnji film radionice igranog filma pod mentorstvom Zoke Ćatića i Mirze Ajnadžića osvojio je prvo mjesto u kategoriji igranog filma.
Nagrade na Reviji dodijelio je stručni ocjenjivački sud: redateljica Čejen Černić Čanak, animatorica Petra Zlonoga te novinarka i savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu Maja Flego a za nagrađeni film je rekao:
- LJETNA LEKTIRA, Škola filma Šipan, Šipan
Odličan timski rad u kojem je vidljivo promišljanje o svakom segmentu filma; priči, scenografiji,
kostimografiji, mizanscenu, kadriranju… Dobro planiranje i probe urodile su istovremenoj
spontanosti i preciznost glumačkih izvedbi mladih glumaca, koje najviše dolaze do izražaja u dugim
kadrovima – sekvencama.
Za program 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prijavljeno je čak 245 filmova autora osnovnoškolskog uzrasta. U progam konkurencije odabrano je 86 radova u 6 kategorija od kojih je 22 animiranih, 11 dokumentarnih i 19 igranih filmova. Ostale kategorije broje 13 radioničkih, 12 filmova u slobodnom stilu te 9 TV reportaža.
Mirza Ajnadžić i Zoran Ćatić već godinama sarađuju sa Ljetnom Školom Šipan.
Naj
važnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.
Kao udruga „Škola filma Šipan“ nastoji djeci i mladima koji pohađaju naše radionice pružiti što profesionalnije ozračje u kojem oni mogu razviti sve svoje ideje i u kojem mogu svoje zamisli dovesti do krajnjeg rezultata – gotovog filma (kratkog igranog, dokumentarnog ili animiranog), fotografske izložbe ili napisanog scenarija. Sve to uz stručne voditelje koji zadovoljavaju kriterije svoje struke, bilo da su redatelji, scenaristi, montažeri ili glumci, a istovremeno imaju određen pedagoški pristup djeci i mladima koji im omogućuje vođenje ovih zahtjevnih radionica.
LJŠFŠ se organizira već šesnaest godina za redom. LJŠFŠ traje 10 dana i odvija se svake godine u kolovozu. Djeca u dobi od 8-15 godina biraju jednu od četiri zanimljive i obrazovne radionice: školu animiranog filma, školu igranog i/ili dokumentarnog filma, školu fotografije ili filmski dječji vrtić (za najmlađe polaznike). Tijekom nastave uče i teorijska znanja, ali ipak većinu vremena provode koristeći ta znanja u praksi – osmišljavajući priče koje formatiraju u scenarij filmova i izrađujući ih uz pomoć dostupne opreme i uz nadzor i vodstvo renomiranih voditelja radionice.
Ovo je drugi put da ovaj tim osvaja nagradu u kategoriji igranog filma, nakon što su za film „Otkačeni Otok“ osvojili nagradu na Dubrovnik Film Festivalu 2017 godine.
Na Grani Zelenoj – Emir Zulejhić urednik portala raskrinkavanje.ba
Ekipe “Raskrinkavanja” i “Istinomjera” svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca.
Tokom trajanja vanrednog stanja zbog novog koronavirusa, na portalu www.easkrinkavanje.ba možete čitati dnevno ažuriran pregled raskrinkanih dezinformacija, te izjava i najava zvaničnika/ca u BiH vezanih za epidemiju koronavirusa COVID-19. Intervju sa Emirom Zulejhićem vodio Mirza Ajnadžić.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Na Grani Zelenoj – Dr. Zoran Cvijanović – intervju – Smart City
“Smart City je inicijativa koja se pojavila potkraj dvadesetog stoljeća kao rezultat intenzivne primjene informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u skoro svim oblastima ljudskog djelovanja. U tom periodu su se, pored Smart City inicijative, pojavile i inicijative za uvođenje “elektroničke pameti” u mnoge druge oblasti: poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, turizam, itd. Engleski nazivi nekih od ovih inicijativa su formirani dodavanjem prefiksa “e-“, npr. e-learning, e-commerce, e-government i slično, dok su drugi dobili cijelu riječ “smart” kao prefiks, npr. smart home, smart agriculture, smart factory i, naravno, smart city. Kod nekih inicijativa gdje telekomunikaciona komponenta u realizaciji sistema igra značajnu ulogu, pojavljuju se i nazivi sa prefiksom “tele”, kao što su teleconferencing, telemedicine i slično.”
Dr. Zoran Cvijanović je radio za bosanske firme i vladine institucije u različitim poljima, koja sežu od audio inžinjeringa do DNK analize. Predavao je kompjuterske nauke i informacione sisteme na nekoliko univerziteta u SAD-u, Njemačkoj i BiH. Svojim studentima i saradnicima pokušava prenijeti osjećaj oduševljenja postupkom transformacije skromne i stroge sintakse programskih jezika u elegantne programske strukture i korisne aplikacije.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Na Grani Zelenoj – Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti
U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada. Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up).
Da li je rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?
O tome govore Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo-
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org).
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Učionica #18 – “Razgradnja grada” s Nasihom Pozder (Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA)
Učionica #18 pod naslovom “Razgradnja grada” s Nasihom Pozder održana je u utorak, 22.05.2019 u prostorijama Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA. Predavanje je bilo fokusirano na procese – gradnje i razgradnje grada, prateći primjer nekolicine karakterističnih slučajava iz BiH.
«Graditi grad podrazumijeva pratiti i poštovati njegove geomorfološke uslove, prilagođavati se njegovim datostima, arhitekturom i sadržajima poticati ugodnost življenja, osjećaj sigurnosti, pripadnosti, zadovoljstva, nerijetko ponosa. Graditi grad podrazumijeva graditi ga za ljude, za one koji će ostati, doći, vraćati se. Nasuprot tome, razgradnja grada je obrnut proces zanemarivanja svega zatečenog i svih u njemu. Nadmetanje i suprotstavljanje privatnog interesa i političke moći prirodi, građenom, okolišu, građanima i građankama i svemu što grad jeste ili bi trebao biti, sve je izraženiji trend u bosanskohercegovačkoj planerskoj, urbanističkoj i arhitektonskoj praksi. Odsustvo odgovornog i provodivog planiranja dovelo je do pojave “pre-planiranja” koje podrazumijeva konstantne izmjene planske dokumentacije uz obavezno povećanje građenog koje u najgrubljem smislu guta grad.»
Nasiha Pozder diplomirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu (AFS), gdje je od 2004. godine zaposlena na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Na izborima 2018. godine izabrana je u Parlament Federacije BiH, kao zastupnica Naše Stranke. Za vrijeme studiranja i u toku profesionalne karijere sarađivala je sa univerzitetima širom Evrope i svijeta, poput TU Beč, TU Istanbul, TU Delft, ETSA Barcelona, TU Stuttgart, La Villete Pariz, ALBA Beirut, itd. Profesionalnu karijeru razvija i kroz Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje AFS gdje vodi tim zadužen za projekte iz oblasti urbanizma, ali i kroz saradnju sa lokalnim zajednicama i strukovnim udruženjima, poput Asocijacije arhitekata BiH, Green Council-a, Sarajevo Green Design fondacije, te članstvom u stručnim radnim tijelima pri Gradu Sarajevu, Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH.
U narednom periodu u sklopu programa Učionice, CRVENA će ugostit i Sunčanu Laketu (28.05.) koja će održati predavanje na temu Grad i afektivna geopolitika svakodnevnog života, Gorana Markovića (17.06.) koji će govoriti o Mogućnostima jačanja radničkog pokreta u BiH te Adisa Merdžanovića s predavanjem Vladati u podijeljenim društvima.
Na Grani Zelenoj – doc.dr. Adnan Mašić – drugi dio
Doc.dr. Adnan Mašić profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu u drugom dijelu intervjua govori o problemu neplanske gradnje u Sarajevu koja za posljedicu ima sprečavanje protoka zraka što neminovno dovodi do većeg zagađenja. Također govori o (za sada) neuspjelom projektu “prvog električnog bh kamiona”. Pored toga tu su i drugi naučni projekti koji su sastavni dio obrazovnog procesa, kakav bi trebao biti normalan na visoko obrazovnim institucijama. Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.