The 2016 DESIGN Contest is dedicated to the theme of water in Europe. Instead, SQUEEZE IT is the first European contest that triangulates three different art forms: the contemporary creativity of theatre, the languages of the visual arts and the new media. The contest represents an interesting opportunity for all young professionals and students, under the age of 30 who can show their own ability and promote their works in an international context.
It is now possible to apply to WATERLINE Design Contest!
Find a new idea for an object related to life, work and pleasure on water in Europe!
The competition deadline is the 15th of July 2016. The entry is free.
Designers from 24 Central Eastern European countries are called to submit a project of an original item of contemporary design to the 2016 International Design Contest Trieste Contemporanea, the 12th edition of this competition that is organised under the auspices of the Central European Initiative and supported by the Regione Autonoma Friuli Venezia Giulia.
Read more about the provided prizes and check the competition notice – http://www.triestecontemporanea.it/waterline/
The second edition of SQUEEZE IT, a new competition at the crossing of theatre, the visual arts and the new media is now open!
Its Franco Jesurun Award will go to a young professional or a student from the EU and CEI countries, Kosovo and Turkey under the age of 30.
The competition deadline is the 10th September 2016. The entry is free.
We ask you to prepare an original small format /low budget theatrical action not longer than 16 minutes + a videoclip presenting your project.
Read the – http://www.triestecontemporanea.it/attivita.php?id_attivita=176&l=e&id_m=3&id_sm=
U utorak, 31. aprila 2016. godine, s početkom u 17:00 sati u Galeriji Kamernog teatra 55 (M. Tita 56/II)
Autor monografije, Slavko Podgorelec, je novinar i publicista. Bio je urednik u dokumentarnom programu Radija Republike Srpske, a preminuo je u Banjaluci u 64. godini. U četiri decenije dugoj novinarskoj karijeri, posebno se istakao kao autor brojnih radio-dokumentarnih reportaža. Autor je više knjiga, eseja i dokumentarnih feljtona. Dobitnik je značajnih novinarskih nagrada i Zlatnog grba grada Banja Luka.
Adem Čejvan – ikona banjalučke pozorišne scene, bio je glumac kojeg su voljele sve generacije. Adem Ćejvan ostat će zapamćen kao jedan od najpoznatijih banjalučkih glumaca. Svojim pozorišnim, televizijskim i filmskim ulogama osvajao je publiku širom bivše Jugoslavije, a Banjaluka ga pamti i kao osnivača “Susreta za glumce u maju”, koji su se održavali od 1981. do 1987. godine.
Ostvario je brojne filmske uloge i to u ostvarenjima: “Veliki talenat”, “Ljubav i bijes”, “Družba Pere Kvržice”, “Ovčar”… Kao pozorišni glumac ostaće posebno u sjećanju banjalučke, sarajevske, zagrebačke i beogradske publike. Karijeru su mu obilježile i uloge u popularnim TV serijama, kao što su “Bolji život”, “Vuk Karadžić”, “Povratak otpisanih”, “Kuda idu divlje svinje”…
Uposlenici Zemaljskog muzeja BiH i aktivisti akcije “Ja sam muzej” dobitnici su Grand Prix Europa Nostra 2016, najveće evropske nagrade iz oblasti nasljeđa
Pozadina proglašenja laureatom za kategoriju Predanost radu:
Zaposleni i aktivisti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo Napor uposlenika i aktivista Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da u teškom političkom konkstu održe svoj muzej aktivnim, predstavlja impresivan primjer predanosti profesiji i očuvanju kulturnog naslijeđa. Zbog specifičnog adminstrativnog ustroja Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej BiH ostao je bez riješenog pravnog statusa, a time i adekvatnog finansiranja. Muzej je 2012. godine zatvoren za posjete, što iz nužde, što iz protesta zbog nezavidne pozicije u kojoj se našao. No, iza zatvorenih vrata, Muzej je nastavio da živi: uposlenici su nastavili dolaziti na posao svaki dan tokom naredne tri godine. U teškim uslovima, danonoćno su čuvali Muzej štiteći zbirke od provalnika, čuvajući predmete i zgradu od propadanja najbolje što se moglo s ograničenim resursima. Dom za preko četiri miliona predmeta, Zemaljski muzej BiH je jedna od najvećih i najvažnijih muzejskih zbirki u jugoistočnoj Evropi.
Kako bi privukla pažnju domaće i međunarodne javnosti na alarmantan status Muzeja, AKCIJA, nezavisna kulturna organizacija iz Sarajeva, u saradnji s fotografom Zijahom Gafićem, koji je napravio upečatljive portrete radnika Muzeja, pokrenula je kampanju «Ja sam Muzej». Pritisak javnosti stavio je problem Muzeja na vrh liste prioriteta vlasti. Žiri nagrade Europa Nostra je zadivljen time da su “u saradnji s AKCIJOM, zaposleni Muzeja pokrenuli široku javnu kampanju kako bi osigurali očuvanje njihove važne i jedinstvene zbirke koja predstavlja vjersku i kulturnu različitost regije”. Ova odlično realizirana kampanja, koja je koincidirala sa naporima političara i diplomata, otvorila je Zemaljski muzej BiH u septembru 2015. godine. Dobijene su garancije za finansiranje Muzeja iz javnog budžeta do 2018. godine. Šta će se desiti nakon tog perioda ostaje neizvjesno, ali riješenost uposlenika da nastave s borbom za opstanak Muzeja ostaje neupitna. “U iznimno teškim vremenima, zaposleni Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine radili su neprestano i bez naknade gotovo tri godine. Posvećenost instituciji i profesiji, na koju je pažnju skrenula AKCIJINA kampanja «Ja sam Muzej», osvojila je široku podršku građana i medija. Konačno, kampanja radnika i aktivista potakla je i konkretne pomake u odnosu politike prema Muzeju, što ovu pobjedu za kulturno nasljeđe, uz čvrstu predanost uposlenika njihovom poslu, čini uistinu izvanrednom”, istaknuo je žiri nagrade Europa Nostra.
Historijat Nagrade Europa Nostra: EU
Nagrada za kulturno nasljeđe / Europa Nostra Nagrade Nagradu Evropske unije za kulturno nasljeđe / Europa Nostra Nagrade pokrenula je 2002. Evropska komisija, i od tada je dodjeljuje organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promoviše najbolje prakse u vezi s konzervacijom, istraživanjem, upravljanjem, volontiranjem, obrazovanjem i komunikacijom kulturnog naslijeđa. To je važan doprinos široj javnoj prepoznatljivosti kulturnog nasljeđa kao strateškog resursa za evropsko društvo i ekonomiju. Nagradu podržava program Kreativna Evropa Evropske unije.
U posljednjih 14 godina, organizacije i pojednici iz 39 zemalja predali su ukupno 2,540 aplikacija za nagrade Europa Nostra. Najviše aplikacija je imala Španija (480), zatim Velika Britanija (276), Italija (239), Njemačka (190) i Francuska (114). U pogledu kategorija, Konzervacija je imala naviše aplikacija (1524), slijede Obrazovanje, treninzi i podizanje svijesti (378), zatim Istraživanja (319), te konačno, Predanost radu (297). Od 2002. godine, nezavisni ekspertski žiri izabrao je 426 nagrađenih projekata iz 34 zemlje. U skladu sa brojem aplikacija, Španija ponovo vodi na listi sa 59 dobijenih nagrada. Na drugom mjestu je Velika Britanija sa 58 nagrada,Italija je treća (33 nagrade), Njemačka četvrta (28 nagrada), a Grčka peta (25 nagrada). U pogledu kategorija, Konzervacija ima najviše nagrađenih (256 nagrada), a slijedi je kategorija Predanost radu (63 nagrade), Obrazovanje, treninzi i podizanje svijesti (55 nagrada) i konačno, kategorija Istraživanja (52 nagrade). Među nagrađenim projektima, izaberu se inicijative od posebnog značaja i dodijeli im se nagrada Grand Prix u novčanoj vrijednosti od 10.000,00 EUR. Do sada je dodijeljeno ukupno 88 nagrada Grand Prix.
EU Nagrada za kulturno nasljeđe/Evropa Nostra Nagrade ojačava kapacitete sektora kulturnog naslijeđa u Evropi na način da mapira najbolje prakse, ohrabruje prekograničnu razmjenu znanja i povezivanje različitih aktera u široke mreže. Ta nagrada je donijela i svim pobjednicima višestruku dobrobit – od veće međunarodne vidljivosti, preko ostvarivanja novih izvora finansiranja i povećanja broja posjetilaca. Osim toga, u generalnoj javnosti povećala je svijest da dijelimo zajedničko nasljeđe, potcrtavajući istovremeno njegov svojevrsni evropski karakter. Europa Nostra Europa Nostra je panevropska federacija nevladinih organizacija u oblasti kulturnog naslijeđa, koju istovremeno podržava široka mreža javnih institucija, privatnih kompanija i pojedinaca. Pokrivajući 40 zemalja u Evropi, Europa Nostra je glas civilnog društva posvećenog očuvanju i promociji evropskog kulturnog i prirodnog naslijeđa. Osnovana 1963. godine, Europa Nostra je danas prepoznata kao najreprezentativnija mreža u oblasti naslijeđa u Evropi. Predsjednik organizacije je Plácido Domingo, svjetski poznat operski pjevač i dirigent. Europa Nostra vodi kampanje za spašavanje ugroženih evropskih spomenika, nalazišta i krajolika, naročito kroz program “7 najugroženijih”. Promovira izvrsnost kroz EU Nagradu za kulturno nasljeđe/ Europa Nostra nagradu. Nagrada doprinosi kreiranju i primjeni evropskih strategija i politika u vezi sa nasljeđem, kroz strukturirani dijalog sa evropskim institucijama, te koordinaciju Evropske Alijanse za Nasljeđe 3.3. Kreativna Evropa Kreativna Evropa je EU program za podršku kulturnom i kreativnom sektoru. S budžetom od 1,46 milijardi EUR za period 2014–2020, program podržava organizacije u oblasti naslijeđa, izvedbenih umjetnosti, vizuelnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, TV, muzike i video igara, a istovremeno i desetine hiljada umjetnika, profesionalaca u sektoru kulture i audiovizelnom sektoru. Ovo finansiranje omogućava im da djeluju širom Evrope, dođu do novih publika i razviju vještine neophodne u digitalnom dobu.
Mustafa Zvizdić, Mile Stojić, Ahmed Burić i Goran Samardžić
Izdavačka kuća Buybook s velikim zadovoljstvom najavljuje promociju knjige poezije Mustafe Zvizdića Praški metro koja je nekoliko sedmica ranije objavljena u okviru Buybookove biblioteke Savremena bh. književnost. Promocija će se održati u četvrtak, 26. 5. 2016. u 20:00 sati u knjižari Buybook, a o knjizi i autoru govorit će Mile Stojić, Ahmed Burić i Goran Samardžić.
Praški metro može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 12,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.
VIŠE O KNJIZI I AUTORU
Mustafa Zvizdić rođen je 24. oktobra 1970. godine u Sarajevu, gdje je završio Filozofski fakultet, na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Radio kao tehnički sekretar Društva pisaca BiH, srednjoškolski profesor i lektor u novinama. Poezija mu je fragmentarno prevođena na engleski, francuski, njemački, poljski i slovenski jezik. Knjiga Muzika zidnih satova emitovana je kao radio roman u 5 epizoda u Dramskom programu BH radija 1 u Sarajevu. Živi u Sarajevu.
Objavljene knjige:
Igre voskom (poezija, Međunarodni centar za mir, 1996.)
Muzika zidnih satova (roman, Zoro, 2004.)
“Zvizdićevo ‘pjesničko ja’ se služi lukavstvom osciliranja između tri vremenska plana, između sadašnjosti, rata i predratnog dječaštva, a vremenska distanca se označava kao vrijeme koje je bilo potrebno ‘da mjesta za egzekuciju / Ponovo postanu/ Mjesta tvog djetinjstva’, kako se precizno i potresno konstatuje u pjesmi ‘1995–2015’. Zvizdićev rukopis će po objavljivanju bez sumnje zauzeti mjesto u samom vrhu savremene bh. poezije.”
Dragoslav Dedović “Stil Zvizdićevog pisanja je prozračan i lagan. Njegove metafore su osobene i originalne, bilo da su fudbalske, košarkaške, ili atletske, one su bazirane na kolektivnom identitetu odrastanja u Jugoslaviji za vrijeme njenog Zlatnog doba. Naravno, ovaj rukopis nije lišen onog što je karakteristika i prve Zvizdićeve knjige, a to je humor, koji liječi sve rane, te balansira emociju i atmosferu ovog rukopisa tako da on, ipak, ima jednu optimističku i lirski mekšu notu.“
Faruk Šehić
Sarajevo Big Band pripremio je spektakl u sferi sarajevske jazz muzičke scene 22. maja u klubu Cinemas Sloga Sarajevo. Pored stalne postave muzicara, nastupili su vokalni i instrumentalni solisti Šejla Grgić, Renata Kurtalič, Elvir Bandić „Banda“ i Tayfun Kesgin iz Turske. Dirigovao je Nenad Tesić a kao solo gitara nastupao je Muris Varajić.
Big bendovi su muzički sastavi koji se neupitno povezuju sa džezom, a postali su popularni još 30-tih godina. Godinama su se razvijali dok nisu dobili današnju formu, a po nekoj svjetskoj normi, očekivano je da svaka zemaljska metropola ima svoj big bend. Obično se u sastavu big banda nalazi od 12 do 25 muzičara: saksofoni, trube, tromboni i ritam sekcija, a vrlo često postoje i drugačije skupine koje odstupaju od normi.
Big bandovi su nerijetko vezani za institucije kao što su radiotelevizije pa čak i neka državna preduzeća u sektoru kulture i umjetnosti. Sarajevo Big Band orkestar je pokrenut je od strane nekoliko iskusnih instrumentalista koji su oko sebe okupili mlađe snage u želji da obnove plamen velikog orkestarskog zvuka. Jedan od takvih „starijih i iskusnijih“ muzičara je Faik Lačević, bubnjar u Sarajevo Big Bandu. U razgovoru sa njim saznajemo nešto o samom historijatu i podlozi ovog domaćeg sastava te stanju bosanskohercegovačke muzičke scene i njene publike.
“Sarajevo Big orkestar je jednostavno nastavio tradiciju, koja je prekinuta u ratu, nekadašnjeg big banda Radiotelevizije Sarajevo. Taj bivši Big Band imao je svoje uspjehe i bio je jedan od onih odličnih orkestara koji si u ratu prestali djelovati. Dakle, to je nešto što je postojalo već. Svi centri u bivšoj Jugoslaviji imaju big bandove koji su vezani za radiotelevizije muzičke produkcije. Kod nas je to sa ovom ekonomskom situacijom bilo nemoguće. Postojali su i problemi koji su vezani za BHT muzičku produkciju. Ta rupa predugo je trajala a pojave jednog takvog benda nema. Ako svaka metropola na svijetu ima big band naravno da smo i mi htjeli, barem ovo koliko nas muzičara ima, da krenemo sa time tako da se to pomalo počelo razvijati i ovdje. Muzičara ima na akademiji, bit će ih, ja se nadam sve više i više, tako da i nije nemoguće da to zaživi. Naravno, trebat će nam u budućnosti i veća pomoć od društvene zajednice. Treba samo raditi, pa tražiti i pomoć od onih od kojih se može tražiti da bi bili u stanju organizirati koncerte na kojima će gostovati i ljudi sa strane.“, objačnjava Lačević.
Naglašava i kako se nalaze u nezahvalnoj situaciji s obzirom da je big band postojao nekada, prestao djelovati, pokušavao se vratiti, međutim, za svako djelovanje takvog orkestra potrebno je i dosta novca. Osim toga, potrebno je i dovoljno kvalitetnih muzičara da bi se moglo raditi na tome da orkestar zaživi i napreduje.
„Suština ovog orkestra i ovoga grada nije u tome da samo mi sviramo, nego da komuniciramo sa cijelim svijetom. Želimo da drugi ljudi dolaze i uključuju se u ovaj orkestar. Radi se o organizmu kome možete dovesti bilo koga ko će sa sobom donijeti nove materijale i nešto novo te, naravno, prenijeti svoje znanje na ostale muzičare. Komunikacijom, novim materijalima i upoznavanjem sa novim ljudima orkestar se razvija u svakom smislu. Orkestar kao jedno veliko tijelo se uvijek nalazilo u kulturi, ono nikada nije komercijalno iako može nekada raditi neke poslove koji su komercijalnog karaktera ali suština je da se svira u tom orkestru i da taj orkestar svira kvalitetnu muziku. To je vrhunac orkestarskog sviranja.“, rekao je Faik.
U orkestru svira otprilike 17 muzičara uz prisutnost saradnika, a raspon godina je zaista veliki.
„Imamo jednog momka koji je tek počeo ići u srednju školu i već svira u orkestru. On pohađa i neke dodatne časove tako da je već u situaciji da može svirati. Tu su i oni najstariji koj iveć imaju iskustvo u raznim orkestrima. Raspon je, što se kaže, od sedam do sedamdeset sedam, i suština je u tome da ima što više ljudi. Orkestar je otvoren za sve one koji žele ozbiljno raditi. To je stvar koja treba da se razvija dalje i mi očekujemo da će tako i biti.“
Najmlađi član, Mirza Sijerčić, je petnaestogodišnjak. Mirza je saksofonista i učenik Srednje muzičke škole u Sarajevu a svira i u kulturno-umjetničkom društvu „Proleter“.
„Ljudi ne poštuju i ne cijene ovu vrstu muzike. Većina mojih vršnjaka nisu zainteresovani za jazz i smatraju da je to prekomplikovano, da nema mnogo od toga, a jazz zapravo daje veliku slobodu u sviranju. Moj profesor,Adnan Cico, pozvao me je da sviram u big bandu. Kao najmlađi član dobro sam se uklopio u Sarajevo Big Band jer dosta slušam ovu vrstu muzike, sviđa mi se ovo što radim i zaista se trudim.“, kazao je Mirza.
Vjerujemo da će iskusni instrumentalisti Sarajevo Big Banda nastaviti okupljati mlade muzičare, obnoviti i održati tradiciju starog big banda te Sarajevo staviti na mapu svjetske muzičke scene.
Grad Sarajevo vijekovima predstavlja mjesto susretanja raznih kultura. Slojevi osmanskog i austro-ugarskog nasljeđa pa sve do socijalizma i urbicida 1990-tih, sveprisutni su u gradskoj strukturi. Danas, dvadeset godina poslije rata postavlja se pitanje: šta je Sarajevo danas?
Inicijativa „Reactivate Sarajevo“ zajedno sa domaćim snagama i renomiranim međunarodnim stručnjacima ima u fokusu kritičku analizu izazova i potencijala grada te reaktiviranje već postojeće infrastrukture, kroz razvijanje prototipičnih rješenja uz saradnju raznih struka.
Ovogodišnji naslov 15. La Biennale di Venezia “Izvještaj sa fronta” spaja izazove društva uključujući migraciju, destrukcije, potrebe za socijalnim i društveno relevantnim rješenjima te jasno poziva na inovativne i interdisciplinarne pristupe.
Izložba sa temom Sarajeva i Bosne i Hercegovine zastupljena je pod nazivom “Sarajevo Now: People’s Museum” u sklopu „Reactivate Sarajevo“ projekta pod pokroviteljstvom Matice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Historijskim Muzejom Bosne i Hercegovine ETH Zurich Univerzitet te Baier Bischofberger Arhitektima.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao fokus izložbe na Bijenalu utjelovljuje ovaj fenomen i stoji kao svjedok vremena te simbol otpora i re-programacije. U vremenu manjka brige za kulturu, umjetnost i arhitekturu, muzej kroz napore individua i samoorganizacije je postao mjesto susretanja, društvene interakcije i kulturnih aktivnosti.
Pored uvodnih panela i izlaganja unikatnih artefakata iz bogate kolekcije Historijskog Muzeja od njegovog osnivanja do danas uljučujući predmete iz kolekcije «Sarajevo under siege» u okviru izložbe će se pokazati maketa sadašnjeg stanja muzeja i njegove okoline koju su kreirali studenti arhitekture iz Sarajeva te maketa sa potencijalnim intervencijama u budućnosti razvijena od strane Urban-Think Tank i Baier Bischofberger Arhitekata – niz privremenih intervencija koji treba osnažiti društvene procese koji su već već u toku te revitalizirati fizičku strukturu.
U izložbenoj postavci su i fotografije Jima Marshalla koje svjedoče o transformaciji Sarajeva, ilustracije svakodnevnog života i detalja Sarajeva autorice Charlie Koolhaas te fotografije Historijskog Muzeja autora Daniela Schwartza. Dio stalne postavke je i dokumentarni film Urban-Think Tanka o Sarajevu i Historijskom Muzeju, film «1395 Dana» glavnog autora Anrija Sale, te kolaž skečeva Top Liste Nadrealista koje su i danas vrlo relevantne za temu koje postavlja Bijenale uključujući skeč «Sarajevski zid» koji će prezentovati Zenit Đozić. Na samom otvaranju će nastupiti i bh. umjetnik Mak Hubjer sa umjetničkim performasom kao i
Muzika DJ kolektiva Momentum Klabika iz Sarajeva.
Paviljon će za vrijeme trajanja izložbe ugostiti brojne diskusije, radionice i događaje. Svi zainteresovani za učešće se pozivaju na saradnju.
Trajanje: 28.5 – 1.7 (pretpremijera i svečano otvaranje 26.5, 17:30)
Lokacija: Venecija, Arsenale-Nord (Tesa 99)
Pokroviteljstvo: Matica Bosne i Hercegovine
Izlagači: Urban-Think Tank ETH Zurich, Historijski Muzej Bosne i Hercegovine, Baier Bischofberger Architekten
U galeriji COLLEGIUM ARTISTICUM u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja 21. maja u 19:00 sati, otvoriće se izložba “Dislokacija” koja će biti otvorena do 3. juna 2016.
Na izložbi će se predstaviti mladi autori i autorice koji su nedavno ili još nisu završili Akademiju likovnih umjetnosti, ali su itekako svojim individualnim ili zajedničkim djelovanjem i aktivnostima prisutni u kulturnom životu izvan Akademije i učestvuju u kreiranju i formiranju nove odnosno buduće kulturne i umjetničke scene.
U nedostatku prostora za rad te prostora za izlaganje i predstavljanje svojih djela, mladi autori i autorice se snalaze na različite načine i organizuju sami. Pozitivno je i pohvalno da se međusobno podržavaju i povezuju oko istih ili sličnih ideja, da sarađuju u zajedničkim aktivnostima i projektima.
Naziv izložbe “Dislokacija“ odnosi se na izvjesno iščašenje stvarnosti, udaljavanje i otklon od uobičajenog, prepoznatljivog, na fizičku i mentalnu, prostornu i vremensku dislociranost, te, između ostalog, na izmještanje djela iz alternativnih prostora u galerijski prostor.
Akcenat je na procesualnosti, transformacijskom činu, intervencijama u prostoru, na stvaralačkoj i tragalačkoj igri, na znatiželji, preispitivanju i potrebi da se reaguje na aktuelne društvene problemske situacije koje oni kao mladi autori i autorice uočavaju i prepoznaju; takođe, akcenat je na uspostavljanju odnosa prema izložbenom prostoru, publici, te otvaranju mogućih dijaloga i komunikacije.
Njihovi radovi kreću se u otvorenom prostoru između crteža, slike, kolaža, skulpture, objekta, instalacije, videa, performansa…
Na izložbi učestvuje 12 autora i autorica: Alma Gačanin, Sunita Fišić, Zlatan Hadžifejzović, Dženan Hadžihasanović, Mak Hubjer, Emina Huskić, Lea Jerlagić, Kemal Konaković, Emir Mutevelić, Vanja Solaković, Bojan Stojčić i Nardina Zubanović. Kustosku koncepciju izložbe potpisuje Sanela Nuhanović, a za tehničku postavku izložbe su zaslužni Jasmin Osmanković i Sanel Gluhović.
Izložba će biti otvorena u subotu, 21. maja 2016. godine u 19:00 sati i moći će se pogledati do 3. juna 2016. godine.
Na samom otvorenju autori Zlatan Hadžifejzović i Vanja Solaković će predstaviti performans pod nazivom “Zašto se bojimo?“
Svjedodžba sarajevskog duha je bezvremena a dokaz za to može biti i svakodnevna šetnja od kuće do posla ili svojim poslom, znanim krugovima, ili dok bacamo kas Titinom ulicom sjećajući se onoga šta je bilo prije – živjeli u to vrijeme ili ne. Infinitne šetnje po korzu, ne bi li sreli nekoga, pozdravili se i nastavili praviti krugove ne bi li opet, sreli nekoga.
Sve je to bilo, nekada, u „taj vakat“, mada postoje vjerni zapisi svega toga i danas jer čuvamo naše sehare uspomena – bile one naše ili naših roditelja. Jedan od takvih tragova Sarajeva je čovjek imenom Nurija Pecikoza, u raji poznatiji kao Limun, sa pravom i svim činjenicama legenda Sarajeva. Sa pravom je zbog svoje priče a činjenično – zato što tragovi nisu pisani već upravo oni po kojima priče dobiju epitet mita ili legende.
Nisam ga lično nikada vidjela, ali kažu da je veoma često u ulici Kralja Tomislava. Više ne trči, ali kada je neko legenda onda živi, u ovom slučaju trči, zauvijek – jer ga prepoznaju u svemu šta iole liči na njega. Kada ostaviš svojevrstan i prepoznatljiv trag – svi što dolaze nakon tebe su ti.
Ali ovo nije istraživanje i ispitivanje Nurijinog trenutnog životnog stanja jer takvom ne treba potvrda da je živ. Za one koji nisu imali priliku slušati ili vidjeti ovaj sarajevski biser: Limun je trčao sarajevskom „Alejom snajpera“ sa štafetom i limunom u ustima, otuda, valjda i nadimak, ne?
Govori se kako su ga jednom upitali, vjerovatno uz upotrebu sebiljske palatalizacije ( „meko“ šu še šae šete), šta će mu limun, odgovorio je kako čovjek mora imati stalni kontakt sa vitaminima. Nurija je crpio vitamine i trčao tramvajskim šinama za vrijeme rata u Sarajevu, pa su tako i nastajale šale „stavi limun u usta i trči, neće ti ništa biti“.
Pored sportskih patika, šorca, štafete i neiscrpnog izvora vitamina, Nuriju je pratila priča o njegovom psu kojem je nadio ime Mariofil Ljubić, po istoimenom političaru. Poznat je i po tome što je često regulisao saobraćaj u gradu, možda efikasnije od same policije, ili po tome što je uređivao parkove u gradu. Nurija je pravi primjer građanskog aktiviste i dobričine. Danas, barem tako kažu, Mariofila nema ali je na njegovom mjestu papagaj sa kojim Nurija razmjenjuje svoje misli i koji mu pomaže u pomaganju regulisanja saobraćaja po pješačkim prelazima.
Bloger i književnik pod pseudonimom ValterEGO, posvetio je jednu od svojih priča Nuriji Limunu.
„Kao da se dio Sarajeva gasi i postaje manje grad. Ili trebaju da dođu nove generacije koje će imati svoje Nurije, Slobodane, Tome, Karanane, Hauge, Fefee, Pinje i ine nove čudake koje će voljeti, sa kojima će na neki drugi način zbijati šale, smijati im se, smijati se zajedno sa njima i……. osjećati se bolje kada ih sretneš. Pa će te nove generacije biti tužne što njihove Nurije više ne trče, te će i oni, kao i mi danas misliti kako je Sarajevo manji grad jer nema njihovog Nurije sa limunom u ustima. Ili naše vrijeme polako curi?
U saradnji sa Udruženjem umjetnika BellArte, Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono učestvuje u programu manifestacije Noć muzeja u subotu, 21. maja.
Tim povodom u galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10) u 21:00 biće otvorena izložba ”Prodavnica praznine” Jusufa Hadžifejzovića na kojoj će biti predstavljeni radovi iz dva ciklusa-“Collages d’emballages” i ”Vlasništo praznine”.
Tačno u ponoć umjetnik će izvesti i performans pod nazivom ”Transformer”.
Jusuf Hadžifejzović sa Prodavnicom praznine nastavlja svoj višedecenijski angažman na planu afirmacije i valorizacije savremene umjetnosti te njenog adekvatnog pozicioniranja na tržištu koje kod nas gotovo da ne postoji.
Zahvaljujući vlastitom stvaralaštvu, Jusuf Hadžifejzović nas je navikao da drugačije posmatramo i doživljavamo umjetnost, a zahvaljujući Prodavnici praznine omogućio nam je da postanemo po simboličnoj cijeni vlasnici/e umjetničkog djela, smatrajući da je ”bolje pokazati gdje je nekada boravio kečap već ispričati neku priču koja je lažna”, dodajući kako je novac najveći konzervator umjetnosti jer će svako baciti praznu kutiju cigareta ali i čuvati onu koju je od njega kupio za 3,50 KM.
Kupujte djela savremenih umjetnika/ca dok ih još sebi možete priuštiti, kasnije nećete imati novca jer će cijena biti viša, dio je onoga što Hadžifejzović nastoji komunicirati sa publikom i što između ostalog potvrđuje aktuelna velika aukcija u londonskom Sotheby’su na kojoj će prvi put na prodaju u toj kući, i na jednoj međunarodnoj aukciji uopšte, biti ponuđena djela hrvatskih savremenih umjetnika/ca, njih trinaestoro, zahvaljujući čemu se šalje i poruka da ono što je dio balkanskog stvaralaštva prve polovice dvadesetog vijeka, ozbiljnom tržištu više nije zanimljivo.
Jednog dana, svaki njegov rad, koštaće onoliko koliko on kaže. Znaju to njegovi galeristi. Mjesto u istoriji umjetnosti već je obezbijedio.
Svojevremeno je stvorio malo čudo. Dovoljno da povjerujemo da su čuda moguća. Napuštene prostore nekadašnjeg Privrednog grada Skenderija, danas samo polupraznog tržnog centra, pretvorio je u galerijske. Nastala je CeKa Charlama a nakon nje i niz drugih projekata.
Iz niza uspješnih međunarodnih nastupa izdvajamo prošlogodišnji na Bijenalu u Veneciji kada je učestvovao u zvaničnoj selekciji u okviru korejskog paviljona.
Ne propustite priliku da budete dio Jusufove noći u sarajevskoj Noći muzeja.
Nakon sjajnog koncerta Erogenih zona Muzička produkcija BHRT nastavlja serijal u okviru kojeg će u utorak 24.05. s početkom u 20 sati nastupiti poznati bosanskohercegovački sastav Konvoj. Predgrupa će biti sastav Republika čiji novi singl „To mora da je ljubav“uskoro izlazi za MPBHRT.
Koncert je besplatan a moguće je prisustvovati uz obaveznu najavu dolaska na mail muzicka.produkcija@bhrt.ba
Današnju postavu benda čine:
Hamo Salihbegović – solo gitara i back vokal,
Nedžad Merdžanović – lead vokal i gitara,
Ahmo Osmić – bas gitara i back vokal,
Bojan Crnogorac – bubnjevi i back vokal
Grupa Konvoj je formirana 1988. godine u Sarajevu, kada su osvojili prvu nagradu na tada popularnom festivalu “Nove nade, nove snage”. U tom periodu članovi benda su bili: Hamo Salihbegović-gitara, Muamer Đozo-bas, Mirsad Krupalija-bubnjevi, Davor Ebner-vokal, kasnije pjevač grupe “Regina”. Kroz bend u velikom broju prolaze mnogi sarajevski talentovani muzičari: Nedeljko Čalija (vokal), Alen Ekmečić (bas gitara), Bakir Karić (klavijature), Ismar Volić (klavijature), Adnan Šaran (pjevač grupe Skroz), Feđa Štukan – klavijature…
1993 godine grupi Konvoj se pridružuju Samir Bajraktarević-bubnjevi i Nedžad Merdžanović – vokal. U teškim životnim uslovima održavaju redovne probe i koriste priliku za svirke uživo gdje ostavljaju upečatljiv dojam. Po svršetku ratnih dešavanja pripremaju album prvijenac koji će ostaviti upečatljiv trag u BH muzičkom autorstvu…
Aktuelni album benda je Mimosvijet – Album sniman u periodu jesen/zima 2013. i proljeća ‘14. godine, 21. stoljeća, u Recording Studio MC Pavarotti – Mostar. Editing i mix radjen u studiju Antika – Sarajevo, a mastering u Hotline Mastering – New York.
U proljece 1997. godine grupa Konvoj organizuje prvu veliku turneju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Turnejom je bilo obuhvaćeno sedamnaest gradova, a glavni pokrovitelj je bila Coca-Cola BiH. U tom periodu bend je ubjedljivo na prvom mjestu na svim top listama u BiH, a kao nagradu za to je dobio i Avazovog “Zlatnog zmaja” za hit godine pjesmu “U Tvojim Očima” kao i za doprinos u afirmaciji BH pop-rock scene.
Veliki je broj odsviranih koncerata a za izdvojiti su: gosti na koncertu grupe INDEXI – BKC Sarajevo, promo koncerti prvog i drugog albuma u CDA Mladost, Pjevajmo do zore i Hvala vam – Skenderija, gostovanje na koncertu Dine Merlina – stadion Koševo, predstavljanje BH scene na POP-ROCK festivalu – Barcelona, Festival Baščaršijske noći – Sarajevo, Festival prijateljstva – Goražde, Zetra, Dom mladih, Sloga, Stage i mnoštvo klubskih svirki…
Veliki solistički koncert održan je u sarajevskom Domu mladih 20.12.2014. godine.
