Kategorija: Vijesti iz Centra

Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene.

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsosti naše prirode.

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale.

Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea, Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaea Sacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.

 

Lokalni tim Sarajevo Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) do kraja ove godine planira realizovati niz akcija, među kojima je i besplatna instruktivna nastava. Ponovo organizujemo besplatne instrukcije za sve učenike koji imaju negativnu ocjenu iz matematike. Do ove ideje smo došli jer smo primjetili da najveći broj učenika srednjih škola pada upravo iz ovog predmeta. Pored toga, ove godine ćemo držati instrukcije i iz ostalih predmeta.  Članovi lokalnog tima Sarajevo, koji posjeduju odlično znanje iz matematike i dobre govorne vještine su se dobrovoljno prijavili da održe instrukcije. Ovaj projekat je započeo pretprošlo ljeto kad smo održavali instruktivnu nastavu iz matematike za učenike prvih, drugih i trećih razreda. Četrnaest učenika je pohađalo ove instrukcije te su svi zahvaljujući svom trudu i radu prošlu na popravnom ispitu. A prošle godine je taj broj bio duplo veći. Instrukcije se ove godine održavaju u prostorijama Vijeća mladih Općine Stari Grad, ponedjeljkom i srijedom u jutarnjem terminu, i trajat će sve do polovine augusta. Mi  Vas ovim putem pozivamo da nas medijski podržite i posjetite na jednom času te napravite izvještaj o održavanju instrukcija. Nama srednjoškolcima je medijska podška neminovna za daljni rad i aktivnosti, te Vas molimo da se odazovete na naš poziv i ukažete nam svoje povjerenje.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju u srednju školu na prostoru BiH.

 Lokalni timovi su odjeli ASuBiH-a koji realizuju aktivnosti koje provodimo u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali realizuju i svoje samostalne aktivnosti.

 

Za dodatne informacije obratite se na broj 061/424-373.

Oko 10 000 hiljada djece uzrasta od 7-14 godina okupit će se u petodnevnim “Otvorenim zabavnim školama fudbala” koje se u drugoj polovini augusta istovremeno održavaju u  Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu.

Ovaj humanitarni projekat pod nazivom “Otvorene zabavne škole fudbala”, koji organizuje danska nevladina organizacija CCPA (Cross Cultures Project Association) se koristi zabavnim igrama i pedagoškim zabavnim fudbalom kao konceptom za stimulaciju pomirenja, približavanja i izgradnje mira među zajednicama različitih etničkih struktura.

Škole zabavnog fudbala organizovane su od strane lidera i trenera – volontera, koji su educirani za rad sa djecom na posebnim seminarima koji se održavaju na nivou svake zemlje i regionalnom nivou. Prvi regionalni seminar za ovogodišnje zabavne škole fudbala održat će se od 4.-6. augusta na Kopaoniku u Srbiji.

 

“Bio bih, naravno, ponosan otac ako bi moj sin ili kćerka igrali fudbal jednako dobro kao Messi ili Martha, ali šta je zapravo važno je da su moja djeca sretna, zdravih navika i u društvu dobrih prijatelja. To je upravo svrha Otvorenih zabavnih škola fudbala”, izjavio je osnivač organizacije CCPA i projekta “Otvorenih zabavnih škola fudbala”, Anders Levinsen.
Ovaj projekat je započeo još 1998. godine u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, a danas živi u skoro svim zemljama bivše Jugoslavije, te u još petnaestak zemalja Kavkaza, Bliskog Istoka i Afrike.

 

Projekat na Balkanu finansira UEFA, te lokalne zajednice učesnice projekta. Takođe, značajna podrška ostvaruje se i sa krovnim kućama fudbala, kroz razvoj “Grassroots Football” projekta u zemljama Balkana.

Ugošćavajući AFS učesnika, činite svijet tolerantnijim, a svojoj porodici i AFS učesniku pružate nezaboravno iskustvo interkulturnog učenja.

UG “Interkulturni susreti u BiH” poziva zainteresovane porodice da se prijave da ugoste jednog od 15 učenika – srednjoškolaca iz Italije, Belgije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Islanda koji u BiH dolaze 02.09.2016. AFS učenici kada dođu u BiH redovno pohađaju srednju školu, idu na kurs jezika i zahvaljujući nevjerovatnim domaćin porodicama imaju prliku da otkriju kako to izgleda život u BiH.

Izaberite program od 3 ili 10 mjeseci, zavisno od mogućnosti vaše porodice te upoznajte novu kulturu unutar vaša četiri zida. Kroz zajednički život i razgovore sa učenikom iz inostranstva učite historiju, mentalitet i jezik jedne nepoznate zemlje. Učenik koji boravi kod vas nije samo vaš gost, već i član vaše porodice. Učenik na razmjeni nakon kratkog vremena postaje vaš „sin“ ili „kćerka“, odnosno, „brat“ ili „sestra“. Snažna mreža iskusnih i obučenih AFS volontera će vam pružiti podršku i pomoć prije, tokom i nakon završetka programa.
Svaka porodica može postati AFS domaćin porodica – takođe samohrani roditelji i bračni parovi bez djece. AFS domaćin porodice širom svijeta su ljudi dobre volje koji na volonterskoj bazi, primaju učenika u svoj dom kako bi učeniku predstavili svoju kulturu i upoznali kulturu učenika. Ne morate imati veliku kuću ili dodatnu sobu. Slobodan krevet, mjesto za stolom i otvoreno srce je sasvim dovoljno da postanete domaćin porodica i dio interkulturnog susreta.

Udruženje građana Interkulturni susreti u BIH (UG ISU BIH) je nevladina, neprofitabilna, stranački i vjerski neorijentisana organizacija. UG ISU BIH u saradnji sa globalnom mrežom AFS Intercultural Programs organizuje međunarodne programe razmjene učenika i volontera u cilju unaprjeđenja interkulturalnog učenja i promovisanja tolerancije. AFS programi su nagrađeni od stane Ujedinjenih nacija.
Od 1947.godine do danas, AFS je omogućio da više od 500.000 učenika i mladih osoba iz 110 zemalja širom svijeta otputuje u inostranstvo i doživi iskustva ličnog razvoja koji ostaje za cijeli život. Od 2002. godine UG ISU BIH je u saradnji sa AFS-om organizovao učešće u AFS jednogodišnjim i tromjesečnim programima razmjene u inostranstvu za 182 učenika iz BiH, a od 2009.godine počinje i AFS program ugošćavanja učenika iz inostranstva u BiH, te je do danas ugošćeno 47 učenika iz iz 13 zemalja Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike.

Ukoliko se pitate se kako postati AFS domaćin porodica i u svoj dom primiti jednog AFS učenika pišite UG ISU BIH na email info-bih@afs.org ili pozovite njihov ured na 033 974 606 svaki radni dan u periodu od 10 do 13 sati.

Više o učenicima koji u BiH dolaze u septembru 2016. godine možete saznati na web stranici: http://www.afs.ba/ugostite-ucenika/afs-ucenici-gosti-2016-17/.

Iskustvo domaćin porodice: Veliki dar
Porodica Kovačević iz Gradiške je odlučila upoznati svijet u svom domu, te su u školskoj 2013/14. godini otvorili svoja vrata i svoje srce AFS učeniku iz Sjedinjenih Američkih Država. Donosimo njihovo iskustvo interkulturalnog učenja.

Čim smo ugledali na internetu da se traži domaćin porodica za učenike srednjoškolce, odlučili smo se da primimo jednog od njih kako bi i naša djeca imala prilike da upoznaju nekog  ko je sa drugog kraja svijeta.

U našu porodicu je stigao Samuel. Istog trena je postao ravnopravan član naše porodice i naše četvrto dijete.  Malo smo bili skeptični u početku da li će i on nas prihvatiti, da li će mu se svidjeti naša kuhinja, kako će i on prihvatiti naš način života. Ali on je od prvog momenta prihvatio sve. Mnogo mu se svidja naša hrana. Stekao je mnogo prijatelja u školi.  Naša djeca su ga prihvatila bez problema, pa i najmlađa Eva koja je imala samo 2 godine kad je Sem došao u našu porodicu. Sad ga zove bratom i obožava ga.

Stekli smo i divne prijatelje (Semove roditelje) i nadamo se da će nas i oni jednog dana posjetiti. Naša druga curica se već sprijateljila sa Semovom sestrom koja je isto godište kao i ona.

Sem je vremenom postao naše dijete i dar od Boga i niko od nas nije svjestan da može i tuđe dijete da voli kao svoje.

Gđa Kovačević
Domaćin majka učeniku iz SAD-a, 2013/14

 

 

Naša treća sreća

Brzo, iznenada, sasvim slučajno, ali sa velikim zadovoljstvom postali smo privremena domaćin porodica Sercanu iz Izmira. Bez obzira na skromne prostorne uslove, znali smo da mu možemo pružiti toplinu doma i punu potporu da provede najbolju godinu svoga života, baš ovdje u Bosni i Hercegovini.
Uprkos našim mnogobrojnim obavezama (porodičnim i poslovnim), iznenadilo nas je kako je Sercan za čas savladao bosanski humor i kako je još brže postao najmlađi, ali istinski član naše porodice…
Tako da sam u svojim pedesetim, postao neplanirano otac jednog momka sa drugog kraja svijeta.
On je bio naša treća sreća.

Izmirlija iz Sarajeva
domaćin otac učeniku iz Turske, 2009/10