Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

“Pričice za svako dijete”

UNICEF poziva pisce sa svih kontinenata da se pridruže akciji “Pričice za svako dijete” (Tiny Stories: For Every Child).

UNICEF vas poziva da napišete kratku priču na temu “Šta želim za svako dijete” i pomognete organizaciji da promoviše značaj prava djeteta.

Pozivamo vas da svoju priču na temu: “Šta želim za svako dijete” objavite na Facebooku, počevši od 14. novembra.

Kako učestvovati?
1. Obavijestiti nas da ste zainteresirani za učešće.
To vas ne obavezuje da podnesete priču, ali pomaže da se ovo pripremi na globalnom nivou.
2. Odabrati temu i napisati priču.
o Tema priče je “Šta želim za svako dijete”
o Priča bi trebala biti maksimalno 7 linija (7 rečenica) kao simbolična napomena da slavimo 70 godina UNICEF-ovog rada za svako dijete,
o Pisati iz bilo koje perspektive, na primjer: možete postaviti pitanje, ono što bih htio da sam dijete?
o Priče mogu biti pisane u različitim žanrovima, različitim glasovima i različitim stavovima. Ton priče je vaš odabir.
3. Podijelite priču na svojoj Facebook stranici u periodu od 14 do 20 novembra

Kako podijeliti priču na Facebook-u?
1. Otići na svoj Facebook profil (Ukoliko ne korsitite FB, kontaktirajte UNICEF za druge opcije objave.)
2. Napisati priču na svoj status update
3. Saviti hashtage #ZaSvakoDijete #ForEveryChild
4. Dodati sliku naslovnice Tiny Stories koju će vam obezbjediti UNICEF tokom ovog mjeseca
5. Objaviti status na „Javno“
6. Tagovati UNICEF Bosna i Hercegovina
7. I na kraju „Objaviti“

Šta je sljedeće?

Ljudi će vidjeti priču i mogu je like-ati i podijeliti.

UNICEF Bosna i Hercegovina će podijeliti priče na svom Facebook profilu.
Očekujemo priče sa svih 7 kontinenata. Da biste vidjeli ostale priče možete pratiti upute na UNICEF web stranici koje će biti objavljena u novembru.

Spremljen školski ruksak čeka inkluziju

Tekst preuzet sa: diskriminacija.ba

Piše: Ana Kotur

Matej je do prošle godine pohađao redovnu nastavu u područnoj osnovnoj školi. Na početku ove školske godine, stručni tim je roditeljima preporučio da ga upišu u ‘specijalno odjeljenje’. Roditeljima ova odluka nije jasna – šta je sa inkluzijom?

Svako veče spremi ruksak za školu i stavi sat na noćni ormarić. I svako jutro taj sat zvoni, ali ruksak ne stavlja na leđa i ne izlazi iz kuće, iako Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini promoviše sticanje obrazovanja u redovnom školskom programu, prema individualno izrađenim programima koji prate mogućnosti djeteta sa poteškoćama u razvoju.
Matej ima 12 godina i ima Down sindrom. Šesto je dijete po redu u porodici koja se bavi privatnim, poljoprivredničkim poslovima u Krepšiću u blizini Brčkog. Do kraja prošle godine, išao je u područnu školu kojoj po pravilima upisa, pripada.
Sa početkom ove školske godine, mišljenjem stručnog tima JU Treća osnovna škola Brčko, koju je trebao pohađati, Matej je usmjeren na odjel B djece sa posebnim potrebama, s tim da će mu, u skladu sa mogućnostima učenika i škole, biti omogućeno da ‘sudjeluje i u redovnoj nastavi po predmetima koji su određeni po nastavnom planu i programu odgoja i obrazovanja učenika sa većim intelektualnim poteškoćama’, kako se navodi u odluci.
„Matej je upisan u redovan školski program i veći dio vremena sam mu ja bila asistent u nastavi. Od početka smo radili na tome da dijete bude među svojim vršnjacima i da mu se prilagodi nastavni program, da savlada onoliko koliko može. I djeca rade najbolju inkluziju, koja danas mom sinu nedostaje“, kaže Matejeva mama Dragica Anić.
To što je majka u područnoj, seoskoj školi, bila asistent do sada niko nije preispitivao, niti dovodio u pitanje. Ipak, situacija se promijenila u trenutku kada je Matej trebao da pređe u gradsku školu, gdje je neophodno angažovati asistenta u skladu sa stručnim normama, koji bi dječaku olakšao prelazak u veću sredinu, drugačiji način izvođenja nastave i prilagodio sam proces učenja.
Od početka školovanja, Matej je praćen od strane stručnjaka, čija su mišljenja po pitanju njegovog obrazovanja podijeljena. Sve počinje kategorizacijom, koja treba da da konačan stav o tome kako će dalji razvoj djeteta biti podržan.
„Kategorizacija kreće u hodniku veličine nekoliko kvadratnih metara u kojoj sjedi mnogo djece sa roditeljima i čeka satima. Mi smo na posljednjoj kategorizaciji čekali skoro dva sata, gdje djeca budu preumorna i traumirana, a potom ulaze na pregled kod tima stručnjaka. Prvo što smo doživjeli jeste da dijete nije pripremljeno na ispitivanje, nije se niko ni potrudio da mu se približi, a ljudi koji ga vide prvi put u životu, oduševljavaju se njegovim napretkom. Meni je pozlilo, a moje dijete je sve posmatralo“, nastavlja ona.
Smatra da se nalazi, suštinski, prepisuju i da ne postoji objektivno ocjenjivanje mogućnosti djeteta niti dovoljan angažman sistema ili dovoljno usluga koje rade u korist djeteta.
„Asistentica koja mu je dodijeljena na jedan kratak period napravila je čudo, i njeno mišljenje, te mišljenje učiteljice, dostavili smo uz zahtjev za rekategorizaciju, što je u prebacivanju nadležnih – nestalo. Sreća, mi smo kopirali primjerke koje smo dostavljali uz podneske. Od tad, kategorizaciju bojkotiramo, jer ne možemo da dozvolimo da o sudbini djeteta odlučuju ljudi u čiju nepristrasnost sumnjamo i koji u našem djetetu vide samo on što on ne može“, naglašavaju roditelji.
U školu u koju je trebao poći su ga odveli sami, a vrata su im nakon nekoliko dana zatvorena. Direktor Kojo Simić, prema sopstvenim riječima, nije dobio odobrenje za izjavu nadređenih u odjeljenju za obrazovanje Vlade Brčko Distrikta. U telefonskim razgovorima, napomenuo je i da će biti razgovora na temu i sa gradonačelnikom Distrikta i sa nadležnima iz odjeljenja za obrazovanje u Vladi.
Na istu nemogućnost razgovora pozvala se i pedagogica ove ustanove, Milosava Andrijašević.
Sastanak tima defektologa sa šefom Odjeljenja za obrazovanje u Vladi Brčko Distrikta, Boškom Stojkovićem, održan je u ponedeljak, ali nam je u telefonskom razgovoru Stojković odbio dati bilo kakvu izjavu, te uskratio mogućnost razgovora sa bilo kim od stručnjaka koji su učestvovali u opservaciji dječaka, uz napomenu da će ‘oni njemu pismeno dostaviti prijedloge na osnovu čega će se dalje postupati’.
„Bilo je razgovora, i prije nalaza stručnog tima, i u samom činu donošenja nalaza,čak i normalnog i ljudskog razgovora, ali se završilo nalazom i preporukom na koje ne možemo pristati. U toku zadnjeg sastanka na koji smo pozvani i kojem smo prisustvovali, dobili smo i komentare da bi za svu djecu bilo odlično da ima više roditelja poput nas, ali je na kraju odluka pismeno obrazložena na način da sa djetetom nije postignut nikakav napredak“, kaže otac Jakov.
Matej je samostalan, u kući sam uzima ručak, sam traži šta će gledati i čime će se zanimati. Za roditelje, mišljenje da Matej nije napredovao, samo je ocjena rada defektologinje koja je sa djetetom radila i koja je bila u komisiji, ali i koja je najviše utjecala na odluku da se Matej proslijedi u specijalno odjeljenje.
Izvještaj iz Pedagoške institucije, iz perioda u kojem je Matej bio peti razred , u redovnom odjeljenju sa svojim vršnjacima, o tome da mu je neophodan asistent, odgovarajući i redovni defektološki tretmani koje je u najboljem slučaju dobijao jednom sedmično i bez kontinuiteta, prilagođen školski program i nastavnik koji će voditi odjeljenje, danas niko od nadležnih i ne spominje.
U ovom dokumentu iz oktobra 2015.godine, sadržana je suština prava na obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju, a u skladu je sa članom  19 Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BIH. Porodica insistira na inkluziji i ničemu više – Matej treba adekvatnu podršku svih nadležnih institucija i ne smije snositi posljedice za propuste iz prethodnog perioda.
„Prvi put smo prošli neke stručne tretmane kada je Matej imao pet godina. Mi više nemamo vremena za gubljenje i dijete ne smije biti van svog uobičajenog ritma. Ako pristanemo da ga stave u specijalno odjeljenje, Matej više nikad neće imati jednake mogućnosti, a ako ga ostavimo kući, možemo biti procesuirani od strane socijalnih sluižbi, zato što branimo pravo djeteta na obrazovanje“, zaključuju roditelji.
U Pedagoškoj instituciji, direktor Slobodan Ristić, vraća sve na početak.
„Stava sam da mora biti izvršena ponovna kategorizacija i da se u skladu sa njom mora odlučiti o daljem školovanju djeteta. Podsjećam da po Zakonu o osnovnom obrazovanju Brčko Distrikta, članovi 49 i 50, regulišu da dijete sa poteškoćama u razvoju može ići ili u redovno odjeljenje po posebnom programu ili u specijalno odjeljenje, ako je uz obrazovanje potrebna i rehabilitacija i resocijalizacija“, kaže on.
A Matej, koji svako jutro traži da ga se odvede u školu, na pitanje koga se najviše poželio iz škole, nabraja: „Jove, Borka, Maje i Žiže“. Jovo i Borko, kao djeca iz susjednog sela, dolazili su da se igraju sa njim. Škola, nadležni i stručni tim, izgleda, nisu otvorenog uma za ovog dječaka.

“SAJAM STVARALAŠTVA“ PODIŽE SVIJEST O INKLUZIJI I SPOSOBNOSTIMA OSOBA SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA

Savez organizacija za pomoć osobama za intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO, u srijedu 05. oktobra u Bosanskom kulturnom centru od 13 do 18 sati, u okviru programa Dječije nedjelje organizovat će “Sajam stvaralaštva“ koji će sadržavati edukativne i dramske radionice te izložbu ručnih radova djece sa intelektualnim teškoćama. Sve aktivnosti imaju za cilj promociju inkluzije i ljudskih prava te informisanje djece i roditelja o osobama sa intelektualnim teškoćama i njihovim mogućnostima, te se stoga i oni posebno pozivaju da uzme učešće u Sajmu.

“Savez SUMERO je uz podršku Ministartva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS kreirao aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti djece i mladih, prevashodno učenika i učenica osnovnih i srednjih škola o položaju i pravima osoba sa invaliditetom. Želimo da se ovih mladi ljudi, kao stub bh. društva, edukuju  oblasti invaliditeta i da svojim vršnjacima i okolini šire pozitivne stavove o osobama sa invaliditetom i na taj način smanje predrasude prema ovoj populaciji“, istakao je direktor Saveza SUMERO, Haris Haverić, te dodao da se ovim aktivnostima želi uticati i na same roditelje.

U Bosni i Hercegovini, djeca i općenito osobe sa invaliditetom izložene su diskriminaciji i predrasudama. Iako je inkluzija uveliko zakoračila u mnoge škole i organizacije, djeca i odrasli sa invaliditetom još uvijek se susreću sa neprihvatanjem društva i zbog toga su često socijalno isključeni i izolirani. Trenutno se u Bosni i Hercegovini ne pružaju kvalitetne usluge koje bi za cilj imale povećanje sposobnosti djece i osoba s invaliditetom kada je u pitanju kultura ili njihov povećan angažman za rad i afirmaciju.

U Dječijoj nedjelji KS koju organizuje Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, učestvovat će 30 udruženja osoba s invaliditetom, ustanova  iz oblasti socijalne i dječije zaštite, predškolskih i školskih ustanova, kulturnih institucija i nevladinih organizacija. Ukupno će se realizirati 123 edukativne, inkluzivno – zabavne, kulturno – umjetničke i sportske aktivnosti kroz koje koje će sva djeca na kreativan način iskazati svoje vještine i sposobnosti.

Savez organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama FBiH – SUMERO, promoviše ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici.

BOSNA I HERCEGOVINA MEĐU ŠEST VODEĆIH ZEMALJA PO SMRTNOSTI ZBOG ZAGAĐENOG ZRAKA

Prema upravo objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina se nalazi na 5. odnosno 6. mjestu koje dijeli sa Jermenijom, po broju umrlih na 100. 000 stanovnika, od posljedica izazvanih zagađenim zrakom, saopštila je Eko akcija. Ostale zemlje koje se nalaze na vrhu liste imaju veoma razvijenu tešku industriju, dok nama pored slabašnih ostataka industrije, nekoliko termoelektrana i željezare u Zenici, glavni problem predstavlja potpuna neuređenost i nebriga institucija o okolišu – u većini naših gradova glavni izvor zagađenja zraka je zagrijavanje domova prljavim gorivima – ugljem slabog kvaliteta i nedovoljno osušenim drvetom, što je problem koji su brojne zemlje relativno lako riješile kombinacijom podsticajnih i kaznenih mjera.
Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime koje je zabilježeno u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Štaviše, nisu više u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. Tako na primjer, u Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama.
U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo. I pored ovih dramatičnih informacija i dalje se prave planovi o izgradnji novih termoelektrana namijenjenih prvenstveno izvozu i privatnom profitu koji će, ako se realizuju, biti plaćeni novim ljudskim životima.
Udruženje građana “Eko akcija”

Mladi iz BiH – pobjednici prestižnog Internacionalnog natjecanja Budva Open!

Jovica Jović i Bojan Belenzada učenici Gimnazije Banja Luka, predstavnici BiH POBIJEDILI na Internacionalnom natjecanju u debati i govorništvu Budva Open!
U vrijeme gotovo pa kontinuiranih negativnih vijesti koje nam dolaze iz svih dijelova BiH, Evrope i Svijeta, drago nam je da možemo javnost BiH obavijestiti o pobjedi bh. debatanata na prestižnom Internacionalnom natjecanju u debati i govorništvu „Budva Open“. Ovo natjecanje je održano u periodu 23. – 25.09.2016. godine u Budvi, Crna Gora.
Bosnu i Hercegovinu su predstavljali Bojan Belenzada i Jovica Jović, učenici Gimnazije Banja Luka i aktuelni državni debatni prvaci, na čelu sa trenericom debatnog kluba profesoricom Brankom Kukić. Konkurencija na natjecanju je bila iznimno jaka, i činili su je debatanti iz zemalja regiona koji imaju najjače debatne programe i redovito pobjeđuju na Internacionalnim debatnim natjecanjima.
Međutim, najbolji debatanti Bosne i Hercegovine, koji su jakim argumentima, lijepom retorikom i upornošću su nadmašili sve oponente i zasluženo odnijeli pobjedu na ovom natjecanju! U moru negativnih vijesti, ovi mladi ljudi su zaslužni za vijest kojom treba da se ponose svi građani BiH, bilo da dolaze iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Oni su pokazali da nam za uspjeh ne trebaju podjele nego rad i upornost. Oni su svima dokazali da BiH ima uspješne mlade ljude spremne da je časno i odgovorno predstavljaju i izvan njenih granica. Oni su dokazali da BiH ima svijetlu budućnost, budućnost zasnovanu na uzajamnom poštivanju, razumijevanju i suradnji.
Iskreno se nadamo da će vaš mediji ovu pozitivnu vijest prenijeti i da će građani BiH biti upoznati sa još jednim uspjehom mladih ljudi iz BiH koji su pokazali da su dostojni protivnici i financijski daleko bogatijim debatnim programima. Pokažite svoju podršku i čestitku objavom ove vijesti u vašem mediju, i ohrabrite mlade ljude spremne da grade bolju i ljepšu budućnost za sve nas !

“A što ne bi mogle¬?” – projekcija kratkih filmova

YES Alumni asocijacija u saradnji sa Američkim vijećem u Sarajevu, organizuje projekciju kratkih feminističkih filmova sa naslovom „A što ne bi mogle?”. Projekcija će se održati 30.09.2016. sa početkom u 18 sati u prostorijama Muzeja književnosti na adresi  Sime Milutinovića Sarajlije 7, Sarajevo .

“A što ne bi mogle?” je jedinstveni edukativni projekat u organizaciji YES Alumni asocijacije koji okuplja žene koje prkose predrasudama i svakodnevno rade “muške” poslove.  Svoj kruh dame iz kratkih filmova zarađuju u poslovima koji su i dan danas rezervisani za muškarce. Mnogi u njih gledaju u nevjerici, dok one u svemu tome ne vide ništa čudno samo rade ono što vole. Cilj ovih kratkih filmova je borba protiv konstantnih tradicionalnih stereotipa sa kojima se često susrećemo u našoj državi, koji onemugućuju mladim djevojkama da ostvare svoje snove iako žele da se bave neobičnim zanimanjem. Na projekciji će prisustvovati učenici srednjoškolskog uzrasta te će filmovi biti postavljeni na društvene mreže sa ciljem širenja pozitivih primjera i ohrabrivanja mladih ljudi.

Svoj dolazak su već potvrdile mnoge nevladine organizacije, učenici, sugrađani te predstavnici ambasade Sjedinjenih Američkih Država kao i predstavnici Američkog savjeta u Sarajevu. Ovom prilikom pozivamo i sve zainteresovane medije da nam se pridruže.

Šta je YES Alumni asocijacija?

Prisutan od 2009. godine u Bosni i Hercegovini , Youth Exchange and Study (YES) program je finansiran od strane američkog Ministarstva za vanjske i unutrašnje poslove (State Department), te ga zastupa, sponzoriše i implementira njihova Kancelarija za obrazovanje i kulturu (Educational and Cultural Affairs Bureau), kako bi učenicima iz zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom obezbjedila stipendije koje im omogućavaju da provedu jednu školsku godinu u Americi. Učenici žive u porodicama domaćinima, pohađaju srednju školu, učestvuju u vannastanim aktivnostima kako bi naučili o američkom društvu i vrijednostima, stiču liderske vještine i edukuju Amerikance o svojoj zemlji i kulturi. Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, svi učenici postaju dio YES Alumni asocijacije te organizuju projekte poboljšanja zajednice i države.

Otvoreno pismo političkim kandidatima

Poštovani kandidati za načelnika,

Poštovani kandidati za općinska vijeća Kantona Sarajevo,

obraćam vam se u ime svih srednjoškolaca u Kantonu Sarajevo.

Mreža vijeća učenika Kantona Sarajevo je zajedničko ime za vijeća učenika u svim srednjim školama u Kantonu Sarajevo. Mrežu vode isključivo srednjoškolci koji biraju svoje predstavnike i zastupaju interese srednjoškolaca. Naša vizija su srednjoškolci posmatrani kao resurs koji država treba da koristi, a ne problem koji treba rješavati.

Mi smo generacija mladih ljudi koji žele da uspiju. Želimo da koračamo stazama svjetlosti u jedinoj nam domovini, da je veličamo i živimo budućnost mnogo ljepšu i bolju od sadašnjosti.

Pitamo se kada ćemo prestati izvoziti intelektualce, genijalce, talente, najbolje učenike, studente i radnike, a umjesto toga ih zadržati, jer su nam itekako potrebni. Ne želimo da napuštamo svoju državu, svoju porodicu i prijatelje da bismo sutra uspjeli negdje u tuđini. Tamo gdje ništa nije naše. Tamo gdje je sve strano. Želimo da sve to možemo ovdje. Želimo to uz miris bosanske kahve. Uz žubor Vrbasa, Une i Drine. Želimo, uživajući u ljepotama Starog mosta, Sahat kule i Sebilja. Želimo.

Obrazovanje je neophodno za kontinuirani rast i prosperitet u današnjem društvu koje je zasnovano na znanju. Loš kvalitet obrazovanja prijeti našoj državi, pa tako, naravno, i Kantonu. Ulaganje u obrazovanje je neophodno, jer suprotno za sebe nosi mnogo negativnih posljedica od kojih su samo neke maloljetnička delikvencija, nezadovoljavajući rezultati, slab ekonomski razvoj i na kraju, uz sve ostalo što nas tišti, odljev mozgova.

Naš sljedeći zahtjev je poboljšanje gradskog prevoza, posebno iz „okolnih“ i „zabačenih“ dijelova grada. Ovo od vas ne zahtijevaju samo srednjoškolci, nego svi građani, korisnici istog. Naš prijedlog eventualnog rješenja je da postoji tačan red vožnje koji će se poštovati, što podrazumijeva da se bus/trolejbus/tramvaj ne čeka satima. Uz to napraviti sistem da svako mora kupiti kartu, na taj način ste i vi u plusu. Naravno, uz pogodnosti za učenike, studente i druge koji gradski prevoz koriste svakodnevno.
Molim vas, omogućite nam da neometano možemo ići u školu.

Znate, nekad kad se vraćamo sami iz škole prepadnu nas psi lutalice. Laju, gladni su. Strah nas, a opet nam ih žao. Žao nam je jer ih se ne rješavate na adekvatan način. Šintori i naši navodni azili nisu rješenje. Ne postoje odgovarajuća mjesta za odlaganje leševa ubijenih pasa, što direktno dovodi do ogromnog zagađenja okoline. Na ulici su jer ih je neko, nekada ostavio. Napadaju jer su gladni. Mora postojati mjesto za njihov boravak, ne smiju biti gladni. Moraju imati čip koji služi da se pas može locirati i vidjeti čiji je. Vlasnik svakog napuštenog psa na taj način može biti kontaktiran i kažnjen za napuštanje živog bića.
Ma, kod nas ni ljudi nisu zaštićeni, šta da očekujemo za životinje? Što bi marili za njih? Dokažite nam da je suprotno.

Parkovi, ulice, zelene površine na kojima bismo trebali uživati slušajući cvrkut ptica su prepune smeća. Postavljanje većeg broja kanti za odlaganje otpada koje će se redovno prazniti i kazne za bacanje smeća na mjesta koja nisu predvidiva za to bi smanjilo ovaj problem.

Neki od nas su upravo položili vozački ispit. Sretni smo krenuli da provozamo prijatelje, ali – nemamo gdje parkirati! Povećajte broj parking mjesta, posebno na prometnim mjestima. I da, vodite računa da ne možemo cijeli džeparac potrošiti na plaćanje parkinga.

Stipendišite nadarene učenike, odlične i angažovane učenike. Vjerujte mi – bit će vam duboko zahvalni i sigurno će vam duplo vratiti. Mediji, podržite nas, a profesori, shvatite. Pomozite nam da povećamo svijest nastavnog kadra o poimanju nevladinog sektora i neformalnog obrazovanja. Često smo više mogli naučiti iz neformalnog obrazovanja, nego formalnog.

Riješite problem beskućnika, pa duša nas zaboli kad ih vidimo! A vjerujte nam, ne možemo opušteno proći pored njih, psiha je čudo… Vi imate sve, pa valjda ne vidite.

Jako smo nesigurni na ulicama i u javnom gradskom prevozu. Povećajte policijske patrole, posebno u večernjim satima. Informišite mlade o drogi i alkoholu, pravite što više seminara da im ukažete koliko je to zlo. Pomoći ćemo vam. Obećavamo.

Želimo više zelenih površina. Ako nije moguće napraviti nove parkove (razumijemo da to zahtijeva velika ulaganja) onda, barem uredite ove koje već imamo.

Vidite li da ne mislimo samo na sebe? Mislimo i na našu djecu, na penzionere, životinje, ma na sve nas! Jer, svi smo mi jedno, ako me razumijete…

Još nešto, da li znate koliko srednjoškolaca ima u Kantonu Sarajevo? Jeste li se ikada zapitali? Znate li da bismo sigurno mogli osigurati barem jedno političko mjesto? Sad sigurno jeste, a niko od vas nije svoje aktivnosti usmjerio ka nama. Za koga onda da glasamo? I zašto?!

Bilo kako bilo, glasat ćemo, budite sigurni. To je naša građanska dužnost, prije svega. Dokazat ćemo mi vama šta sve možemo i koliko smo veliki. Vidjet ćete. Nikada nismo prestali da prkosimo, tako bar kažu. Pa hajde onda, da zajedno napravimo Kanton Sarajevo bolji nego ikad, jaču nego ikad našu i vašu Bosnu i Hercegovinu. Eto, baš u inat. Prkosno.

Pokažite da vam je stalo do nas. Nemojte zanemariti sve ove zahtjeve, jer vjerujte mi, nismo nebitni i tiče nas se. Itekako nas se tiče! Mi smo vaša budućnost!
Mi želimo da uspijemo. Sa vama.

Molim vas, ne tjerajte nas da odlazimo.

S poštovanjem,

Aida Osmanagić

Predsjednica Mreže vijeća učenika Kantona Sarajevo

 

 

NASTAVAK PROJEKTA NEĆE JEZIK NEGO PRAVO DRUGI RAZGOVOR: JEZIK I (NE)DISKRIMINACIJA U MEDIJIMA

Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti vas poziva da prisustvujete drugom razgovoru u seriji Neće jezik nego pravo.

Razgovor će se održati u ponedjeljak, 26. 9. u 17:30 u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Grbavica (Kemala Kapetanovića 17). Učesnice Lejla Huremović, urednica portala lgbt.ba, Kristina Ljevak, novinarka i urednica Urban magazina, i Lamija Begagić, književnica i novinarka, zajedno će sa Sandrom Zlotrg razgovarati o jeziku i (ne)diskriminaciji u medijima. Neka od pitanja će biti:

–       Kako su različiti Drugi predstavljeni u medijima?

–       Zašto je važno predstavljati žene (političarke, sportistkinje, stručnjakinje…) u ženskom rodu?

–       Zašto osobe s invaliditetom a ne hendikepirani, invalidi, mentalno zaostali?

–       Zašto su parade ponosa važna tema za medije i kako iskoristiti taj potencijal?

–       Je li politički korektna terminologija isto što i princip nediskriminacije?

–       Zašto se nasilje u porodici ne bi trebalo predstavljati kao tragedija?

–       Kako mediji mogu unaprijediti/unazaditi borbu za ljudska prava?

–        Kako mediji utječu na javno mnijenje i stvaranje društvenih stavova o određenim grupama? Kakav je utjecaj portala kakvi su lgbt.ba, diskriminacija.ba, skolegijum.ba, a kakav tabloida? Kako izbjeći zamke senzacionalističkog izvještavanja?

Serija razgovora Neće jezik nego pravo prilika je da raspravu o jeziku vratimo tamo gdje joj je mjesto. Želimo se podsjetiti da jezik ne propisuje društvenu zbilju, već je odražava. Jezik se tiče svih nas i o jeziku bismo svi trebali govoriti.

Podrška za udruženje “Naša djeca”

Projekat udruženja „Naša djeca“ Zenica je među 250 organizacija širom svijeta odabran za Septembar Global Giving Accelerator (Global giving je prva i najveća globalna zajednica za prikupljanje sredstava iz različitih izvora – povezuje nevladine organizacije, kompanije, donatore). Udruženje je predstavilo projekat „Inkluzivni centar djecu“, koji je kreiran prema realnim potrebama djece u Zenici. Cilj nam je da do 30.9.2016.godine prikupimo sredstva od 5.000 dolara, koja će biti utrošena za adaptaciju i realizaciju aktivnosti Centra. Ukoliko ste u mogućnosti i ako vam se sviđa naša ideja, pozivamo vas da finansijski podržite realizaciju ovog projekta (informacije o načinu uplate imate direktno na linku projekta). Svoju podršku možete dati i tako što ćete podijeliti ovaj projekat sa mrežom svojih prijatelja i saradnika. Vjerujemo da je ulaganje u djecu i njihove potencijale ključ svakog uspješnog društva!

Više informacija potražite na https://www.globalgiving.org/projects/inclusive-learning-center-for-children/

 

20ta jubilarna Kritična masa Sarajevo

Kritična masa ima za cilj prije svega da okupi bicikliste da se druže, voze biciklo i na taj način skrenu pažnju na sigurnost u saobraćaju, ali i cilj promocije zdravog načina života. Do sad su biciklisti već devetnaest puta svojim prisustvom pokazali da mogu biti složni i svojim malim gestom učiniti veliku stvar. BK Trek team Sarajevo već duže radi u saradnji sa MUP-om KS kako bi sigurnost biciklista došao na zavidan nivo.

„Nadamo se da je 20ta jubilarna Kritična masa dovoljan razlog da se u subotu okupimo u što većem broju ispred Al Shidy centra i zajednički uživamo u vožnji gradskim ulicama, kao i da skrenemo pažnju na nas kao aktivne učesnike u saobraćaju.“ – rekao je predsjednik BK Trek team Sarajevo Senad Bečković.

Okupljanje je od 16:30 sati, a polazak na dogovorenu rutu uz pratnju vozila MUP-a je u 17 sati.
Ova KMS će biti održana po opštinama Centar i Stari Grad, jer su to jedine opštine koje ne rade ništa na izgradnji biciklističkih staza. Širenje biciklističkih staza, ali i sigurnost biciklista treba da se riješi ne samo u ovim opštinama nego u cijelom gradu Sarajevo. U glavnom gradu BiH sve se više vozi biciklo, građani idu na posao, druže se, biciklom se obavljaju poslovi u gradu, s toga je važno da biciklisti zajedno podrže Kritičnu masu. Ovakvi događaji u svijetu, ali i u zemljama u regionu okupljaju i preko 5.000 biciklista.
Za Kritičnu masu nije potrebna nikakva registracija, mogu doći svi sa ispravnim biciklom, djeca ispod 12 godina trebaju doći sa roditeljima. Biciklisti će i ovaj put bitiu pratnji MUP-a, a saboraćaj neće biti zaustavljen.

Ruta kretanja je sljedeća:
SSC – ul.Hiseta – ul.Obala Kulina Bana – Vijećnica-ul.MulaMustafe Bašeskije – ul. Titova – ul.Zmaja od Bosne – na Pofalicima lijevo prema Vilsonovom šetalištu te nazad pred SSC.

 

Za više informacija/izjave:

Senad Bečković, predsjednik BK Trek Team Sarajevo; 062 808 033

Muhamed Mizić, PR BK Trek team Sarajevo; 062 517 466