Njemačka najpoželjnija zemlja življenja za mlade iz regiona

Mladi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru u svoju zemlju vratit će se samo ako im se osigura veća mogućnost za zaposlenje i izgradnju karijere, pokazali su rezultati online istraživanja koje je u periodu od jula do augusta 2017. godine realizovao Institut za razvoj mladih KULT.

U istraživanju je učestvovalo 720 ispitanika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, osoba u dobi od 15 do 35 godina koje su se već odselile iz navedenih zemalja u protekle tri godine ili su pokrenule proces iseljavanja s namjerom da u bliskoj budućnosti napuste svoju zemlju. Najveći broj ogovora dali su mladi u dobi između 21 do 30 godina starosti, uglavnom iz urbanih sredina.

Prema rezultatima ankete, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska,Španija, Holandija, Češka…

Više od 50% mladih u druge zemlje odlazi samostalno, više od 30% uz pomoć rodbine i prijatelja, dok ih manje od 10% za odlazak koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju.

Oko 80% mladih kao razlog za odlazak navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide vlastitu bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenosti nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima.

U zemljama u koje odlaze, mladi prema podacima ankete očekuju bolji obrazovni i zdravstveni sistem, bolji životni ambijent, veću mogućnost zaposlenja i bolju sigurnosnu situaciju.

Više od 30% ispitanika ne planira se vratiti u svoju zemlju, dok će ostali to učiniti ako im se pruži mogućnost da u svojoj zemlji imaju kvalitetniji život.

Na pitanje da li je riječ o porodičnom iseljenju, blizu 60% ispitanika odgovorilo je pozitivno, više od 20% da se njihove porodice pripremaju za odlazak, dok je oko 10% odgovorilo negativno.

Analiza rezultata bit će od sredine septembra dostupna na web-stranici www.mladi.org.

 

Dodatne informacije:

  • Bosnu i Hercegovinu najviše napuštaju građani deficitarnih zanimanja kao što su programeri, inžinjeri i građevinski inžinjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje i visokokvalificirana radna snaga.
  • Najmanje 2 miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što je 53% ukupnog broja osoba koje žive u BiH (791.622).
  • BiH napuštaju i brojni doktori, specijalisti, farmaceuti, medicinski tehničari i njegovatelji, što za posljedicu ima podatak da BiH trenutno ima 200 doktora na 100.000 stanovnika, što je manje od europskog prosjeka od 362 doktora.
  • Bosna i Hercegovina svrstana je na 131. mjesto od 133 države u kategoriji “odljev mozgova”. (Svjetski ekonomski forum, 2010.).
  • Od 1995. godine, BiH je napustilo 79% istraživača u području inžinjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka. (UNESCO)

Puna stipendija Vlade SAD za srednjoškolce

Američki savjeti za međunarodno obrazovanje u BiH, koji sprovodi programe razmjene učenika finansirane od strane američke Vlade, obavještava o početku testiranja za YES program, koji srednjoškolcima nudi punu stipendiju kako bi proveli godinu dana u SAD.

Testiranje, kao i sam program su BESPLATNI, i u pitanju nije nikakav komercijalni program, kao što je Work and Travel, već puna stipendija. Učenici koji budu odabrani da učestvuju primaju mjesečnu stipendiju i imaju plaćene sve troškove, uključujući naravno i zdravstveno osiguranje, američku vizu i povratnu avionsku kartu. Učenici žive u američkim porodicama i pohađaju američku srednju školu. Sva ministarstva obrazovanja u cijeloj zemlji, kao i američka ambasada, upoznati su sa ovim programom, kao i sa Američkim savjetom, te podržavaju njegovo sprovođenje već osam godina za redom.

Kennedy-Lugar Youth Exchange and Study (YES) je program jednogodišnje besplatne razmjene za učenike iz cijele Bosne i Hercegovine koji su trenutno upisani u prvi ili drugi razred, odnosno rođeni između 1.1.2001. i 15.07.2003. godine.

Takođe, ne diskriminišemo na bilo koji način i ohrabrujemo učešće učenika sa invaliditetima. Učenici sa invaliditetima samo moraju biti upisani u srednju školu u jesen 2017. godine i biti rođeni između 15. februara 2000. godine i 15. jula, 2003. godine.  

Bez obzira gdje žive, pozivamo učenike da dođu u najbliži grad na dan testiranja:

  • Sarajevo:            16. septembar,  2017, 8:30-11:00 AM, Druga gimnazija Sarajevo
  • Mostar:               19. septembar   2017, 8:30-11:00 AM, Američki kutak Mostar
  • Tuzla:                  21. septembar,  2017, 8:30-11:00 AM, Univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla
  • Banja Luka:        22. septembar,  2017, 8:30-11:00 AM, Gimnazija Banja Luka

Preko 95 učenika iz cijele BiH je bilo na programu do sada, i imali su jako prijatna iskustva.

Prelet paraglajderom Romanija – Zlatibor! 100,2km (Video)

Članovi paraglajding kluba Extreme Sport iz Sarajeva su prije nekoliko dana ostvarili nevjerovatan rezultat preletivši prilično zahtjevan teren sa planine Romanije iznad Mokrog preko Istočne Bosne u pravcu Višegrada pa do Zlatibora u Srbiji. Gonjeni samo snagom vjetra sa platnenim padobranskim jedrom, preletjeli su 100,2km Mirvad Zenuni sa slijetanjem na Zlatibor, 62,5km Pezo Adnan sa slijetanjem u Višegrad te Jasmin Zajko 26,3km sa slijetanjem u Hrenovicu.

 

Dvanaesti PitchWise festival ženske umjetnosti i aktivizma

Dvanaesti PitchWise festival ženske umjetnosti i aktivizma u Bosni i Hercegovini 2017 po naslovom
SVIJET JE NAŠE PLATNO održava se od 07. do 10. septembra 2017. godine u Sarajevu

Festival će ove godine predstaviti radove oko 70 umjetnica, muzičarki, teoretičarki, voditeljica radionica, knjiţevnica, feministkinja različitih generacija, iz BiH, regije i cijeloga svijeta!
Dvanaesti po redu PW će se održati od 07. – 10. septembra 2017. godine u Sarajevu u JU Centar za
kulturu Kantona Sarajevo (bivši BKC) i Art kinu Kriterion. Festival smo pokrenule vođene potrebom
da zauzmemo javni prostor i da ga preobrazimo u mjesto susreta koje okuplja društveno
angažovane umjetnice, aktivistkinje, teoretičarke, feministkinje i sve zainteresovane za ženska
pitanja u BiH i regiji.
Centralna tema dvanaestog po redu PitchWise festivala jeste:
SVIJET JE NAŠE PLATNO
SVAKO ISKUSTVO ŢENE JE JEDNAKO VAŢNO I ZNAČAJNO!

Zato kreiramo prostor da čujemo različita iskustva ţena kako bismo kreirale zajedničku
historiju razumijevanja i tolerancije.
Samo onda kada svako mjesto na svijetu bude sigurno i mi ćemo biti sigurne! Na XII PW festivalu
obezbijedit ćemo transfer znanja, iskustva, narative žena širom svijeta, a sve u cilju preuzimanja
odgovornosti i povezivanja žena sa svih strana svijeta i iz svih konteksta. Ove godine prostor
zauzimamo da bi pričale o ženskom tijelu, razumu, slobodi, sigurnosti.
Šta se dešava ovdje i sada ima uticaja posvuda! Svijet nije sigurno mjesto žene i neće biti sve dok u
svakom dijelu svijeta žena nema slobodu da odlučuje o svom životu i tijelu.
Politička pozicija Fondacije CURE iz koje nastaje PW predstavlja našu osnovnu prizmu djelovanja
kroz feministički aktivizam usmjeren na pokretanje pozitivnih društvenih promjena. PW je
ukorijenjen u ideji da transformativna moć umjetnosti potiče i osnažuje individuu da bude
pozitivna promjena za sebe i svoje okruženje. Politički angažovanu umjetnost razumijemo kao
kreativni proces propitivanja, razotkrivanja, analize, transformacije, dekonstrukcije vlastitih
pozicija i uloga u društvu, unutrašnjih stanja i pitanja identiteta u raznolikom spektru kako ih
poznajemo u stvarnosti.

Osnovni cilj PitchWise festivala kao ideje i zajednice osoba koje rade ka uspostavljanju
ravnopravnosti spolova i rodova jeste činiti i promovisati pozitivne promjene u direktnom okruženju
kroz angažovanu umjetnost.
Cjelokupni program ovogodišnjeg PitchWise festivala moţete naći na web stranici Fondacije
CURE (www.fondacijacure.org), a moţete nas pratiti i na FB stranici PitchWise.
Napominjemo da je ulaz na sva dešavanja PitchWise festivala besplatan.

Djeca sa poteškoćama u razvoju napuštena od strane kantonalnih institucija

(istinomjer.ba)

Djeca koja su pohađala programe rane intervencije i vrtićke grupe, danas su u opasnosti da ostanu i bez ono malo sistemske podrške koju su imala, uprkos obećanjima premijera i ministra obrazovanja Kantona Sarajevo. Iz ministarstva još uvijek šute: ministar Kazazović i dalje je na godišnjem odmoru, a školska godina počinje za dva dana.

Prošlo je godinu i po dana otkad su premijer i ministar obrazovanja Kantona Sarajevo prvi put obećali da će obezbijediti uslove za nastavak rada Udruženja za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa poteškoćama u razvoju “Edukacija za sve” (EDUS). Pored obećanja o osiguravanju finansijske podrške i adekvatnog prostora, resorni ministar tada je čak obećao da će usvojiti nova zakonska rješenja koja će omogućiti da se studenti Univerziteta u Sarajevu angažuju na EDUS-ovim programima.

“U saradnji s općinama, Vlada Kantona Sarajevo će nastojati osigurati adekvatan, dodatni prostor za rad vašeg udruženja, te u okviru Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade finansijska sredstva za održivost ovog izuzetno važnog programa.”

Elmedin Konaković, 16.03.2016.

“Naš cilj je da svakom djetetu predškolskog uzrasta s poteškoćama u razvoju omogućimo takozvanu ranu intervenciju koja je od velikog značaja za njihov dalji rast i razvoj, a to ovaj program i omogućava.”

Elvir Kazazović, 16.03.2016.

 

EDUS je jedino mjesto u BiH na kom najmlađa djeca sa poteškoćama u razvoju mogu razviti vještine i sticati znanja od neprocjenjivog značaja za njihov dalji razvoj i osposobljavanje za samostalan život. Programi rane intervencije koji se provode u ovom udruženju, međutim, ni izbliza ne mogu zadovoljiti postojeće potrebe djece i roditelja bez jake i kontinuirane sistemske podrške. Na listi čekanja EDUS-a trenutno se nalazi 60 djece.

U aprilu ove godine, Istinomjer je premijerova i ministrova obećanja ocijenio kao neispunjena. Nakon toga nas je kontaktirao ministar Kazazović i rekao da ministarstvo nije odustalo od svojih obećanja.

“Realan problem se dešava, to je problem viših nivoa, nije problem samo Kantona Sarajevo. Dolaze djeca iz svih kantona, čak roditelji preseljavaju iz drugih država i tu se potreba za kapacitetom povećava. Neophodno je  u budućnosti obezbjediti bolje uslove, odgovarajuće, za veći obuhvat djece. Moja rješanja i moji prijedlozi su bili da jedan dio ostane [na postojećoj lokaciji], a jedan dio da ide u neku školu gdje imamo resurse, da ih prebacimo.”

Elvir Kazazović, 14.04.2017.

 

U proteklih pola godine, nije se desilo ništa od onoga što su opetovano obećavali premijer i ministar. Štaviše, situacija se pogoršala. Pored djece koja su još od prošle godine na listi čekanja zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i obučenog kadra, ove godine i djeci koja već pohađaju EDUS-ove programe prijeti opasnost da bez njih ostanu.

EDUS-ove svakodnevne programe u protekloj godini je pohađalo 116 djece. Do ove školske godine, EDUS je sa Zavodom za specijalno obrazovanje i odgoj “Mjedenica” imao ugovor o saradnji, na osnovu kog se provodio EDUS-ov predškolski i školski program. Školski program u “Mjedenici” pohađalo je 35 djece od I-IV razreda. Predškolski program (vrtić) pohađalo je 59 djece uzrasta 4-7 godina, od čega njih 26 u prostorijama “Mjedenice”. Za ostalih 33 djece, škola “Vladislav Skarić” ustupila je “Mjedenici” svoje prostorije. EDUS je, pored ovih programa, od škole “Vladislav Skarić” takođe privremeno dobio prostor za provođenje Programa za ranu intervenciju i stimulaciju (22 djece uzrasta do 4 godine).

Ove godine, ugovor o partnerstvu i saradnji sa “Mjedenicom” nije obnovljen, te je blizu 100 djece iz školskog i predškolskog programa u opasnosti da će od prvog septembra ostati “na ulici”. U aprilu ove godine, direktor “Mjedenice”, Selmir Hadžić, uvjeravao je da će ova ustanova nastaviti pružati podršku EDUS-ovim programima:

“Sasvim sigurno tvrdim da imamo dovoljne kapacitete, kako stručne, tako i institucionalne, tako i one nevladinog sektora. Mislim da je potrebno malo bolje koordinacije i zajedničkog djelovanja i malo intenzivnijeg uključenja sistema. Kad kažem sistema, mislim na nadležna ministarstva, na jedno međuresorno djelovanje u ovoj oblasti. Ne bi se smjele dešavati situacije da djeci u autističnom spektru, generano djeci sa poteškoćama u razvoju, nešto nije obezbijeđeno.”

Selmir Hadžić, 02.04.2017.

 

Nakon što ugovor ipak nije obnovljen, Hadžić je promijenio stav i rekao da zavod nema kadrovske i prostorne kapacitete da nastavi sa ovim programima, jer kantonalno ministarstvo obrazovanja nije obnovilo finansijska sredstva za plate zaposlenih, iako je početak školske godine već tu. Hadžić je, takođe, naglasio da “Mjedenica” ne može ponuditi trajno rješenje, jer nije predviđena za predškolsko obrazovanje.

Sanela Lindsay, generalna sekretarica EDUS-a, kaže da je činjenica da Vlada KS nije obezbijedila adekvatnu podršku, koja svakako prevazilazi povećanje kapaciteta Mjedenice. No, uprava Mjedenice također snosi odgovornost za odbijanje ponuđenih prostora i neobnavljanje ugovora sa EDUS-om, pod izgovorom nedostatka kapaciteta. I pored toga, nada se da će se njihova saradnja nastaviti i da će “zajednički raditi na tome da sa resornim ministarstvima iznađu temeljno sistemsko rješenje”.

 

Hadžić je posebno istakao da je najveći problem “Mjedenice” porast broja djece sa poteškoćama u razvoju:

“Ono što moram istaći kao jedan kontinuirani izazov, zbog kojeg smo mi dovedeni pred jedan zid i dalje se ne može, to je sve veći broj djece (…). Ono sa čime se mi suočavamo kao ustanova je sasvim nešto drugo, a to je povećan broj djece u svim segmentima rada. Mi u ovom trenutku već ne možemo osigurati adekvatno školovanje – školovanje, dakle – za određeni broj učenika.”

Selmir Hadžić, 25.08.2017.

 

Linsday, međutim, smatra da se o porastu broja djece koja čekaju na adekvatne obrazovne programe mora govoriti mnogo obazrivije, s obzirom na sve raširenije kvazi-naučne teorije o povezanosti vakcinacije i autizma, koje, pored toga što ugrožavaju zdravlje stanovništva, dodatno otežavaju inkluziju osoba iz autističnog spektra u društvo. Osim toga, porast broja zahtjeva za upis ne govori samo o porastu broja djece sa poteškoćama u razvoju, već i o tome da kod roditelja raste svijest o mogućnostima koje njihovoj djeci pruža rana intervencija i slični programi. Izgovaranje povećanim brojem djece uopštava i minimizira problem, kaže ona.

Radi se o kombinaciji faktora – danas više roditelja traži stručnu pomoć, dijagnostika je poboljšana i prepoznaje širi opseg autističnog spektra, kojim je zbog toga obuhvaćeno više djece. Tačno je da postoje i dokazani uticaji iz okruženja koji mogu uticati na povećanje broja djece s poteškoćama (ali to nisu vakcine, kako mnogi misle, već npr. faktori poput izloženosti Bishpenolu B u toku trudnoće).

“Predstavnici “Mjedenice” govore o povećanom broju djece, ali uz to ne pominju činjenicu da, za razliku od ostalih sličnih institucija, “Mjedenica” ima EDUS-ove programe koji privlače roditelje da tu upišu svoju djecu. Povećan broja zahtjeva za upis djece u “Mjedenicu” otkada su uvedeni EDUS-ovi programi, ali i veći broj zahtjeva u odnosu na druge slične centre, upravo je rezultat toga što roditelji za svoje dijete traže najbolju moguću pomoć kako bi im osigurali što bolju budućnost. O kvalitetu ovih programa najbolje govore njihovi rezultati, kao što je broj djece koja su se nakon toga uspješno uključila u redovno školovanje (do sada 35). Nove generacije roditelja ne prihvataju tako lako društvenu stigmu povezanu sa poteškoćama u razvoju, niti pogrešno mišljenje da se sami moraju nositi s poteškoćama svog djeteta i, kad se nađu u situaciji da je djetetu potrebna pomoć, brzo saznaju gdje je mogu dobiti.”

Sanela Linsday

 

Linsday, takođe, ističe da bi povećan broj djece koja čekaju na upis trebao biti dodatni razlog da se sve nadležne institucije aktivno uključe u iznalaženje trajnog i održivog rješenja za obezbjeđivanje potrebnih kapaciteta.

Umjesto toga, dešava se upravo suprotno. Po dobro poznatom scenariju, institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, a niko ne nudi rješenja.

Pokušavali smo da dajemo konstruktivne prijedloge, na što nam je Ministar često odgovarao da mu samo “izlazimo s problemima, a ne dajemo rješenja”. Kada predložimo rješenja, zamjera nam što mu “stalno izlazimo s nekim novim planovima”. Jasno nam je da je problem kompleksan – počev od zakona, preko normativa i propisa, različitih interesa ustanova i pojedinaca, opšte inercije u obrazovnom sistemu, pa do porasta broja djece kojoj je potrebna pomoć. Ali isto tako znamo i da se svi ovi problemi mogu lako riješiti i sa već raspoloživim resursima, ako postoji volja. Za sad se čini da tu volju imaju samo roditelji i nekolicina entuzijasta poput onih iz EDUS-ovog tima.

Vjerovatno je korijen problema u tome što mi istinski vjerujemo da naša djeca zaslužuju bolje, dok mnogi među onima od kojih itekako ovisi njihova sudbina, to samo izgovaraju kao floskulu, a zapravo ne vjeruju da se od djece s poteškoćama može očekivati bilo šta drugo osim da budu “na teretu”. U najboljem slučaju, samo nas sažaljevaju.

 

Predstavnici/e EDUS-a i Savjeta roditelja djece koja pohađaju njihove programe, već dva mjeseca obijaju vrata svih nadležnih institucija u pokušajima da osiguraju nastavak programa za svoju djecu. Umjesto konkretne pomoći, dobili su niz obećanja, odlaganja i izgovora. Iako su roditelji i predstavnici/ce EDUS-a intenzivno komunicirali sa predstavnicima/cama ministarstva, školskih i predškolskih institucija, pa i lokalne zajednice (opština Novo Sarajevo), nijedno od diskutovanih rješenja nije se ostvarilo.

 

Suočen sa istim problemima godinama unazad, EDUS se nedavno obratio i premijeru Kantona Sarajevo, sa inicijativom za formiranje interresorne radne grupe koja bi konačno i temeljno riješila ovaj problem.

“Smatramo da se ništa dalje ne može postići sastancima, već da se resorna ministarstva moraju organizovati i u što kraćem roku, skupa sa stručnjacima i roditeljima, iznaći optimalna rješenja. Mi smo na raspolaganju sa ekspertizom i brojnim opcijama za institucionalni okvir, ali ne možemo se dalje boriti sa nedostatkom prostora, problemima s kadrom i finansiranjem rada s djecom, koji im po zakonu i konvencijama pripada.”

Sanela Linsday

 

Roditelji i predstavnici/e EDUS-a, na osnovu dosadašnjeg iskustva, znaju šta im je potrebno od nadležnih institucija da bi njihova djeca dobila adekvatnu pomoć i obrazovanje. Za postojeći broj djece uključene u EDUS-ove programe i djece na listama čekanja, Kanton Sarajevo trebao bi osigurati oko 1.500 m2 unutrasnjeg i 1.000 m2 vanjskog prostora, te sredstva za obučavanje i finansiranje adekvatnog nastavnog kadra.

“Broj potrebnih edukatora ovisi o funkcionalnosti svakog pojedinačnog djeteta, pa ga je teško tačno procijeniti. Ako bismo zadržali isti omjer kao protekle godine (115 djece i 50 edukatora/ica), to znači da bi za 200 djece, koliko bi se trebalo upisati ove godine, trebali obezbijediti najmanje 87 edukatora/ica. To znači da bi trebalo obučiti i zaposliti još najmanje 37 osoba. Prošle godine je, od ukupno 50 edukatora/ica, polovina bila plaćena preko EDUS-ovih projekata, tako da nisu predstavljali nikakvo opterećenje za kantonalni budžet.”

Sanela Linsday

 

Konkretni problemi, poput obezbjeđivanja sredstava, obuke nastavnog kadra, te procjene optimalnih uslova za rad programa za djecu sa poteškoćama u razvoju, do sada nisu došli na dnevni red nadležnih institucija. Ključna tačka u kojoj se problem mora riješiti je kantonalno ministarstvo obrazovanja, koje – i pored brojnih obećanja – još nije uradilo ništa. Ministarstvo je ostalo pasivno čak i u situacijama kada je neko drugi nudio moguće rješenje. Tako je, recimo, Općina Novo Sarajevo ponudila prostor za održavanje EDUS-ovih programa, ali ministarstvo nikada nije dostavilo zvaničan zahtjev za dodjelu ponuđenog prostora.

Roditelji ne odustaju – kažu da to sebi ne mogu priuštiti, jer dobrobit njihove djece, u nedostatku adekvatnog angažovanja institucija, sada zavisi samo od njihove upornosti. Ne odbacuju ni mogućnost protesta ako se problem ne riješi u narednim danima.  Samo dva dana pred početak školske godine, iz ministarstva im se još niko nije obratio, niti odgovorio na poziv da se u ponedjeljak ponudi rješenje koje će biti adekvatno za svu djecu.

Istinomjer, također, nije uspio doći do kantonalnog ministra, koji se još uvijek nalazi na godišnjem odmoru. Njegovo obećanje da će iznaći riješenje za 200 djece sa poteškoćama i njihove roditelje, ostaje neispunjeno.

 

Juventafest: Objavljene ovogodišnje radionice i voditelji radionica

Kao i prethodnih godina, Internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva Juventafest, osim prezentacije najboljeg što srednjoškolsko stvaralaštvo ima za ponuditi, koncentrira se i na daljnje obrazovanje učesnika Festivala. Ove godine, u sklopu Juventafesta, bit će organizirano čak 6 različitih radionica.

Dženita Imamović Omerović, glumica i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, upoznat će učesnike Festivala sa maskom i značenjem njenog nošenja u radionici “Karakterna maska u dramskoj situaciji”.

Mario Drmać, glumac i predavač na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, zaronit će sa mladim učesnicima radionica u čarobni svijet lutkarstva i pokazati im kako animirati sve od lutke do svakodnevnih predmeta kako bi stvorili potpuno novi svijet uz njihovu pomoć.

Thomas Steyaert, koji se bavi umjetnošću pokreta, približit će učenicima svijet fizičke komunikacije nudeći im širok spektar sredstava i ideja za rad s tijelom. Učenici će, također, dobiti priliku da se fokusiraju na kinetičku razmjenu apstraktnih fizičkih informacija između izvođača i razvijaju situacije na taj način.

Dirigentica Tijana Vignjević će u “Teatarskoj muzičkoj radionici” učesnicima približiti korištenje različitih muzičkih vještina za potrebe teatra, te im pomoći da osvijeste ritam i zvukove koji nas okružuju i načine na koje te zvukove mogu reproducirati i iskoristiti u teatru.

Adnan Bajramović, fotograf i edukator koji je veoma aktivan u nevladinom sektoru sa akcentom na rad u Asocijaciji XY čiji je član, vodit će interaktivnu radionicu “Biti ili ne biti, pitanje je sad” koja će se koncentrirati na širok spektar informacija u vezi sa rodom i spolom, rodnim ulogama i rodno zasnovanom nasilju.

Posebna novina ove godine je radionica posvećena voditeljima dramskih grupa i sekcija koju će voditi dramska pedagoginja Marija Backović, a koju Juventafest organizuje uz potporu Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo. U sklopu ove radionice, nastavnici srednjih škola Kantona Sarajevo, imat će priliku proširiti svoja znanja o dramskoj i scenskoj pedagogiji, scenskoj umjetnosti kao mediju, te elementima, tehnikama i sistemima scenskog izražavanja.

Radionice će biti održane na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu tokom Internacionalnog festivala srednjoškolskog teatarskog

Goethe Institut-Počinju jesenji kursevi njemačkog jezika

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak, 11. septembra zvanično počinje sa jesenjim kursevima njemačkog jezika. Prijave za intenzivne, ekstenzivne ili omladinske kurseve za osnovno, samostalno ili napredno poznavanje njemačkog jezika, moguće su od 4. do 9. septembra u kursnom centru Goethe-Instituta na adresi Maršala Tita 28. Omladinski i ekstenzivni kursevi održavat će se dva puta sedmično i trajat će do 2. decembra, dok će polaznici intenzivnog kursa od sedam sedmica časove imati svakog radnog dana do 27. oktobra. Više informacija o svim raspoloživim kursevima, terminima časova, cijenama te polaganjima ispita dostupne su na web stranici www.goethe.de/bih.

Direktorica jezičkog odjela Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini, Alexandra Mittler, istakla je da je jačanje pozicije njemačkog jezika u bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu jedan od glavnih ciljeva Goethe-Instituta. “Sveobuhvatnom ponudom kurseva i ispita njemačkog jezika, pružamo priliku svim građanima i građankama da pronađu nešto za sebe i usvoje znanja koja će ih obogatiti i pomoći u nastavku života. Kurseve vode naši iskusni i kvalifikovani profesori i saradnici koji stvaraju podsticajno okruženje za učenje i pomažu polaznicima da uspješno izučavaju njemački jezik. U svom radu uz moderno opremljene učionice, koristimo najrecentnije metode učenja u svijetu, a rezultati naših polaznika do sada su bili jako dobri“, navela je Mittler te naglasila da se kursevi ukupno održavaju četiri puta godišnje.

U posljednjih nekoliko godina jako velik broj građana i građanki uči njemački jezik zbog posla, studija ili hobija. Pored kurseva za odrasle, mlade i djecu, nudimo i kurseve za specifične struke i oblasti, tako da svaki kurs posebno prilagođavamo datoj grupi“, rekla je Mittler i dodala da svi građani i građanke bez obzira da li su polaznici kurseva ili ne, svakog mjeseca mogu polagati ispite za sve nivoe znanja.

Goethe-Institut je kulturna ustanova Savezne Republike Njemačke koja djeluje širom svijeta. Uz rad na promoviranju poznavanja njemačkog jezika u inostranstvu, Goethe-Institut njeguje međunarodnu saradnju u oblasti kulture. Sa mrežom svojih instituta, centara, kulturnih društava, čitaonica, kao i ispitnih centara i centara za učenje jezika, Goethe-Institut već više od šezdeset godina za mnoge osobe predstavlja prvi kontakt sa Njemačkom, a svoj osnivački ured u Sarajevu i Bosni i Hercegovini Goethe-Institut otvorio je u novembru 2000. godine.

Kurs japanskog jezika 2017/18

Ambasada Japana u Bosni i Hercegovini sa zadovoljstvom obavještava javnost da Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Ambasadom Japana u BiH, organizira kurs japanskog jezika u akademskoj 2017/18. godini.

Kurs se organizira petu godinu zaredom, a nastavu će voditi izvorni govornik japanskog jezika.

Kurs je pokrenut uz podršku Japanske fondacije.

Rok za apliciranje je petak, 22. septembar, 2017. godine.

Po završetku kursa, u junu 2018. godine, polaznicima će biti uručeni certifikati.

Raspored časova, aplikacijski formular te upute za apliciranje su dostupni na web stranicama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Ambasade Japana u BiH, kojima se može pristupiti preko sljedećih linkova:

Noć istraživača Bosne i Hercegovine 2017

I ove godine smo zajedno u još jednoj „Evropskoj noći istraživača“!

Šestu godinu za redom u Bosni i Hercegovini se obilježava najzabavnija noć nauke i istraživačkog rada, ovaj put pod sloganom „Kreiramo bolje sutra“.

U petak, 29. septembra, od 17.00 sati građani šest bosansko-hercegovačkih gradova –  Sarajevo,  Banja Luka, Mostar, Bijeljina, Goražde i Travnik – pridružiće se društvu od preko milion radoznalih ljudi koji istovremeno slave nauku u više od 300 gradova širom Evrope!

Tokom manifestacije posjetitelji će imati priliku da nauče nešto novo, upoznaju naučnike i njihova dostignuća, pa čak i osvoje poneku nagradu, kroz zabavne eksperimente i kvizove. A možda vas motiviramo da i sami postanete naučnik, u noći u kojoj je sve moguće?

I ove godine će posjetiocima biti predstavljeno mnoštvo raznolikih zabavno-informativnih sadržaja kroz različite interaktivne eksperimente, predavanja i igre, te  naučnu zabavu na kraju.

Pozivamo sve građane da nam se pridruže u najluđoj naučnoj noći! Ulaz na manifestaciju i svi sadržaji su besplatni za sve posjetitelje. Ponesite samo osmijeh i beskrajno mnogo radoznalosti!

Kao i prethodnih godina, pozivamo sve zainteresovane institucije, organizacije, firme i pojedince koji se bave obrazovanjem, naukom, istraživanjem i inovacijama da se prijave za učešće u Noći istraživača  u bilo kojem od šest gradova. Svoj rad možete predstaviti kroz naučni sajam, naučni kutak ili takmičenje za srednje škole, u okviru koga će se posebno cijeniti ideja, inovativnost, kreativnost i originalnost.

Konkurs za zvanično učešće institucija, organizacija, firmi i pojedinaca u Noći istraživača BiH 2017. je otvoren do petka 15. septembra 2017. godine. Najzanimljivije, najedukativnije i najinovativnije prezentacije će biti predstavljene u okviru Noći istraživača 2017. Pobjednici među srednjoškolskim timovima, kao i najinovativnija prezentacija na Sajmu tehnike i inovacija će biti nagrađeni vrijednim nagradama.

Posebno pozivamo zainteresirane volontere, koji su nam svih ovih godina bili ogromna podrška tokom održavanja manifestacije, da se prijave za učešće putem naše web stranice. Čekamo vas!

Tačne lokacije i program manifestacije u šest gradova, kao i svi detalji učešća i kriteriji za prijavu na konkurs takmičenja za srednje škole biće pravovremeno objavljeni na našoj web stranici www.nocistrazivaca.ba, a možete nas pratiti i na facebooku @NocIstrazivacaBiH.

 

Evropsku Noć istraživača u Bosni i Hercegovini zajedničkim snagama realizuju Oxfam u Bosni  Hercegovini, Institut za hidrotehniku Sarajevo, agencija Tidea, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru, Privredna komora Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, te G&C Event Agency.

Cilj manifestacije je povećanje svijesti o istraživanju i inovacijama u Bosni i Hercegovini, podrška istraživačima i promocija dostignuća domaćih naučnika, inovatora i poduzetnika, te podsticanje mladih da razmisle o nauci kao potencijalnoj karijeri.

Kreirajmo bolju budućnost zajedno! Pridružite nam se 29.septembra 2017. godine u šest gradova Bosne i Hercegovine!

 

O Evropskoj noći istraživača

Evropska Noć istraživača je pokrenuta 2005. godine pod pokroviteljstvom FP7 programa Evropske unije i organizuje se svakog posljednjeg petka u septembru, s ciljem promocije naučnih istraživanja, karijere istraživača, kao i podizanja svijesti kod šire javnosti o uticaju raznih istraživanja na svakodnevni život.

Od svog nastanka, Noć istraživača obilježava se u sve više gradova Evrope, pa je tako prošle, 2016. godine održana u više od 300 gradova u 30 evropskih država. Od 2014. godine „Noć istraživača“ je postala „Evropska noć istraživača“ pod pokroviteljstvom programa Horizont 2020.

Admir Glamočak, Marijana Petrović i Ena Kurtalić u žiriju 5. Juventafesta

U prethodne četiri godine žiri Juventafesta su činili različiti međunarodno priznati pozorišni stručnjaci iz zemlje i inostranstva. U skladu sa već uspostavljenom tradicijom da žiri Festivala uvijek čine vrhunski stručnjaci, žiri jubilarnog Juventafesta čine: Admir Glamočak, Marijana Petrović i Ena Kurtalić.

Admir Glamočak, glumac, reditelj i redovni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu odigrao je više od 150 uloga koje uključuju sve od klasičnog do modernog dramskog repertoara, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama Evrope, te režirao oko 30 predstava. Ovaj višestruko nagrađivani glumac i reditelj, osim u pozorištu, pojavio se i u više filmskih ostvarenja.

Marijana Petrović je beogradska glumica, pedagoginja i teatrologinja koja je magistrairala na

Fakultetu dramskih umetnosti, na Odsjeku za teatrologiju. Od 1978. godine je u stalnom angažmanu kao glumica u Malom pozorištu “Duško Radović“ u Beogradu, a za svoje uloge je dobila mnoštvo glumačkih nagrada. Osim što glumi za pozorište, televiziju, film i radio, Marijana Petrović se bavi i režijom, dramskim pedagoškim radom, primjenom lutkarstva u obrazovanju i u terapeutske svrhe, te muzejskom didaktikom. Objavila je slikovnice za djecu, te teatrološke priloge, tekstove i prevode sa ruskog i bugarskog jezika u brojnim časopisima i zbornicima.

Ena Kurtalić je mlada glumica i plesačica koja je diplomirala glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Ostvarila je više uloga u pozorištu, a glumila je i u nekoliko kratkih filmova i serija.  Osim glumom, Ena Kurtalić se aktivno bavi i savremenim plesom i pokretom, kao plesačica, ali i kao koreografkinja. Trenutno je na master studiju na Akademiji za gledališče, radio, film in televizijo u Ljubljani.

Ovogodišnji žiri će imati težak zadatak da od osam predstava koje dolaze iz Crne Gore, Hrvatske, Rusije, Rumunije, Srbije, Slovenije i Slovačke izabere dobitnike Grand Prixa za najbolju predstavu na Festivalu i Specijalne nagrade žirija.

JUVENTAFEST će ove godine trajati od 9. do 13. Septembra. Predstave će igrati u Pozorištu mladih i u
Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo, a sarajevska publika će imati priliku
pogledati:
KRALJ IBI, Alfred Jarry, reditelj: Zdravko Petrović, Gradsko pozorište Bečej, Srbija
PUTNICI, Drago Pintarič i Patrik Komljenovič, reditelji: Borut Bučinel i Miha Maver, Teatar Pozitiv,
Ljubljana, Slovenija
MARATON, Claude Confortes, reditelji: Jana Strniskova i Anton Korenči, Državni konzervatorij
Bratislava, Slovačka
ZID, Kristina Štebih, reditelj: Davor Dokleja, Kazališna družina Pinklec, Čakovec, Hrvatska
RAZREDNI NEPRIJATELJ, Nigel Williams, reditelj: Luka Mihovilović, Gradsko kazalište Pula – dramski
studio INK, Hrvatska
ČITAJ!, tekst, rediteljica: Iulia Sitnikova, Pozorišni studio “Masks”, Ekaterinburg, Rusija
TICS, OPERA CAMIQUE, autorski projekat, reditelj: Nicolae Weisz, Dramski studio “Dramatis
Personae”, državna srednja škola “Mihai Eminescu”, Baja Mare, Rumunija
ŽABAR, Rainer Werner Fassbinder, reditelji: Marija Backović i Slaviša Grubiša, Dramski studio “Prazan
prostor”, Podgorica, Crna Gora

Za više informacija posjetite: www.juventafest.ba ili nas potrazite na Facebooku.