Vijesti iz Centra – Stranica 103 – eFM.ba – jedini radio za urbanu gerilu

Sajam obrazovanja i dodjela Nagrada za inovativne nastavnike

U Sarajevu će se u petak, 08.12., od 12 do 17 sati u Domu mladih održati Sajam obrazovanja koji realizira Centar obrazovnih inicijativa Step by Step Sajam uz podršku FOD BIH i drugih donatora, te u saradnji sa međunarodnim i lokanim NVO.

Preko 30 organizacija, institucija i škola upoznat će posjetitelje sa svojim inovativnim praksama, a posjetioci će biti u mogućnosti odabrati neke od mnogobrojnih pripremljenih radionica i prezentacija. Sajam je namijenjen svim prosvjetnim radnicima, roditeljima i starateljima, srednjoškolcima i studentima.

«Sajam obrazovanja je zamišljen kao inspirativno mjesto učenja i razmjene znanja i ideja, mjesto gdje se sastaju akteri koji daju doprinos obrazovanju na raznim nivoima, i udružuju snage, kako bi poslali jasne poruke – obrazovanje je vrijednost i prioritet u društvu, naša zajednička odgovornost i, možda najvažnije – nastavnici jesu važni», kaže dr. Radmila Rangelov Jusović, direktorica COI.

A važnost nastavničke profesije će biti naglašena nakon Sajma obrazovanja, istoga dana i u istom prostoru Doma mladih, od 20 sati. Naime, već drugi put će biti dodijeljena Nagrada za najinovativnije nastavnike i nastavnice, i to u pet kategorija: odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelji/ce u razrednoj nastavi, predmetni nastavnici/ce u osnovnim školama, predmetni nastavnici/ce u srednjim školama i stručni saradnici/ce na svim nivoima odgoja i obrazovanja. Kao i prethodne godine, nastavnici i nastavnice su slali svoje inovativne prakse od septembra do novembra, a žiri sastavljen od prošlogodišnjih dobitnika je, od više od 160 pristiglih izvanrednih praksi, odabrao 50 nominiranih.

Ko su pobjednici u 2017. godini saznat ćemo na svečanosti dodjele nagrada, na kojoj ćemo ispričati najbolje priče o ovoj, za budućnost svih nas, iznimno važnoj profesiji.

Više informacija o Sajmu obrazovanja, dobitnicima Nagrade prošle i nominiranim praksama ove godine možete pročitati na stranici www.inskola.ba.

“Dobri roditelji griješe”

Razgovarajmo uspješno s djecom tema je radionice za roditelje koja je privukla veliku pozornost i roditelja i odgajatelja. Tijekom 2 sata rada roditelji su saznali praktične savjete i trikove kako bolje razgovarati i unaprijediti komunikaciju s djecom. Paralelno s radionicom za roditelje održana je i igraonica za predškolce i radionica za školarce koji su uživali u razvojno – poticajnim igricama koje su za mališane pripremile psihologinje Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara.

„Na radionici smo se bavili principima zdrave komunikacije s djecom koja će zbog takvog pristupa biti zadovoljna, srećna i spremno uspostavljati zdrave odnose s drugima, kazala je Maida Bešo, psihologinja i osnivačica Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara i uvodničarka na radionici za roditelje. Kao roditelji važno je da imamo pozitivan odnos prema roditeljstvu i ulozi roditelja i moramo biti spremni da učimo. Dobri roditelji griješe i to moramo znati u svakom trenutku dok odgajamo djecu, dodala je Bešo.

„Pohvale i kritike su dvije osnovne poruke koje roditelji šalju djeci. Cilj obje vrste poruka je socijalizirati dijete, ukazati mu na poželjna i nepoželjna ponašanja i spremiti ga za uspješan samostalan život. U odgoju djece važno je da ih hvalimo kao osobe, hvalimo njihove ponašanje i kada je to potrebno kritikujemo njihove postupke. Kritike koje upućujemo djeci trebaju biti konstruktivne na način da pomognemo djetetu da nešto popravi“, kazala je Arnela Memić, psihologinja u Centru Sensus.

BUDI TU zajednica prvi rođendan proslavlja sa sjajnim rezultatima. U posljednjih godinu dana organizirali smo 6 radionica za roditelje na kojima je učešće uzelo 200+ roditelja. 10 stručnjaka praktičara iz različitih područja odgovorilo je na preko 200 upita od strane roditelja. Organizirali smo 3 humanitarne akcije „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ na kojima smo prikupili preko 1000 igračaka koje smo proslijedili u 9 domova za djecu bez roditeljskog staranja i djecu s posebnim potrebama.

Ovim putem najavljujemo našu narednu aktivnost „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ koja će se održati u subotu 16.12.2017. u periodu od 11 do 13 sati u prostorijama Zimskog grada u Mostaru.

BiH – država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Otvaranje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića

Otvorenje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića desiće se u srijedu, 06.12.2017. u 12 sati u Umjetničkoj galeriji Internacionalnog Univertziteta u Sarajevu. Izložba će biti popraćena javnom ispovješću tri žrtve rata uobličenim u performans. Postavka će se moći pogledati do 20.12.2017. godine.

Izložba je dio projekta pokrenutog izmedju autora fotografija Velije Hasanbegovića, USAID-ovog projekta PRO-budućnost i CRS-a u cilju izgradnje mira, a projektom je planirano njeno prezentiranje i u drugim gradovima BiH.

Velija Hasanbegović je bosanskohercegovački fotogaf, porijeklom je iz Istočne Bosne. Autor je nekoliko izložbi: ”Drina/JezeroPerućac”, “I moja bijela traka”, “Potočarske sjene”, “Atlete srca”, i drugih. Izlagao je širom svijeta, između ostalog u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Budimpešti, i New Yorku, a njegove radove objavljivali su renomirani časopisi Theather der Zite, SüddeutscheZeitung, Financial Times i drugi.

Oficijelni je fotograf Internacionalnog teatarskog festival MESS I Sarajevskog ratnog teatra – SARTR. Više puta je nagrađivan za najbolju umjetničku fotografiju ULUPUBiH-a (2011 I 2016).

Tribina u Sarajevu: “Posljedice zagađenja po javno zdravlje”

“Eko akcija” organizuje tribinu “POSLJEDICE ZAGAĐENJA ZRAKA PO JAVNO ZDRAVLJE”. Predavač na javnoj tribini bit će Beth M. Hassett-Sipple, MSPH vanjska naučna saradnica Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni Hercegovini, iz Agencije za zaštitu okoliša SAD (US EPA). Predavanje će se održati 5. decembra 2017. u 18 h, u Velikoj sali Općine Stari Grad, ulica Zelenih beretki br. 4.

Procjenjuje se da bolesti izazvane zagađenjem uzrokuju 9 miliona preuranjenih smrtnih slučajeva – 16% svih smrtnih slučajeva širom svijeta. To je 3 puta više nego sida, tuberkuloza i malarija zajedno, te 15 puta više nego svi ratovi i drugi oblici nasilja. Procjenjuje se tome najviše doprinosi zagađenje zraka (6,5 miliona). Ovo predavanje ima za cilj da upozna javnost s posljedicama zagađenja zraka po zdravlje, te američkim iskustvima u poduzimanju mjera za smanjenje zagađenja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, po broju smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenim zrakom, Bosna i Hercegovina se nalazi na drugom mjestu na svijetu, iza Sjeverne Koreje.
Predavanje zasnovano na dugogodišnjem iskustvu predavača će obuhvatiti:
● zagađenje zraka kroz istoriju i mjere koje su poduzimane da bi se promijenila zabrinjavajuća zdravstvena slika širom planete;
● izvore zagađenja;
● statistiku oboljenja i mortaliteta – položaj BIH;
● utjecaj štetnih materija u zraku na zdravlje;
● naučni konsenzus o bolestima uzrokovanim štetnim materijama u zraku;
● indeks kvaliteta zraka po američkim standardima

“Raskrinkavanje.ba” se hvata u koštac sa lažnim vijestima

Tim istraživača/ica i novinara/ki, koji stoji iza prvog i jedinog bh. fact-checking portala “Istinomjer”, pokrenuo je novu platformu posvećenu provjeri tačnosti medijskih informacija. Razotkrivanje lažnih vijesti i drugih medijskih manipulacija, ažurirane liste medija koji objavljuju dezinformacije i analize medijske scene u BiH i regionu, od danas se mogu pratiti na web stranici “Raskrinkavanje”.

Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna jednako kao i bezuslovno i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati.

U današnjem vremenu, u kom su informacije postale najvrijednija “roba”, razlikovanje kredibilnih i nekredibilnih medijskih izvora važnije je nego ikad.

Sa tom namjerom nastala je platforma raskrinkavanje.ba, koju je pokrenuo tim organizacije “Zašto ne” nakon višegodišnjeg rada na fact-checkingu – provjeri istinitosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika/ca, na platformi Istinomjer.

“U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija, jer smo često nailazili na problematične, pa i očito neistinite, tvrdnje koje nisu dolazile od političara/ki, već od samih medija koji prenose njihove izjave. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas.”

Raskrinkavanje prati i ocjenjuje pojedinačne medijske objave na osnovu metodologije, razvijene u saradnji sa Mrežom za istraživanje kriminala i korupcije “KRIK”, partnerskom organizacijom iz Srbije koja se veoma uspješno bavi istraživačkim novinarstvom, te Centrom za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, organizacijom koja ima dugogodišnje iskustvo u promociji odgovornosti demokratskih aktera, kao i različitim društvenim i političkim istraživanjima. Imajući u vidu da je medijski prostor u regiji vrlo isprepletan, naročito u online sferi; te da se mediji u svim zemljama u okruženju suočavaju sa vrlo sličnim problemima i izazovima, širenje ove inicijative na druge zemlje u regiji jedan je od planova u njenom budućem radu.

Raskrinkavanje ocjenjuje istinitost informacija iz medija na osnovu rigorozne provjere tvrdnji iznesenih u medijskim objavama. Pored ispitivanja činjenične utemeljenosti objavljenih informacija, u obzir se uzima i poštovanje standarda novinarske profesije pri kreiranju medijskih sadržaja. Na taj način dobija se cjelovita slika o radu svakog medija čije objave se istražuju.

“Najlošija ocjena koju određeni prilog može dobiti je “lažna vijest”, koja se daje onda kada je, van svake razumne sumnje, utvrđeno da je određena priča ili tvrdnja smišljeno fabrikovana i predstavljena kao istinita, čime se svjesno dezinformiše javnost. Svaki medij koji proizvede takvu vijest automatski dolazi na listu medija koji objavljuju lažne vijesti i na njoj ostaje dokle god nastavlja objavljivati takve sadržaje. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su tu vijest preuzeli i objavili, kojima dajemo ocjenu “prenošenje lažne vijesti”, koji se evidentiraju kroz zasebnu listu. Na taj način se i medijskoj publici skreće pažnja ne samo na pojedinačne objave, već i na medije koji se generalno ne mogu smatrati kredibilnim izvorima informacija. Osim “lažnih vijesti”, Raskrinkavanje će pratiti i ocjenjivati i druge medijske manipulacije, tako da će ocjenu dobiti i medijski izvještaji koji se bave, recimo, manipulacijom činjenicama, spinom, teorijama zavjere, prikrivenim oglašavanjem, klik-bejtom, pa čak i ako samo prenesu lažnu vijest koju je objavio neki drugi medij.”

Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će se baviti i istraživanjem različitih aspekata rada medija u BiH i regionu. To uključuje identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; ključna pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracija i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.

“Cilj Raskrinkavanja je da svim konzumentima medijskih sadržaja pruži činjenice na osnovu kojih će birati kredibilne izvore informacija, da doprinese jačanju medijske pismenosti u društvu, ali i da posluži kao resurs medijskim profesionalcima, naročito mladim novinarima/kama, kako bi na samom početku karijere prepoznali loše prakse koje treba izbjegavati.”

Sportska dvorana Druge gimnazije nosit će ime Jana Doršnera

Osnivačka skupština Alumni asocijacije Druge gimnazije Sarajevo održat će se sutra sa početkom u 10 sati, a prva inicijativa koju će asocijacija realizirati desit će se već u 12 sati kada će svečanim otkrivanjem ploče sportska dvorana Druge gimnazije dobiti naziv “Sportska dvorana Jan Doršner“. Ovim činom, bivši učenici i učenice škole odat će priznanje ovom velikom sportisti i čovjeku koji je svoj život dao za odbranu rodnog Sarajeva.

Jan Doršner rođen je u Sarajevu 1969. godine. Završio je Drugu gimnaziju Sarajevo i bio na trećoj godini Mašinskog fakulteta kada je poginuo u 23. godini. Ono što je Jan Doršner bio, jeste i zauvijek će ostati i uzor i inspiracija mnogim generacijama. Kao vrhunski skijaš, ronilac, jedriličar i teniser osvojio je blizu pedeset priznanja, medalja i pehara. Bio je član Skijaškog kluba Željezničar, a 1982. godine je proglašen najperspektivnijim mladim alpinistom Bosne i Hercegovine. Život je dao za odbranu rodnog grada u Azićima 2. decembra 1992. godine. Ostat će upamćen kao istinski heroj otpora koji je odmah stao u odbranu Sarajeva.

Direktor Druge gimnazije Sarajevo, Seid Alibegović, pozvao je sve bivše učenike i učenice da dođu i učestvuju u osnivačkoj skupštini Alumni asocijacije, ali i da ujedno budu na ceremoniji otkrivanja ploče. “Osnivanje Alumni asocijacije i imenovanje naše sportske dvorane po Janu Doršneru je veoma značajan korak za sve nas i nadamo se da će se mnogo naših bivših učenica i učenika odazvati“, istakao je Alibegović te dodao da će Alumni asocijacija sigurno donijeti mnogo pozitivnih projekata i inicijativa za budućnost škole.

Zadaci Alumni Asocijacije Druge gimnazije Sarajevo u narednom periodu bit će uspostavljanje i osnaživanje veze između Druge gimnazije i njenih učenika kroz implementaciju različitih projekata, poticanje aktivnosti poput stipendiranja sadašnjih učenika škole, učešće u međunarodnoj razmjeni i uspostavljanje odnosa sa drugim Alumni asocijacijama iz regiona, a sve s ciljem afirmisanja Druge gimnazije Sarajevo i aktivnijeg učešća u razvoju bh. društva.

Suncokreti i Chorus Cadenza u nedjelju organizuju Horski bazar

Sarajevski horovi – Hor za male i mlade Suncokreti, omladinski hor Chorus Cadenza, te dječiji hor OMBŠ Novo Sarajevo upriličit će u nedjelju 03. decembra u prostorijama Osnovne muzičke i baletske škole “Novo Sarajevo” (ulica Kemala Kapetanovića 43) Horski bazar/Dobrotvorni porodični dan sa početkom u 12 sati. Za sve posjetioce bit će upriličen dinamičan muzički program u kojem će učestvovati popularni sarajevski horovi koji okupljaju djecu i mlade uz gosta Vedada Husomanovića na harmonici. Također, pored muzičkog karaktera, ovaj horski bazar imat će i prodajni dobrotvorni karakter, jer će se od prikupljenog novca finansirati odore za nastupe ovih horova.

“Raspjevanom nedjeljom otvorit ćemo mjesec poznat po svečarskoj atmosferi i darivanju i vjerujemo da imamo mnogo šta da pokažemo našim prijateljima kako bismo im uljepšali jednu zimsku nedjelju”, najavila je Alma Karić, voditeljica Hora Chorus Cadenza koji je zabilježio i uspješne međunarodne nastupe i prošle godine osvojio prvo mjesto u kategoriji omladinskih ženskih horova na jednom od najvećih evropskih takmičarskih festivala za dječije i omladinske horove (European Music Festival for Young People ili EMJ) koji postoji već šezdeset i pet godina.

«Želja nam je da naši nastupi i dalje izgledaju profesionalno te da uz vrhunski muzički doživljaj i zadržimo visok nivo vizuelnog doživljaja, pa pozivamo sve naše simpatizere da se u nedjelju druže s nama i podrže naš rad», pozvala je Karić te podsjetila da je Chorus Cadenza omladinski ženski hor koji broji oko 30 djevojaka, uzrasta 15-25 godina.

Za nešto mlađu publiku popularni «Suncokreti» pripremili su nove pjesme na zadovoljstvo svojih vršnjaka, ali i ponosnih roditelja i drugih članova familije.

Svi posjetioci će sami odrediti cijenu kako ulaza tako i ostalim artiklima koji budu na prodaju.

Mali borci sa onkologije i hematologije UKC-a Tuzla započeli svoj svemirski put

Pacijenti sa Odjeljenja za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju UKC-a Tuzla će svoje radove poslati u svemir. Naime, Radio Kameleon povodom svog 25. rođendana sa tuzlanskim UKC-om dobili su čast da UKC Tuzla bude jedna od bolnica širom svijeta, koja će učestvovati u projektu Spacesuit Art.

Mali borci sa odjela hematologije i onkologije na UKC-u Tuzla, naslikati će svoje radove uz pomoć umjetnice Edine Selesković, koji će potom biti prikazani na replici svemirskog odijela zajedno sa radovima djece oboljele od raka širom svijeta. ILC Dover koji izrađuje NASA odijela, pričvrstiti će dječije radove na predivnu repliku nazvanu EXPLORATION (Istraživanje).

“Djeca su se jako obradovala ovom projektu, on im prestavlja jednu vrstu igre, ali i sama pomisao da oni to što nešto rade da će biti lansirano u svemir, stvarno obradovala i uzbudila. Pored liječenja zbog kojeg su ovdje, ovo im je i velika psihološka podrška, kako njima, tako i njihovim roditeljima, da se ne bi osjećali drugačije u odnosu na drugu djecu. ” – istakla je doktorica Lejla Dostović Hamidović

Tokom današnje radionice mališani su putem Skype-a komunicirali sa astronauticom Nicole Stott, te su otkrili kakav je osjećaj biti u svemiru, kao I važnu poruku da bez obzira sa kakvim smo problemima suočeni da uvijek trebamo slijediti svoje snove.

U pitanju je četvrta serija umjetničkih svemirskih odijela uključujući serije NADA, HRABROST I UJEDINJENOST. Mališani će također bojiti umjetničke razglednice i poruke koje će biti poslane astronautima Internacionalne Svemirske Stanice (International Space Station/ ISS) kao dio međunarodne kompilacije elektronskih umjetničkih radova.

„Projekat umjetničkog svemirskog odijela ima za cilj podizanje globalne svijesti o bolesti raka koja pogađa djecu i promoviše moć liječenja umjetnošću. Također, projekat pruža priliku mladim pacijentima oboljelim od raka da vide svoje umjetničke radove kako orbitiraju oko Zemlje te, bivaju prikazani u Svemirskom Centru Huston koji je ujedno i centar za posjetitelje te globalne forume, a sve sa misijom širenja inspirativnih poruka nade, hrabrosti i ujedinjenja djece i porodica širom svijeta.“ – istakla je umjetnica Edina Selesković

Ovim radovima povezana su tri velika inspirativna projekta– Art Space Suit pod podrškom NASA , Projekt Postcard umjetnice Marie Lanas te projekat Think Freedom BH umjetnice Edine Selesković.

Recimo NE hidroelektranama na Vrbasu – drugi čin

Centar za životnu sredinu se nakon više od 10 godina ponovo protivi izgradnji hidroelektrana na Vrbasu. Zajedno sa mještanima iz mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu i Krmine prisustvovali smo uviđaju na licu mjesta u predmetu izrade urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju hidroelektrane „Krupa“. Kod Krminskog mosta 30.11.2017. godine u 11 časova, u Krupi na Vrbasu, okupilo se oko 20 mještana, nekoliko novinarskih ekipa, predstavnika izrađivača UT uslova i investitora. Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj završi u prostorijama Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu gdje je izrađivač urbanističko-tehničkih uslova kratko predstavio zadatak.

Projektom HE Krupa (14 MW) predviđena je izgradnja brane 18 -20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta.

Veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete.

„Mi smatramo da je ovaj projekat, iako se radi o projektu Krupa niska, štetan za grad Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Rijeka Vrbas baš u Grebenskoj klisuri ima veliki pad i veliku moć samoprečišćavanja pa bi izgradnja bilo kakve brane u ovom dijelu dovela do pogoršanja kvaliteta vode i ugrozila snabdjevanje građana Banjaluke vodom. Pored toga dovela bi do izumiranja mladice, vrste koja je jedna od najznačajnijih i najugroženijih vrsta i endem dunavskog sliva“, izjavio je pred novinarima Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Direktor ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat.

Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: „Danas smo saznali da nakon ove hidroelektrane slijedi izgradnja sljedeće hideoelektrane „Grbići“, nizvodno od Krupe na Vrbasu, što nam govori da bi se Vrbas za nekoliko godina pretvorio u veliko jezero. Ove hidroelektrane će zasigurno smanjiti kvalitet vode, uništiti biodiverzitet i negativno uticati na živote ljudi. Zaustavljanjem hidroelektrane Krupa, zaustavićemo i potencijalnu izgradnju naredne hidroelektrane“.

Na zahtjev za informacije o idejnom projektu HE Krupa od ZP Hidroelektrane na Vrbasu nikada nije stigao odgovor Centru za životnu sredinu, koji je upućen još 2016. godine, a za isti projekat ne znaju gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, kao ni nadležno ministarstvo za ekologiju. Građani moraju biti informisani o svim planovima da bi mogli adekvatno učestvovati u donošenju odluka što im omogućava domaće zakonodavstvo ali i Arhuska konvencija koju su vlasti dužne provoditi.

Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17 000 potpisa građana koji su rekli ne hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banjaluka dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu.

Smatramo da ovog puta još veći broj građana i Skupština Grada Banja Luka treba reći jasno NE svim novim hidroelektranama i DA provođenju mjera energetske efikasnosti u postojećim elektranama.