Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) u saradnji sa Jevrejskim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim društvom “La Benevolencija” organizira koncert u čast sopranistici i vokalnoj pedagoginji Blanki Danon-Kurpjel koji će biti upriličen u petak, 17. novembra, u 19:00 u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.
Koncert se realizira kao završna aktivnost seminara Olge Šober, nacionalne prvakinje opere Republike Hrvatske, sopranistice bogate internacionalne umjetničke karijere i vokalne pedagoginje, priređenog u periodu od 13. do 17. novembra 2023. godine na Muzičkoj akademiji UNSA.
Ove godine, “Cellissimo” će prvi put svoje muzičke talente predstaviti publici u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici. Na koncertu, publika će imati priliku uživati u izvedbama talentiranih učenika violončela iz Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić,” Osnovne muzičke škole “Ilidža,” Osnovne muzičke škole “Zenica”, Osnovne glazbene škole “Ivan pl. Zajca,” Srednje muzičke škole “Sarajevo” i Srednje muzičke škole “Zenica”.
Cilj projekta “Cellissimo” nije samo usmjeren na unapređenje muzičke edukacije, već također naglašava važnost stvaranja mreže između muzičkih škola na svim nivoima obrazovanja, kao i njihovih učenika i nastavnika. U okviru ovog programa, učenici imaju priliku pripremiti solo repertoar koji će izvoditi na koncertima uz podršku svojih profesorica Anele Dervišević, Dijane Pelidija, Diane Bahtić, Merime Medžić i Nejle Komar, kao i gudačkog kvarteta “SA Sinfonietta”.
DETALJI KONCERTA
Datum: 18. novembar
Vrijeme: 13:00
Lokacija: Bosansko narodno pozorište, Zenica
Ansambl “Cellissimo” čine:
– Ada Cucak
– Ahmed Pelidija
– Ajna Bučo
– Asja Ćenanović
– Bakir Smajlović
– Bor Kapetanović
– Emina Taso
– Ernest Ovčina
– Faris Delić
– Iman Đipa
– Imran Šehalić
– Irfan Bičakčić
– Jan Prus
– Mateo Jerkić
– Mesud Musić
– Mia-Lorena Rizvić
– Naida Huseinagić
– Nejra Hrnjić
– Omer Fejzagić
– Petra Žontar
– Safija Softić
– Uma Mešinović
Gost koncerta: Farah Sijarić, violina
Projekat “Cellissimo” podržan je od strane Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i Centra za muzičku edukaciju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.
U historijskom trenutku, u kojem ponovo svjedočimo nepremostivim i neizmirljivim, često krvavim sukobima (političkih/kulturnih/religijskih/etničkih, itd.) identiteta, čini se kao da na globalnoj razini odustajemo od ideala društvenog progresa utemeljenog na univerzalnim humanističkim vrijednostima, što posljedično vodi i odustajanju od ideala o slobodi kao osnovnom ljudskom pravu i obilježju. Konformistički prepuštajući društveni napredak razvoju tehnologije, u uzaludnoj vjeri da tako možemo izbjeći vlastitu odgovornost, zatvoreni u identitetske balone virtualnih „istina“, postepeno tonemo u visokotehnologizirani korporativni feudalizam, koji nužno eksplodira u izljevima iracionalne agresije.
Upravo kao vid otpora ovakvom stanju stvari, a u tradiciji umjetničke muzike koja od Beethovena do danas proklamira ideju o univerzalnosti ljudske slobode stvaralaštva (jer sloboda se uvijek iznova stvara, dok je razaranje njena negacija), održava se i ovogodišnji SONEMUS Fest.
Prvim koncertom “Hommage à Ligeti” (ponedeljak, 30.10.2023. u 20:00) SONEMUS obilježava 100 godina od rođenja jednog od najznačajnijih kompozitora 20. stoljeća, Györgyja Ligetija. Pored bosanskohercegovačkih premijera originalnih Ligetijevih kompozicija na programu će se naći i djela drugih kompozitora koja se referiraju na njegovo muzičko nasljeđe, poput kompozicije mlade bosanskohercegovačke kompozitorke Hanan Hadžajlić, kaoi djela za dva klavira u četvrttonskom štimu međunarodno renomiranog Georga Friedricha Haasa. Kao uvod u koncert, s početkom u 19:00 biti će održano i javno predavanje o Ligetijevom stvaralaštvu.
Drugi koncert, “Alter Ego” (utorak, 31.10.2023. u 20:00) programira djela bosanskohercegovačkih, grčkih, francuskih, palestinskih i švicarskih kompozitora s težištem na solističku i kamernu muziku, kao izraza drugog (muzičkog) ja.
“Progression”(srijeda, 1.11.2023. u 20:00), treći i završni koncert ovogodišnjeg SONEMUS Festa tematizira muzičku improvizaciju, kao izraz da se sloboda/stvaralaštvo može ne samo kontemplirati i teoretizirati, već i živjeti/muzicirati.
Svi koncerti održati će se u sali Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, J. Štadlera 1/II, Sarajevo.
U vremenima uznapredovale buke i bijesa, samo umjetnički oblikovan zvuk (i/li umjetnost uopće) može pružiti smisao i barem neku nadu za budućnost.
Ališer Sijarić
Više informacija o festivalu i programu dostupno je na: www.sonemus.ba
Specijalna projekcija filma “Ekskurzija” rediteljice Une Gunjak, bosanskohercegovački kandidat za Oscara®, bit će održana u kinu Meeting Point u Sarajevu u srijedu, 25. oktobra u 19 sati.
Film dolazi u kina širom BiH od 26. oktobra. Ulaznice su u prodaji.
„Film ima tematiku koja je univerzalna, ali se najviše obraća bh. publici. Bilo mi je veoma važno da se oslika kompleksnost ovog društva, a ona se najviše ogleda na Balkanu. Film je nastao kao reakcija na skandal koji se desio prije desetak godina u BiH, gdje su navodno djevojčice od 13-ak godina na jednom putovanju ostale trudne. Vijest je snažno odjeknula u javnosti i bila preuveličana. Ono što mi je u svemu tome bilo najviše zastrašujuće je odgovor javnosti. Željela sam istražiti kako mlade djevojke danas, u ovom polariziranom društvu, proživaljavaju svoju seksualnost“, izjavila je scenaristica i rediteljica Una Gunjak o filmu.
„Ekskurzija“ prati Iman (Asja Zara Lagumdžija) koja, dok se njen deveti razred priprema za ekskurziju, privlači pažnju starijeg dečka. Nakon igre istine i izazova, po školi se proširi glasina da je Iman trudna, što će ugroziti i samu ekskurziju. Iman se nađe u oluji očekivanja i ograničenja izazvanih događajima koji izmiču kontroli.
Uloge u filmu ostvarili su Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović i Muhamed Hadžović.
Film je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu gdje je osvojio Specijalno priznanje. Na 29. Sarajevo Film Festivalu imao je gala projekciju u okviru Takmičarskog programa – igrani film izvan konkurencije.
„Ekskurzija“ je prvi igrani film Une Gunjak, dobitnice Srca Sarajeva Sarajevo Film Festivala za najbolji kratki film („Kokoška“ 2014. – dobitnik nagrade Evropske filmske akademije za najbolji kratki film).
Gunjak potpisuje scenarij i režiju filma “Ekskurzija”, a u autorskoj ekipi su direktor fotografije Matthias Pilz, montažerka Clémence Diard, scenografkinja Emina Kujundžić, kostimografkinja Katarina Pilić, kasting direktorica Timka Grin, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Draško Adžić i šminkerica Lamija Hadžihasanović Homarac.
Producenti su Amra Bakšić Čamo i Adis Đapo (SCCA/pro.ba), koproducenti Nukleus film (Siniša Juričić), Baš Čelik (Jelena Mitrović), Salaud Morisset (François Morisset), Mer Film (Gary Cranner).
Film je prikazan na Bihać Avantura Film Festivalu, gdje je osvojio Grand Prix „Unska sirena“, Montenegro Film Festivalu u Herceg Novom gdje je osvojio Zlatnu mimozu za najbolji scenarij (Una Gunjak) i Zlatnu mimozu za najbolju glumicu (Asja Zara Lagumdžija), na međunarodnim filmskim festivalima u Kopenhagenu, Luksemburgu, Rimu, Sao Paolu…
Sniman je u Sarajevu u proljeće prošle godine i realizovan kao koprodukcija šest zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Francuska, Norveška i Katar). Film su podržali Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), Filmski centar Srbije, Sorfond, Doha Film Institute, Hubert Bals Fund i Eurimages.
Distributer filma u kinima u Bosni i Hercegovini je Obala Art Centar iz Sarajeva.
Film je u svim kinima u BiH od 26. oktobra, ulaznice u prodaji.
Nakon prva dva vinilna izdanja Dubioza Kolektiv nastavlja obilježavati 20 godina rada novim pločama! Od danas će se prodaji, u izdanju Menarta, naći dva izuzetna albuma, ključni momenti diskografije najvećeg benda našeg podneblja – „Apsurdistan“ i „Wild Wild East“. U sljedećim mjesecima stižu i ostali albumi u rođendanskoj vinilnoj kolekciji.
Na svoju desetu godišnjicu album „Apsurdistan“ dobio je i svoje vinilno izdanje. „10 godina nakon objavljivanja Apsurdistana, Ronaldo još uvijek ne igra za BiH, nismo našli bušotinu nafte u bašti, ni Sejdić, ni Finci nisu konstitutivni, a ni Šveđani ne čekaju u redu za vize ispred naše ambasade… Valjda u narednih 10 bar nešto ostvari. Jest’ da će Ronaldo tad’ već biti u penziji…“ – optimistična je Dubioza povodom novog izlaska albuma.
„Najbalkanskiji pregled balkanske propasti“, kako ga je nazvao jedan medij, postao je i najpoznatiji i najuspješniji Dubiozin regionalni album na krilima doslovce kompletnog materijala. Prava je rijetkost da jedno izdanje predstavi toliko jakih singlova i pjesama i zauzme toliko prostora u koncertnim set listama. „Tranzicija“, „Prvi maj“, „Kažu“, „Volio BiH“, „Krivo je more“, „Brijuni“, „99%“, te naklon KUD Idijotima u sjajnoj „Sjećam se“ složeni su u jedan od najvećih dugosvirajućih materijala ovih prostora, album koji će (vjerojatno) i za stotinu godina biti aktualan.
„Wild Wild East“ originalno je objavljen 2011. godine za američku diskografsku kuću Koolarrow Records iza koje stoji Bill Gould iz Faith No Morea, i bio je prvo Dubiozino internacionalno izdanje. Autentičan, satiričan i političan WWE iznenadio je strane medije koji su se po prvi put susreli s Dubiozinim miksom žanrova i atomskom energijom. Svemu je pomogao i jedan od najvećih hitova njihove karijere – fantastična „U.S.A.“ koja je samo na Spotifyju preslušana više od 6 milijuna puta, a korištena je i u najavi posljednje sezone serijala „What We Do In The Shadows“, kao i „Euro Song“, javna skrivena želja benda predstavlja BiH na ovom prestižnom natjecanju. „Davne 2011. godine napisali smo pjesmu Euro Song na albumu WWE. Od tada traje nas nedosanjani san o nastupu na Evroviziji. Kako sad stvari stoje, prije ce Dubioza Kolektiv nastupiti na Eurosongu, nego BiH reprezentacija na Euru 2024.“
Fondacija INFOHOUSE Sarajevo i Fondacija Lara Bijeljina su odabrale osam kompanija iz cijele Bosne i Hercegovine koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu. Iako je projektom bilo planirano pet, odabrano je njih osam.
Odabrani su Sport Vision, Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta i Vodovod i kanalizacija Bijeljina.
Na press konferenciji su govirile koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH Anela Karahasan, direktorica FONDACIJE Infohouse Sarajevo koja je nositeljica Projekta Dženanu Alađuz, predstavnica Fondacije Lara iz Bijeljine koja je partnesrska organizacija na Projektu Ljilja Lukić, predstavnica Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo Edita Sulejmanović i predstavnica kompanije Sport Vision Enisa Kešo,
Karahasan je istakla da Privredna komora FBiH i sama mnogo radi na uspostavi potpune rodne ravnopravnosti.
Drago nam je da budemo pionir u ovoj oblasti i da možemo pomoći poslovnoj zajednici da svoje poslovanje unaprijedi u tom pravcu, rekla je Karahasan.
Sulejmanović je pojasnila da Međunarodni aerodrome Sarajevo od 2021. godine u saradnji sa Gender centrum Vlade Federacije BiH radi na gradnji rodne ravnopravnosti i da im je učešće u ovom projektu logičan nastavak aktivnosti, odnosno mogućnost za nadogradnju.
Mi smo u priču rodne ravnopravnosti ušli odgovorno i opredijeljeno, što smo artikulirali i kroz našu Politiku, te nam je ovaj projekat došao u pravo vrijeme. S obzirom da smo preduzeće sa specifičnom djelatnosti i vezani za komitente koji većinom dolaze iz zemalja EU to nam je usklađivanje poslovanja sa EU direktivama jako bitno. Na dobro postavljene temelje sada idemo dalje graditi i unapređivati rodnu ravnopravnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, rekla je Sulejmanović.
Kešo je podsjetila da većinu njihovih zaposlenika čine žene.
Naša kompanija svima ženama garantuje minimalan nivozaštite propisan zakonom, ali i mnogo više od toga, a posebno težimo tome da stvorimo poslovno okruženje u kom nema mjesta diskriminaciji, rekla je Kešo.
U odabranim preduzećima, koja zapošljavaju po više od 50 osoba, vršiće se dubinska analiza internih akata i procedura s aspekta poštovanja ljudskih prava te identifikovanje i procjena stvarnih ili potencijalnih štetnih uticaja na ljudska prava koje preduzeća mogu sama prouzročiti ili unaprijediti kroz svoje djelovanje ili koji mogu direktno biti povezani sa poslovanjem preduzeća ili poslovnim procesima. Nakon toga, planirana je obuka za izgradnju kapaciteta. Poslije procjene potreba i izgradnje kapaciteta, preduzeća koja su učestvovala u projektu dobiće priliku da razviju integrativne i transformativne politike, protokole i druge mehanizme za rješavanje štetnih uticaja na ljudska prava u procesu rada. To će biti jako korisno za njihov bolji poslovni imidž i buduće nastupe na tržištu Evropske unije.
Projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementira Fondacija INFOHOUSE sa partnerskom organizacijom Fondacijom LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija. Ugovori s ovim kompanijama biće potpisani sredinom oktobra u Sarajevu o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.
U EU Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu navodi se, između ostalog, da zakoni o radu, koji su na snazi na nivou entiteta i u Brčko distriktu, i koji se primjenjuju na sve zaposlene, osim na državne službenike, garantuju minimalan nivo zaštite prava zaposlenih, i naglašava da, kako bi se u potpunosti ispunili standardi EU, pravni okvir zahtijeva daljnje poboljšanje, posebno u pogledu zaštite radnika_ica od diskriminacije. Pored toga, navodi se da se Zakoni o radu ne provode na odgovarajući način, posebno kada je riječ o socijalnom dijalogu, zaštiti radnika_ice i inspekciji rada.
U Spomen kući Svetozara Ćorovića u Mostaru održan je koncert ansambla SA Sinfonietta, koji je oduševio publiku. Ovaj ansambl, sastavljen od izvanrednih muzičarki, izveo je djela kompozitora Alexandra von Zemlinskog, Felix Mendelssohna i Dmitrija Šostakoviča. Kao i na prethodna dva koncerta, moderatorka večeri bila je Maja Baralić-Materne, koja je sa svojim šarmom i muzičkim poznavanjem povezala izvođače i publiku, čineći koncert još prijatnijim iskustvom za prisutne. Koncert se organizovao u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD2), koji finansira Evropska unija (EU), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz podršku Grada Mostara. Nakon izvođenja posljednje kompozicije, publika je nagradila izvođače gromoglasnim aplauzom i ovacijama, što je rezultiralo bisom koji je dodatno oduševio prisutne. “Ovaj koncert je bio čaroban doživljaj. Muzika je bila izvanredna, a atmosfera neopisivo emotivna.“ rekao je jedan od prisutnih posjetilaca. Koncert u Spomen kući Svetozara Ćorovića oduševio je muzičke sladokusce i sve prisutne, te na taj način podržao kulturnu scenu grada Mostara, podsjećajući nas na bogatstvo i važnost klasične muzike u našim životima.
Sarajevski alternativni bend Činčila i beogradski alternativni bend Vizelj nastupaju u kultnom AG Clubu u Sarajevu. Koncert će se održati u subotu 21.10.2023. sa početkom u 21:00 sati.
Bend Vizelj je jedan od predstavnika novog beogradskog alternativnog zvuka, a i jedni su od osnivača “Hali Gali” kolektiva, koji uporno radi na promociji alternativne muzike na Balkanu.
Vizelj po prvi put dolazi u Sarajevo da predstavi svoj autorski rad i jedinstvenu energiju, tako da je ovo savršena prilika da sarajevska publika uživa u nečemu novom.
Bend Činčila je poznat po svome radu koji predstavlja spoj vizualne umjetnosti, performansa i unikatnog zvuka. Za one koji još nisu imali priliku da dožive konecert benda Činčila, koji je veoma energičan i interesantnan, preporučujemo da ovaj put prisustvuju, njihovom kako vole da kažu, „Činčila Ritualu“.
„Ovaj koncert je posvećen novoj generaciji koja kreira alternativnu muziku na Balkanu. Cilj nam je spajanje i razbijanje barijera.
Smatramo da je veoma važno da surađujemo sa kvalitetnim mladim autorima iz susjednih država, da što više radimo zajedničke koncerte, da oni dolaze kod nas u Sarajevo i da mi idemo kod njih.
Na taj način će naši mladi muzičari ostvarivati veoma važnu podršku u vidu mogućnosti da svoj rad predstave i izvan svoje države.
Izuzetno je važno intenzivno raditi na spajanju i širenju alternativne kulture na Balkanu“, rekao nam je frontmen benda „Činčila“, Vanja Solaković.
Ovaj događaj je još jedna aktivnost nove booking agencije „Madom“, kojoj je cilj da promoviše i razvija alternativnu kulturu u gradu Sarajevu, a iza sebe već ima uspješnu premijeru u junu.
Oktobar mjesec je u njihovom znaku, obzirom da pored ove, za taj mjesec, imaju još dva najavljena događaja.
Fondacija INFOHOUSE objavila je javni poziv za dodjelu grantova za žene iz ranjivih kategorija društva. Fond za ovaj Javni poziv iznosi 20.000 BAM, maksimalan iznos traženih sredstava po aplikaciji ne smije preći 5.800 BAM bruto, a rok za prijavu je 25.10.2023. godine.
Molim vas da u svom medijskom prostoru objavite ovaj poziv kako bi došao do što većeg broja korisnica.
Fondacija INFOHOUSE posvećena je jačanju organizacija civilnog društva koje promoviraju zaštitu ljudskih prava, te svojim djelovanjem nastoji uticati na pozitivne demokratske promjene u Bosni i Hercegovini naročito kroz:
– Aktivan rad na izradi projekata i programa, te upravljanja fondovima koji doprinose boljem razumijevanju, zagovaranju i promociji ljudskih prava, naročito prava žena i mladih
– Razvijanje i učvršćivanje veza između svih vrsta i tipova organizacija civilnog društva, institucija i privrednih subjekata zemlji i svijetu radi promocije demokratskih vrijednosti i jačanja uloge civilnog društva
– Antikorupcijske inicijative, naročito kroz promociju i zaštitu prijavitelja korupcije kao i istraživačke tekstove na portalu Interview.ba
Ekonomsko osnaživanje žena je program koji Fondacija provodi već niz godina a prošlogodišnja akcija za dva ženska udruženja Udruženje JADAR iz Konjević Polja i Udruženje žena “NERA” iz Konjica, koju je podržao također JTI, rezultirala je obezbjeđenjem znanja, vještina i oprema za više od 70 nezaposlenih žena u ova dva grada!
Zašto nam je važna ova tema?
Žene u BiH čine 50,9 % stanovništva (u poređenju s 49,1% muškaraca), ali njihovo učešće u plaćenom radu je značajno niže (udio ženske populacije među nezaposlenim iznosi 57,5% – 213,936) dakle svega 40% od ukupno radno sposobnih žena je zaposleno. Žene često nemaju jednake uvjete rada, dobivaju otkaze u toku trudnoće, ugovori im se ne produžavaju ukoliko zatrudne ili se obrate za zaštitu svojih prava, a situacija se dodatno usložnjava ukoliko govorimo o ženama iz marginaliziranih skupina kao što su Romkinje, žene iz ruralnih sredina, starije žene ili pripadnice LGBTIQ populacije. Samim tim žene ne mogu biti ravnopravne članice društva.
KO SE I KAKO MOŽE PRIJAVITI NA JAVNI POZIV?
Prijaviti se mogu ženske organizacije koje imaju ideju/potrebu za aktivnostima i/ili kupovinom opreme koja će direktno doprinijeti ekonomskom osnaživanju nezaposlenih i marginaliziranih žena iz njihove zajednice/zajednica.
Obavezni uslovi za prijavu su:
-Organizacija je prepoznata kao udruženje koje pomaže ženama iz ranjivih grupa te posluje ispravno i pozitivno u skladu sa zakonom,
-Ideja za grant organizacije je dobro argumentirana i osmišljena tako da može obezbjediti dugoročnu korist generacijama korisnica.
U srijedu, 11. oktobra, bit će otvoreno 18. izdanje Pravo Ljudski Film Festivala (PLJFF18) čiji će program kroz šest festivalskih dana biti posvećen kreativnom dokumentarnom i eksperimentalnom filmu.
PLJFF18 nastavlja da istražuje moguće i nemoguće forme, prakse i dijeljene prostore filma i audio-vizuelne umjetnosti, te produbljuje kontinuirani fokus na kinematografiju koja propituje antropocentrične narative, rad i uvjete u radu u današnje vrijeme. Ovogodišnje 18. izdanje kroz jednu od četiri programske sekcije stavlja u posebnom fokusu rad brige i njege, te društvenu reprodukcijukroz neplaćeni ženski kućanski i reproduktivni rad.
O programu 18. PLJFF, kroz današnju press konferenciju, govorile su selektorica programa Kumjana Novakova i selektorica programske sekcije Njega i briga kao politički prostor, antropologinja Nejra Nuna Čengić.
“Ovogodišnji festivalski program je rezultat dugog promišljanja i rada Pravo Ljudski tima, a s ciljem da se odgovori na promjene koje su rezultat različitih dinamika, kao što je to bila pandemija, ali i prezasičenost ne nužnim sadržajima kojima smo svi konstantno izloženi. U duhu koncepta odrasta (degrowth), odnosno prekida sa imperativom rasta, Pravo Ljudski već nekoliko izdanja zaredom kvantitativno smanjuje svoj program, a kako bi dostigli cilj da na programu imamo samo sadržaj za koji smatramo da je apsolutno nužan. U Kinu Meeting Point predstavićemo jedan izuzetno koherentan filmski program sačinjen od 21 filma u 4 programske sekcije kojih prate jedno javno predavanje i jedna javna rasprava, pored redovnih razgovora sa autorima i autoricama nakon filmskih projekcija.” – navodi selektorica programa Kumjana Novakova.
Četiri ovogodišnje programske sekcije: Historija, inače: Kritičke kartografije, Lektira, U ime zdravlja… i Njega i briga kao politički prostor, povezane su kroz društvenu i političku uglavnom žensku nevidljivost na raskrižju između rada i politike. Program insistira i kruži oko problematike nevidljivosti ženskog i/ili „tuđeg“ rada – od nevidljivog i neplaćenog ženskog kućanskog rada i ženskog rada društvene reprodukcije, do brisanja umjetnica iz “kanona” umjetnosti i kinematografije.
Selektorica programske sekcije Njega i briga kao politički prostor, Nejra Nuna Čengić, u odnosu na program u fokusu, naglašava:
“Želim naglasiti da iako jedan od ciljeva jeste pokazati značaj i neplaćenog i plaćenog rada brige i njege za društvenu reprodukciju, nije nam želja doprinijeti jednom postojećem moralističkom patrijarhalnom diskursu o brizi i njezi, gdje se one kao predstavljeni prirodni ženski kvaliteti i veličaju i obezvrjeđuju. Projekcijom 5 filmova, kroz 3 doksanja sa autorima i autoricama filmova, te dva javna razgovora, cilj nam je naime, zajednički istraživati, zamišljati i doprinositi kreiranju boljih infrastruktura brige i njege, a time i boljih društava.”
Radujemo se zajedničkom gledanju filmova, razgovorima i propitivanju ovih tema tokom Festivala, od 11. do 16. oktobra u kinu Meeting point.
Ulaz na sav program je besplatan, a više o sadržaju i terminima projekcija možete pronaći ovdje.
