Putopis za sva vremena

Žarko Milenić je za Buybook s ruskog preveo Prizemnu Ameriku, a u nastavku pročitajte “Riječ prevodioca” o ovom kultnom putopisu.

Ilja Arnoldovič Iljf (1897–1937), pisac, dramatičar, scenarista, fotograf i novinar, značajan je dio proze napisao u saradnji s Jevgenijem Petrovičem Petrovim (1902–1942), također piscem, scenaristom, dramatičarom i novinarom, uključujući romane Dvanaest stolica (1928) i njegov nastavak Zlatno tele (1931) te niz filmskih scenarija, zbirke novela Hiljadu i jedan dan ili Nova Šeherezada (1929) i Neobične priče iz života grada Kolokolamska (1928–1929), eseja i vodvilja.

Prizemna Amerika je naslov njihovog putopisa iz 1936. godine. Putujući kao službeni sovjetski pisci u Sjedinjene Američke Države u vrijeme Velike ekonomske krize, Iljf i Petrov na svoj karakterističan duhovit i satiričan način opisuju doživljaje i upoznavanje s američkom kulturom i načinom života, ne suzdržavajući se od kritike kako američke stvarnosti tridesetih godina, tako ni od sovjetskih predrasuda o ‘dekadentnom američkom kapitalizmu’. U septembru 1935. dopisnici novina Pravda, Iljf i Petrov, otišli su u Sjedinjene Američke Države u vrijeme predsjednika Franklina Roosevelta koji je učinio mnogo na zbližavanju SAD‑a i SSSR‑a. To je omogućilo autorima da se slobodno kreću zemljom i pobliže se upoznaju sa životom različitih slojeva američkog društva. Iljf i Petrov su živjeli u Americi tri i po mjeseca. Odlomke iz knjige u nastanku su prvo objavljivali u Pravdi te u časopisu Ogonjok (gdje su objavljene i Iljfove fotografije s putovanja uključene u ovo izdanje), a poslije su u cjelosti objavljeni u časopisu Znamja 1936. godine, dok su 1937. objavljeni kao posebna knjiga.

U sovjetsko vrijeme knjiga je ponovo objavljena 1947, 1961 i 1966. godine, ali je u tim izdanjima tekst bio podvrgnut političkoj cenzuri. Tako su iz teksta nestale reference na Staljina i druge političke ličnosti. Tekst je doživio posebno mnogo izmjena kada je objavljen u Sabranim djelima Iljfa i Petrova 1961. godine. Naprimjer, iz teksta je nestala referenca na preseljenje Charlesa Lindbergha iz Amerike u Evropu nakon otmice i ubistva njegovog sina, što je bilo povezano s Lindberghovom kasnijom saradnjom s nacistima.

Nakon 1947. godine, a u vezi s početkom kampanje za “borbu protiv ulizništva Zapadu” i antiameričkog pravca sovjetske vanjske politike, knjiga je uklonjena iz javnosti i smještena u posebno skladište. Za citiranje knjige ili njenih pojedinih fragmenata ljude su počeli slati u logore pod obrazloženjem “kontrarevolucionarna propaganda ili agitacija”. Nakon Staljinove smrti 1953. godine, tokom Hruščova, knjiga se ponovo pojavila u javnosti, baš kao i druga djela Iljfa i Petrova.

Mister Adams, vodič sovjetskog dvojca po Americi, bio je inženjer ruskog odjela General Electricsa, pravim imenom Solomon Abramovič Tron (1872– 1969), koji je odigrao važnu ulogu u elektrifikaciji SSSR‑a, Izraela i Indije. Rođen je u tadašnjoj Latvijskoj Republici SSSR‑a. Godine 1916. emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Po uvjerenju je bio marksist i simpatizer SSSR‑a. Zbog toga mu u SAD‑u 1956. nisu produžili pasoš. Ostatak života je proveo uglavnom u Londonu.

Iljf i Petrov u svom putopisu pišu o njemu: Mister Adams je imao jednostavan odnos prema novcu ‒ malo humora i sasvim malo poštovanja. U tom smislu, on uopće nije bio poput tipičnog Amerikanca.

Pišu i o njegovoj drugoj supruzi, u knjizi zvanoj Becky, pravog imena Florence Wagner Tron. Njih četvero su u kupljenom novom Fordu plemenite mišije boje prešli Ameriku od Atlantika do Tihog okeana i nazad u dva mjeseca (od kraja 1935. do početka 1936).

Na stranicama ove knjige autori detaljno otkrivaju običan život Amerikanaca tog vremena. O tome nam posebno govore poglavlja u kojima im o svom životu govore autostoperi koje su uzimali za saputnike u svom Fordu; čitalac se upoznaje s mnogim američkim slavnim osobama poput Ernesta Hemingwaya, Francisa Townsenda, Henryja Forda i drugih; oni opisuju mnoge gradove i mjesta u Americi kao što su New York, Chicago, Las Vegas, San Francisco, Los Angeles, San Diego; posjećuju indijanska naselja plemena Pueblo i Navaho gdje sažalijevaju njihov život u rezervatima; posjećuju i jedan meksički grad u kojem prisustvuju tamošnjoj koridi i bivaju zgroženi mučenjem i ubijanjem bikova; povremeno se susreću s ruskim emigrantima, uključujući molokane u San Franciscu; opisuju neke američke sportove i manifestacije: rodeo, hrvanje i američki nogomet; penju se na vrh Empire State Buildinga u New Yorku i spuštaju duboko pod zemlju u pećine Carlsbada; detaljno opisuju jedinstve ni američki izum ‒ električnu stolicu zatvora Sing Sing te nastanak sijalice i Edisonovog fonografa; predstavljaju najljepše krajolike Amerike, smještene u prerijama, planinama, nacionalnim parkovima i pustinjama; posjećuju Bijelu kuću u kojoj je američki predsjednik Roosevelt razgovarao s novinarima; detaljno govore o obimnoj filmskoj produkciji u Hollywoodu gdje su pogledali čak stotinu filmova i zaključili da su “ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva” i da su “namijenjeni ptičijem mozgu”. Bila im je želja sresti Charlesa Chaplina za kojeg smatraju da se izdvaja od ostalih američkih režisera filmova koji gledaju samo zaradu. To im, nažalost, nije pošlo za rukom jer je on tada radio na filmu Moderna vremena.

Neugodne osobine kao što su standardizacija života, intelektualna pasivnost Amerikanaca, posebno mladih, i lakovjernost stalno se kritiziraju. U isto vrijeme, autori se dive američkim cestama i izvrsnoj usluzi, radnoj sposobnosti, čistoći i organizaciji u svakodnevnom životu i na poslu.

Iz Prizemne Amerike sovjetski čitalac je prvi put saznao za termin publicity, život na kredit i ideologiju potrošnje. Time su utjecali na neke američke pisce poput Kurta Vonneguta, posebno u njegovom romanu Mehanički pijanino (1952) u kojem se jedan indijski radža, boraveći u Americi, čudi onom čemu su se čudili Iljf i Petrov.

Zapažaju da je reklama u tolikoj mjeri prodrla u američki život da kada bi se Amerikanci probudili jednog nevjerovatnog jutra i vidjeli da je reklama nestalo, većina njih bi se našla u najočajnijoj situaciji. Bilo bi nepoznato šta pušiti, piti, kupovati i čak u kojeg Boga vjerovati!

Prizemna Amerika je objavljena na engleskom, španskom, francuskom, italijanskom, rumunskom, češkom, bugarskom i mnogim drugim jezicima.

U Sjedinjenim Američkim Državama je Prizemna Amerika prvi put objavljena nakon Iljfove smrti, 1937. godine, pod naslovom Little Golden America. Ovaj je naziv izmislio izdavač, uprkos protestu autora Petrova i prevodioca Charlesa Malamutha. Prema izdavaču, ovaj je naslov trebao podsjetiti čitaoca na prethodnu knjigu Iljfa i Petrova, Zlatno tele, koja je prethodno objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama pod nazivom The Little Golden CalfPrizemna Amerika postigla je uspjeh među američkim čitaocima i izazvala brojne reakcije kritičara.

Od 1947. godine u sovjetsko vrijeme je izašlo nekoliko knjiga putopisa po Americi, ali niti jedna nije doživjela ni blizu toliki uspjeh kao ova.

U ljeto 2006. godine ruski TV voditelji Vladimir Pozner i Ivan Urgant otputovali su u Sjedinjene Američke Države stopama Iljfa i Petrova, dakle sedamdeset godina poslije. U februaru 2008. je na ruskoj televiziji premijerno prikazana njihova dokumentarna serija u 16 epizoda Prizemna Amerika – tragovima Iljfa i Petrova koje prikazuju običan život savremene Amerike. Objavljen je i DVD s cjelokupnom TV serijom, a njihova istoimena knjiga je objavljena 2008. godine.

Pod velikim utjecajem Iljfa i Petrova pisao je i englesko‑mađarski humorist i novinar George Mikes (1912–1987) poznat po nizu knjiga putopisa.

Pozner i Urgant su pokazali kako se niz stvari u Americi promijenio u današnje vrijeme, ali istovremeno je ne malo toga ostalo isto. Maestralna Prizemna Amerika može se čitati i danas najviše zbog britkog i duhovitog stila i izvrsnih zapažanja. Bez ikakve sumnje – to je putopis za sva vremena.

Prijavite se za Novinarsku nagradu

 Centar za razvoj medija i analize poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 1. do 31. maja 2024. godine prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji.

Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:

  • za najbolje istraživanje o korupciji objavljeno u štampanim i online medijima
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu televizijskih stanica
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu radijskih stanica
  • za najbolje istraživanje o korupciji u multimedijalnim sadržajima u Bosni i Hercegovini.

Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 1. maja 2023. godine do 30. aprila 2024. godine.

Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori.

Za najbolja novinarska istraživanja obezbijeđene su novčane nagrade.

Prijedloge možete poslati elektronskim putem na zvaničnu adresu:

Novinarske nagrade crma.novinarskanagrada@gmail.com  sa naznakom Za novinarsku nagradu i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje. Audio i video izvještaje možete poslati putem WeTransfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link.

Novinarska nagrada bit će dodijeljena u okviru Programa istraživačkog novinarstva, kojeg finansira USAID u BiH. Centar za razvoj medija i analize nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva više od deset godina. Nagrada za najbolje novinarsko istraživanje uspostavljena je u okviru ACCOUNT projekta.

Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila crma.novinarskanagrada@gmail.com

Recital mlade sopranistice Jovane Pavlović dio programa 17. Majskih muzičkih svečanosti

Na 17. Majskim muzičkim svečanostima predstavit će se Jovana Pavlović, studentica Odsjeka za solo pjevanje Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu u klasi van. prof. Vedrane Šimić. Ova mlada sopranistica nastupit će uz klavirsku pratnju v. umj. sar. dr. Milana Lucića u utorak, 28. maja 2024. godine u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS.

Raznolik program recitala uključit će djela kompozitora kao što su G. B. Fasolo, G. B. Bassani, J. S. Bach, W. A. Mozart, G. Puccini, J. Hatze i D. Pejačević.

Ulaz je slobodan.

Jovana Pavlović (2003, Podgorica), sopran. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Podgorici. Studentica je druge godine Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za solo pjevanje, u klasi prof. Vedrane Šimić. Dobitnica je prvih nagrada na međunarodnim takmičenjima u Srbiji (Međunarodno takmičenje solo pevača Vera Kovač Vitkai, Novi Sad), Hrvatskoj (Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski, Osijek), Bosni i Hercegovini (Majske muzičke svečanosti, Bijeljina). Usavršavala se i na majstorskim radionicama kod profesora: B. Jerković, V. Šimić, M. Gojčeta-Silić, O. Šober, E. Hasanagić, P. Marrocu.

Milan Lucić (Zenica, 1985), klavir. Diplomirao je (2007), a zatim I magistrirao (2011) na Odsjeku za klavir na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi prof. Svetlane Chlaidze, gdje 2015. Godine završava i III ciklus studija, čime stiče zvanje doktora muzičkih umjetnosti iz oblasti klavira. Trenutno je zaposlen kao viši umjetnički saradnik na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Usavršavao se na majstorskim kursevima kod eminentnih pijanista i pedagoga kao što su J. Novotny, L. Pogorelić, G. Vidović, E. Tawaststjerna, R. Gediga, D. Merlet, te kod prof. Johannes i Edoard Kutrowatz (Baden, Austrija). Dobitnik je nagradne stipendije Fondacije Karim Zaimović (2006), stečene na osnovu uspjeha na studiju i doprinosa kulturnom stvaralaštvu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, stipendije za prestižni masterkurs na L’Academie musicale de Villecroze (Francuska), priznanja Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, te je višestruko nagrađivan na različitim takmičenjima od kojih su najznačajnije specijalna nagrada na Federalnom takmičenju u Livnu (2006), kao i treća nagrada na Internacionalnom takmičenju Val Tidone u Italiji (2007). Koncertirao je na festivalima Sarajevska zima, Baščaršijske noći, Dani Kantona Sarajevo, a nastupao je i sa Sarajevskom filharmonijom (2008). Do sada je održao niz zapaženih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj.

Informacije o programu 17. Majskih muzičkih svečanosti dostupne su na www.mas.unsa.ba.

POZIV: Zelena škola 2024

KADA04. – 07. juli/srpanj 2024. godine

GDJE: Vlašić

KAKO se prijaviti? Popuni ovaj upitnik.

Fondacija Heinrich Boell, ured u Sarajevu, organizuje četvrto izdanje Zelene škole kako bi doprinijela diskusiji i razumijevanju tema važnih za društvo u Bosni i Hercegovini i regionu. 

Bosna i Hercegovina, kao i susjedne zemlje, zadnjih se godina našla na radaru investitora kao mogući alternativni izvor sirovina. Brojni projekti koji za cilj imaju iskoristiti ovaj „neistraženi potencijal” su u pripremi ili već u toku, a da se pritom nedovoljno govori o potencijalnim posljedicama na okoliš, lokalne zajednice, kao i o tome ko će uistinu od njih profitirati. Ovo ipak nije unikum naših prostora – globalna trka za resursima sve više uzima maha, uprkos upozorenjima nauke o klimatskoj krizi i potrebom preispitivanja granica rasta. Kako će Bosna i Hercegovina odgovoriti na trenutne i buduće izazove globalnog razvoja ovisi o pozicijama koje sada zauzme, te građanima i građankama koji se moraju odrediti prema navedenim globalnim trendovima i zalagati se za održivi razvoj.

Cilj ovogodišnjeg izdanja Zelene škole je da pruži teoretske okvire za promišljanje o navedenim temama, tačnije o pravednom i održivom upravljanju resursima. Uz pomoć vrsnih predavača/ica iz BiH i regiona radit ćemo na identifikaciji problema i iznalaženju rješenja počevši od globalnog nivoa, preko EU i implikacija njenih politika na zemlje Zapadnog Balkana, da bismo se pozabavili stanjem na terenu u BiH sa posebnim fokusom na lokalne zajednice. Razgovarat ćemo o pravednoj zelenoj tranziciji i zelenim politikama u svrhu boljeg i kvalitetnijeg života u kojem je čovjek u fokusu. Pozabavit ćemo se novim modelima rasta i odrasta, pozicijama moći građana i građanki, te sagledati gdje se BiH trenutno nalazi na tom putu. 

Zelena škola 2024 okupit će predavačice/če iz BiH i regiona, te učesnike/ce iz različitih oblasti društvenog angažovanja (aktivizam, civilno društvo, mediji, akademija). Poziv je i za praktičare i za teoretičare. 

Broj mjesta je ograničen.

Troškove puta, smještaja i hrane pokriva Fondacija Heinrich Boell. Poziv je otvoren za učesnike/ce u BiH, a zvanični jezik škole bit će B/H/S. 

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica, molimo vas da pišete na e-mail adresu: zelenaskola@ba.boell.org

Poziv za učešće otvoren je do 16.06.2024. godine u ponoć. Rezultati bit će objavljeni najkasnije do 21.06.2024. 

Prijavi se.

Promocija reizdanja knjige Brune Špiler “Umjetnost solo pjevanja”

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje promociju reizdanja knjige “Umjetnost solo pjevanja” alt sviračice i pedagoga solo pjevanja Brune Špiler, koja će se održati u četvrtak, 30.05.2024. 13.00 sati u Koncertnoj dvorani “Cvjetko Rihtman” (Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, J. Štadlera 1/II) u okviru programa 4. Dana umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i 17. majskog festivala. Music Festival.

Ovu značajnu publikaciju predstaviće prof. mr.sc. Adema Pljevljak-Krehić i prof. Vedrana Šimić, profesorica na Odsjeku za solo pjevanje Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Fatima Hadžić, profesorica na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Tamara Karača Beljak, prorektorica za umjetnost i sport Univerziteta u Sarajevu.

Promociju će moderirati mr. Nadina Grebović-Lendo, direktorica Biblioteke Univerziteta u Sarajevu.

Ovom prilikom će se predstaviti i studenti Odsjeka za solo pjevanje Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, koji će nastupiti uz klavirsku pratnju vlč. sar. dr Milan Lucić. Mlada sopranistica Idna Muminović izvest će “Deh vieni, non tardar”, ariju Suzane iz opere “Figaro pir” WA Mocarta, dok će bariton Tomislav Perić interpretirati “O du, mein holder Abendstern”, ariju Wolframa iz opere “Tannhäuser” R. Wagnera.


Napomena o autoru i knjizi:

Bruna Špiler (Herceg Novi, 19. jun 1921. – Sarajevo, 6. februar 1979.) bila je violistica i profesorica pjevanja. Završila je studije pevanja na Muzičkoj akademiji u Beogradu u klasi J. Rijavca. U oblasti metodike nastave solo pevanja usavršavala se u Milanu (Conservatorio Verdi) i Rimu (Academia Santa Cecilia). Od 1953. godine radila je u Sarajevu kao profesorica u Srednjoj muzičkoj školi, od osnivanja Muzičke akademije 1955. godine kao asistent, profesor, od 1964. godine i šef Katedre za solo pjevanje. Nastupala je na solističkim recitalima i uz orkestarsku pratnju u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu. Kasnije se potpuno posvetila nastavničkom radu, postižući odlične rezultate. Među učenicima Brune Špiler su mnoga poznata imena operske scene kao što su: Ljiljana Molnar-Talajić, Radmila Smiljanić, Milica Zečević, Ivica Šarić, i mnogi drugi operski pevači i pedagozi. Bila je prva u nizu velikih pjevačkih imena koja je vodila katedru za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (Bruna Špiler, Božica Sitarić-Miler, Milica Buljubašić, Blanka Kurpjel-Danon, Radmila Smiljanić i Paša Gackić). Nastavak čuvene škole pjevanja Brune Špiler svojim upornim radom omogućio je njen učenik, kasnije asistent, prof. Paše Gackića, koja je vodila odsjek do 2017. godine, kada su je na tom mjestu zamijenili studenti prof.

Adema Pljevjak-Krehić i prof. Vedrana Šimić.

Bruna Špiler autorica je udžbenika “Umjetnost solo pjevanja” koji je prvi put objavljen 1972. godine. Knjiga je i danas nezaobilazan udžbenik u ovladavanju umijećem solo pjevanja. Štaviše, „Umetnost solo pevanja“ Brune Špiler jedini je udžbenik te vrste na našem jeziku i osnovna literatura za učenike, studente, nastavnike i profesore solo pevanja kod nas i u regionu.

Odsjek za solo pjevanje Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu pokrenuo je inicijativu za reizdanje ovog vrijednog djela, uz potrebnu finansijsku podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Informacije o programu 17. Majskog muzičkog festivala dostupne su na www.mas.unsa.ba.

Klavirsko veče studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje klavirsko veče studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu iz klase prof. Rubena Dalibaltayana koje će se održati u četvrtak, 23. maja 2023. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS.

Ovom prilikom će nastupiti Arsen Dalibaltayan, Boško Stojadinović, Ivan Petrović–Poljak, Stipe Prskalo i Jan Niković, perspektivni mladi pijanisti s karijerama u usponu.

Na repertoaru će se naći Preludij i fuga u cis molu, BWV 849 J. S. Bacha, Sonata u B duru op. 106 (Hammerklavier) L. van Beethovena, “Kinderszenen” op. 15 R. Schumanna, “Gaspard de la nuit”, M. 55 M. Ravela, “Soiree de Vienne” op. 56 J. Straussa II (arr. A. Grunfeld), Preludiji op. 28 F. Chopina i Suita iz baleta “Orašar” P. I. Čajkovskog (arr. Mikhail Pletnev).

Ulaz je slobodan.

Informacije o programu 17. Majskih muzičkih svečanosti dostupne su na: www.mas.unsa.ba.

Izložba Labirint devedesetih

Izložba pod nazivom Labirint devedesetih će biti otvorena u četvrtak, 23. maja 2024. u 19h u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Cilj ove izložbe je novo sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas. Ona je plod trogodišnjeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih.

Postavka pred posjetitelja postavlja pitanje da li smo, kao pojedinci, ali prije svega kao društva, uopće izašli iz labirinta u koji smo upali početkom 1990ih. Od kraja ratova su vladajuće garniture, uz vlastito bogaćenje kroz kriminalne privatizacije, istrajno radile samo na širenju govora mržnje i stalnom podgrijavanju konflikta, posebno prilikom obilježavanja godišnjica traumatskih događaja, uz gotovo potpuno odsustvo sluha za živote i dobrobit običnih građana. Kao da je sa protokom vremena rat bio sve življi umjesto da su se društva suočavala sa njegovim pogubnim posljedicama i gradila mir. Izložba Labirint devedesetih je odgovor na politike koje etnonacionalizam i šovinizam postavljaju iznad društvene pravde, mitove iznad života pojedinca, a razdor iznad svakodnevne solidarnosti. Ulazak u labirint i slobodno lutanje njime posjetiteljima daje mogućnost da tu traumatičnu deceniju sagledaju iz više uglova, ali prije svega iz ugla ljudi kojima je život razrušen u jednom danu, onih koji su bili protiv rata, koji su morali napustiti svoj dom i koji su bili okruženi obmanama sa svih strana.

Nijedna izložba ne može u potpunosti prikazati jednu deceniju. To se posebno odnosi na devedesete godine koje su u našoj regiji ostavile neizbrisiv, dugotrajan trag. Zato je princip ove izložbe fragment ili krhotina. Posjetitelji su pozvani da Labirint devedesetih u svojim mislima nadopune sa onim što nedostaje, što bi trebalo biti prikazano i što se tek treba razumjeti. Samo zajednički možemo, gledajući u nedavnu prošlost, spoznati vlastitu sadašnjost i zamisliti drugačiju budućnost.

Sarajevska izložba Labirint devedesetih predstavlja dopunjenu i proširenu verziju pilot izložbe istog naslova koja je tokom ljeta 2023. godine bila postavljena u Beogradu. Izložbu autorski potpisuje tim koji čine Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović. Izložbu su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podrška EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje od petka 24. maja/svibnja do nedjelje 15. septembra/rujna 2024. u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Promocija knjige „Pamtim to kao da je bilo danas”

Promocija knjige „Pamtim to kao da je bilo danas” će se održati u četvrtak 23. maja, s početkom u 12:00 sati u Buybooku u Radićevoj ulici. O knjizi će govoriti autori Boro Kontić i Sejo Sexon.

Knjiga je u osnovi priča o pjesmama Seje Sexona. Istovremeno i opis Sarajeva osamdesetih, podsjećanje na brojne ljude koji su se kretali u tim krugovima, aferama koje su pratile grupu, ratu i povratku Zabranjenog pušenja poslije sedam godina te svim poslijeratnim albumima ove grupe sve do današnjeg dana.

Boro Kontić

U susret petoj Bh. povorci ponosa 

Društvena zajednica u kojoj je izvršena normalizacija nasilja ostavlja dugoročne posljedice upravo na to društvo, jer ugrožava integritet i prava svakog čovjeka, koja se temelje na tome da svi i sve budemo slobodni_e i živimo dostojanstven život u otvorenim i inkluzivnim sredinama

U Sarajevu je održana press konferencija uoči 5. Bh. povorke ponosa koja će se održati 22. juna na ulicama glavnog grada.

Peta Bh. povorka ponosa bavi se temom nasilja nad LGBTIQ+ osobama u Bosni i Hercegovini, odnosno teži približiti društvu koliko nasilje utiče na svakodnevno življenje slobodnog i autentičnog života LGBTIQ+ osoba. Tema nasilja je uvijek prisutna u kontekstu sigurnosti LGBTIQ+ osoba, a sigurnost i sigurni prostori za zajednicu, ali i svakog pojedinca_ku su prijeko potrebni kako bi se vodio dostojanstven život. Nasilje ugrožava sigurnost, dovodi do raznih oblika diskriminacije i sužava sigurne (javne i privatne) prostore u kojima bi LGBTIQ+ osobe osjećale komfor i slobodu. Nasilje ostavlja dugotrajne posljedice na osobu i društvo i te posljedice su vidljive u svim budućim postupcima koje ta osoba ima. Posljedice nasilja se dalje kroz život manifestuju kroz anksioznost, strah, povlačenje, zatvaranje, nepovjerenje, smanjenje kapaciteta i potencijala pojedinaca_ki, te utiče na sve ono što je ta osoba mogla biti, da nije kroz život morala vući teret trauma i straha.

„Bh. društvo je preplavljeno kulturom i naslijeđem nasilja. Većina građana i građanki proživljava neki oblik nasilja. Ono ne mora biti samo fizičko, može biti i verbalno, psihičko, ekonomsko, partnersko, institucionalno i slično. Kroz ovogodišnju temu Povorke želimo skrenuti pažnju na nasilje koje LGBTIQ+ osobe proživljavaju samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe i želimo ukazati na nejednak tretman LGBTIQ+ osoba u javnom prostoru (ali i u privatnom) u odnosu na naše heteroseksualne sugrađane_ke. Ne umanjujući prisustvo nesigurnosti, straha i nasilja u cjelokupnom društvu, cilj nam je potaknuti dijalog i probuditi društvo kako bismo zajedno propitivali prostore gdje smo normalizovali određene oblike nasilja, te osvijestiti LGBTIQ+ zajednicu da jasnije prepozna nasilje,  kao i da shvate da u svojim iskustvima nisu sami_e.“ –  izjavila je Anisa Pračić- Šehić, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa. 

Slogan pete bosanskohercegovačke povorke ponosa je VOLIM da se ne bojim. Ovaj slogan govori o ljubavi koja je uvijek jača od straha i nasilja. Uz prisustvo ljubavi i sigurnosti oslobađamo se straha u svakodnevnom životu, te nastojimo živjeti ponosno naše autentične živote u svim sferama. Želimo ovim sloganom poručiti da VOLIMO da se ne bojimo šetnje kroz park sa našim partnerima_cama, druženju i neprešućivanju priča o našim životima, slobode u rodnom izražavanju, slobode i sigurnosti na radnom mjestu, u porodici i institucijama. VOLIMO da se ne bojimo biti ono što jesmo – autentične individue. 

Kampanja pete Bh. povorke ponosa stavlja u fokus lična iskustva LGBTIQ+ osoba gdje ćete imati priliku kroz video formu čuti LGBTIQ+ osobe koje govore o različitim oblicima nasilja koje su preživjele, posljedicama koje je ono ostavilo na njih, te kako i gdje pronalaze snagu da i dalje ponosno i autentično žive.

Cilj kampanje jeste ukazivati na činjenicu da se LGBTIQ+ osobe i dalje suočavaju sa različitim oblicima nasilja, te doprinijeti društvenom i političkom, javnom i privatnom, smanjenju nasilja nad LGBTIQ+ osobama. Na osnovu upitnika koji smo sproveli sa LGBTIQ+ osobama i dobijenih informacija o ovoj temi, kampanju smo podijelili u tri segmenta baziranu na audio-vizualnom sadržaju, prepoznavajući društvene mreže kao odličnu platformu za širenje poruka, ali i prezentacije realnosti. Obuhvatili smo širok spektar oblika nasilja kao što je institucionalno, psihološko, verbalno, fizičko, ekonomsko, porodično, partnersko nasilje.

„Ponosne i ponosni smo da su LGBTIQ+ osobe ove godine izašle pred kamere i ispričale svoja iskustva o preživljenom nasilju, te poslale snažne i ohrabrujuće poruke da ne odustaju od življenja svojih autentičnosti. Osim što smo time željeli_e ohrabriti i podržati LGBTIQ+ zajednicu u neodustajanju od vlastite autentičnosti, željeli_e smo poslati i jasnu poruku društvu da nasilje nikako ne smije biti normalizovano kao vid komunikacije i da kao takvo ostavlja nemjerljive posljedice na svakoga ko ga pretrpi.“ – kazala je Vanja Šunjić, iz OO Bh. povorka ponosa.

Kampanja je temeljena na temi ovogodišnje povorke i sloganu “VOLIM da se ne bojim” kako bi doprinijela našoj snažnoj težnji ka oslobođenju i životu koji uvažava potpuni integritet svake individue, te prevenciju svakog nasilja, a to komuniciramo i kroz vizuelni identitet 5. Bh. povorke ponosa koja poziva na ljubav i otpor strahu.

“Vizual predstavlja osnovni iskaz ljubavi: poljubac, kojeg otkriva pocijepana traka. Ljubav je jedna od osnovnih ljudskih emocija, a ljudska je potreba iskazati je. Zar i u 2024. iz straha moramo sakrivati poljupce?” – pitaju se dizajnerica Una Mazrak i dizajner Ismar Žalica, autori vizuelnog identitetea 5. Bh. povorke ponosa.

Društvena zajednica u kojoj je izvršena normalizacija nasilja ostavlja dugoročne posljedice upravo na to društvo, jer ugrožava integritet i prava svakog čovjeka, koja se temelje na tome da svi i sve budemo slobodni_e i živimo dostojanstven život u otvorenim i inkluzivnim sredinama. Zato, budite tu sa nama da glasno kažemo da je nas koji se borimo za slobodu, sigurnost i ljubav mnogo više od onih koji su navikli da koriste nasilje i maltretiranje da bi kanalisali sve ono što ih tišti i muči.

Mi biramo da živimo putem slobode i ljubavi.

Izaberite i vi i šetajte ponosno sa nama 22.6.2024. godine na petoj Bh. povorci ponosa.

Pridružite nam se u borbi protiv nasilja.

Za svijet u kojem VOLIMO bez straha!

Noć muzeja uz J.S. Bacha

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije “Strings Attached Sinfonietta” najavljuje poseban muzički događaj povodom Međunarodnog dana i Evropske noći muzeja. Ovaj događaj omogućava turistima i građanima da posjete muzej, pregledaju njegovu kolekciju i izložbe, te uživo slušaju izvedbe kompozicija J.S. Bacha. Izvođači će u dva termina pratiti posjetitelje svojim interpretacijama Bachovih kompozicija, stvarajući jedinstveno iskustvo.

Datum: Subota, 18. maj 2024. godine

Termini: 14:00 – 16:00 sati i 21:00 – 24:00 sati

Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne 5, Sarajevo)

Ansambl SA Sinfonietta čine violinistkinje Alma Dizdar, Tamara Arsovski i violončelistkinja Belma Alić.

Program koncerta obuhvata kompozicije Johanna Sebastiana Bach za solo violinu i violončelo.

Projekat “Noć muzeja uz J.S. Bacha” se realizuje uz podršku Turističke zajednice Kantona Sarajevo, a u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine.