Međunarodni dan rijeka – „Naše rijeke, naše blago!“

Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša. Povoljno stanje okoliša je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korištenje prirodnih resursa, se može prevazići, ako ćemo slijediti načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.

Bosna i Hercegovina s više od 9.200 mvode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pitkom vodom u regiji i među deset najbogatijih zemalja u Europi. To sasvim jasno ilustrira važnost vodnih resursa za zemlju i za regiju. Ljudi su tradicionalno osjetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici. Kako bi spriječili ugrožavanje stanja okoliša WWF radi na očuvanju vodnih resursa Trebišnjica te rijeke Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.

Trebišnjica; je jedna od najvažnijih rijeka u regiji te je lokalitet Neretve i Trebišnjice jedan od prioritetnih riječnih slivova WWF-a. Hidrosustav rijeke Trebišnjice je zamišljen i postavljen u 1970-tim, ali danas je koriste tri elektroprivrede, četiri agencije za vode, poljoprivrednici iz tri politička entiteta te vodoopskrba u tri države. Sliv rijeke Trebišnjice dijeli i EU granica.

“Stoga se jedino vrlo uskom suradnjom i koordinacijom najvažnijih korisnika voda Trebišnjice mogu postići gospodarski rast, socijalna pravednost i ekološka prihvatljivost, kako cjelokupno tako i za svakog pojedinog korisnika.” izjavio je Zoran Mateljak, Direktor Udruge Dinarica

WWF smatra da bi važan korak ka održivom korištenju vodnih resursa u slivu Trebišnjice bio Iskaz namjere vlada s područja Trebišnjice za uskom suradnjom u cilju ispunjenja i zajedničkih i pojedinačnih ciljeva. Kako bi se omogućila neutralna i transparentna platforma za dijalog ključnih dionika WWF radi s ključnim dionicima o održivom upravljanu vodama Trebišnjice.

Nacionalni park Sutjeska: Uprkos intenzivnom tehnološkom razvoju, društvo će uvijek u velikoj mjeri ovisiti o prirodnim vrijednostima i prirodnim resursima. Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Jedno je od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Europi u kojem se nalazi više vrsta biljaka negoli u cijeloj Poljskoj, te sadrži jednu od posljednjih prašuma u Europi – Perućicu, strogi prirodni rezervat.

Prostor Nacionalnog parka Sutjeska ima jedinstveni potencijal za razvoj održivih gospodarskih aktivnosti i može predstavljati trajni izvor prihoda za lokalno stanovništvo.

WWF moderira proces koji će omogućiti stvaranje turističke ponude kanjoninga što uključuje obuku vodiča, nabavu opreme, pripremu i osiguranje staza te reguliranja obveza i odgovornosti svih partnera u budućem „korištenju“ kanjona Hrčavke u ekološki prihvatljive turističke svrhe.

WWF također radi i na očuvanju rijeka u regiji te su kroz panoramski 360° video omogućili doživljaj iznimnih prirodnih ljepota regionalnih rijeka Mure, Drave i Dunava za koji se sad više ne trebate smočiti. WWF je naime u suradnji s biologom i snimateljem Goranom Šafarekom snimio panoramski 360° video „Europske Amazone“ te je od sada možete „posjetiti“ sa svog kauča u dnevnom boravku ili iz ureda i odmoriti oči od poslovnih dokumenata.

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

https://www.youtube.com/watch?v=7o3PWvrQQXg&t=17s

DVA GRADA, JEDNA BORBA – javno čitanje u Beču i Sarajevu!

Iako je zgrada sarajevske Vijećnice obnovljena prije više od tri godine, Vijećnica nikada zapravo nije vraćena građanima/građankama Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Protivno očekivanjima, originalnoj namjeni i historiji vlasništva, u Vijećnicu se nakon obnove i otvaranja useljava Uprava Grada Sarajeva i njom upotpunosti raspolaže. Korištenje prostora se u cjelosti i sramotno komercijalizira, zgradom raspolaže Gradonačelnik, a upravlja poduzeće.

Neformalna politička organizacija Jedan grad, jedna borba u decembru je pokrenula inicijativu Narodna čitona: Vijećnica je naša! s ciljem da zaustavi nezakonitu preobrazbu nekadašnje zgrade Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u komercijalizirani prostor koji ćezauvijek biti otuđen od onih kojima pripada – građana i građanki Sarajeva i cijele BiH.

U subotu 18. marta 2017. godine podršku sarajevskoj incijativi protiv komercijalizacije i privatizacije jednog od kulturnih simbola grada i države, pružit će i građani i građanke Beča zajedno s brojnim autorima/autoricama iz glavnog grada Austrije. U isto vrijeme, ispred Vijećnice u Sarajevu akciji će se pridružiti i sarajevske autorice i prevoditeljice. Tako će s početkom u 12.00 sati, platoi ispred Vijećnice u Sarajevu i Gradske biblioteke u Beču postati pozornica za dvanaest autora i autorica koji će svojim čitanjem iskazati solidarnost s inicijativom Narodne čitaone. U Beču će tako pod sloganom “Vaša kuća” čitati Olja Alvir (književnica i novinarka), Barbi Marković (književnica), Gerhard Paschinger (književnik), Isolde i Hans Christian Cars (književnici), Christoph Baumgarten (novinar), dok će ispred sarajevske Vijećnice čitati Irena Žlof (prevoditeljica), Adisa Bašić (književnica), Ferida Duraković (pjesnikinja), Mirjana Evtov (prvoditeljica), Jovana Šego (prevoditeljica),Nermina Omerbegović (novinarka i pjesnikinja) i Saida Mustajbegović (novinarka). Poziv za sudjelovanje na čitanju u subotu poslan je i na adresu sarajevskog gradonačelnika g. Abdulaha Skake.

Poruka gradskim vlastima ostaje nepromijenjena: Vijećnica ne može biti samo sjedište administracije ili turistička atrakcija – Vijećnica je javno dobro i pripada svima. Stoga zahtjevamo otvaranje Vijećnice za besplatne posjete građanima minimalno jedan dan u tjednu te otvaranje čitaone unutar zgrade Vijećnice koja će biti dostupna svim posjetiteljima.

subota, 18. mart u 12.00 sati,

javno čitanje u Beču i Sarajevu!

#VijećnicaJeNaša

Planet Poezija: Dva u jedan, Brkajlija

Trubadurski dah slobode Planet Poezije oslobođa se u nadahnutim vlašićkim izdancima i pupoljcima ožujski pjenušavih razvigoraca vlažnih poput vlažnih maramica. Tako će se u ponedjeljak, 13. 3. 2017. ljeta Gospodnjeg, s početkom oko 20.02 sati, u restoranu ISV Rock club Sloga (ul. Mehmeda Spahe br.20/II), premijerno predstaviti Mernes Zahirović, pjesnik i crtač, u multimedijalnom programu Dva u jedan, Brkajlija. Dva u jedan je izražava Mernesov dvostruki premijerni ulazak u programe UU Planet Poezije s prvom samostalnom izložbom crteža i radova, te prvim nastupom na poetskoj sceni.

Ulaz slobodan.

Asocijacija XY obilježila 8. mart okupljanjem najaktivnijih boraca za prava žena

U saradnji sa CARE International, Balkans, Perpetuum Mobile i Snagom Mladih, a uz podršku Švicarske vlade, OAK Fondacije i CARE Njemacka-Luxembrug, Asocijacija XY je organizirala dvodnevnu konferenciju koja je održana 7. i 8. marta u Sarajevu a bila je namijenjena  najaktivnijim mladim  ljudima koji se svakodnevno bore i zalažu za rodno ravnopravno društvo, oslobođeno svih vidova stigmatizacije, diskirminacije i nasilja.

Konferencija čiji naziv je Budi Muško – mijenjaj pravila okupila je mladiće i djevojke iz Sarajeva, Mostara i Banja Luke, a sa ciljem da otvoreno govori o tome šta ih motivira da budu agenti društvenih promjena, da se suprotstave ustaljenim i štetnim stereotipima i da vlastitim primjerom, potaknu šire društvene promjene od kojih će korist imati svi građani Bosne i Hercegovine.

„Konferencija Budi muško je organizovana povodom obilježavanja Dana žena, jer smatram da je to odlična prilika da skrenemo pažnju na položaj žena kako u BiH tako i u Svijetu. Osim toga Članovi Budi muško klubova Sarajevo, Mostara  i Banja Luke su predstavili svoje aktivnosti iz lokalne zajednice i razmijenili iskustva “ kazao je koordinator Budi Muško Kluba Amer Džekman.

Prema riječima lidera programske oblasti Zdravlje i zdravi životni stilovi Asocijacije XY Feđe Mehmedovića  borba za rodnu ravnopravnost ne treba biti rezervirana za jedan ili dva dana u godini.

„Često, o nastojanjima pojedinaca i pojedinki da učine ovo društvo boljim i ravnopravnijim, čujemo/čitamo u periodu kada se obilježavaju važni međunarodni datumi kao što su 8. mart, 16 dana aktivizma i sl., no činjenica je da ova borba traje svakodnevno i da postoje osobe koje svakodnevno doprinose razvoju društva koje poštuje i  prakticira principe rodne ravnopravnosti“ kazao je Mehmedović i dodao:

„Posebno je važno naglasiti da su okupljeni mladi ljudi volonteri i aktivisti koji svoje slobodno vrijeme koriste za dobrobit svih. Pri tome, niko od njih nije plaćen za ono što radi, već se radi o isključivo volonterskom doprinosu. To su mladi ljudi koji se suprostavljaju negativnim društvenim trendovima (upotreba alkohola, duhana, droga I nasilja) te motiviraju svoje vršnjake da žive zdrav I kvalitetan život. To su mladi ljudi koji 3 od 7 dana u sedmici, posvećuju društvenim pitanjima i razvoju boljeg društva“, zaključuje Mehmedović.

Koordinatorica Budi muško kluba Adna Kalajdžisalihović kaže da su događaji poput ove konferencije bitan korak u povratku na ljubav kao osnovnu emociju koja preovladava u čovjeku.

„Budi muško konferencija je svojevrsna posveta svim snažnim ženama i jednako snažnim muškarcima koji iz dana u dan skidaju okove koji ograničavaju njihovu individualnost, kreativnost i otvorenost, ali i omogućava beskrajne mogućnosti upoznavanja, saživljavanja i pripadanja“ kazala je Kalajdžisalihović.

Konferenciju je  organizovana u okviru projekta „Promovisanje zdravijih životnih stilova među mladim u Bosni i Hercegovini osporavanjem rodnih stereotipa-Inicijativa mladića“, koji Asocijacija XY implementira  u saradnji sa partnerima iz Banja Luke i Mostara, ali i drugih gradova širom BiH i regije.

Budi Muško Klub Sarajevo umjesto cvijeta, ženama i djevojkama u BiH poklanja pjesmu kojom afirmišu mladiće i muškarce da se usprotive rigidnim društvenim normama koje su predispozitor neravnopravnosti.

KONKURS ZA NAJBOLJE LITERARNE I LIKOVNE RADOVE UČENIKA

Povodom pet godina od osnivanja , Savez dopunskih škola Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj raspisao je konkurs za najbolje literarne i likovne radove učenika, na sljedeće teme: „O Bosni i Hercegovini ja ti riječju i slikom govorim“, „Zavičaj mojih roditelja“ i „ Moja,tvoja, naša Bosna i Hercegovina “.

Konkurs je otvoren za sve učenike bosanskohercegovačkih  dopunskih škola koje djeluju u dijaspori.

Radove treba poslati poštom do 01.maja 2017. godine, na adresu: Generalni konzulat BiH Stuttgart, Olgastr. 97b, 70180 Stuttgartili Dachverband BiH Schulen, Rohrackerstr. 103, 70329 Stuttgart, s naznakom„ZA KONKURS“.

Odabrani radovi bit će nagrađeni, objavljeni u magazinu PLIMA i izloženi na manifestaciji koja će se održati u Štutgartu, u maju 2017. godine, a kasnije i u prostorijama Generalnog konzulata BiH.

Koncert studenata Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu!

Talentirani studenti Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu sarajevskoj javnosti predstavit će se još jednim koncertom iz ciklusa Students On Stage. Koncert na kome će umijeće pokazati perspektivni studenti klavira, harmonike, violine, viole, violončela i kontrabasa, desit će se na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu 15. marta 2017. godine se početkom u 19.30 sati.  Odabrana djela L. van Beethovena, C. Saint-Saënsa, F. Liszta, B. Dowlasza, A. Dvořáka, J. Brahmsa, S. Rahmanjinova te J. Masseneta, uz obećavajuću umjetničku interpretaciju, svakako su razlog više za posjetu ovog muzičkog događaja!

Ulaz na koncert je besplatan! Dobrodošli!

PREDSTAVA „STAROST / ALZEHEIMER CAFE“

U utorak, 14. marta s početkom u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra gostuje predstava “Starost / Alzeheimer cafe”. Predstava se izvodi u sklopu programa Festivala Sarajevska Zima 2016.
Nakon predstave održati će se razgovor sa autorskim timom i publikom.

Studio za suvremeni ples i Mirjana Preis
“Starost / Alzeheimer cafe”
Koreografija, koncept i izbor glazbe: 
Mirjana Preis
Izvođači:Branko Banković i Grigor Baždar
Kostimi: Minja Maretić Murtić
Dizajn svjetla:Aleksandar Čavlek
Tonska obrada: Milorad Stranić
Fotografija: Renato Branđolica
Grafičko oblikovanje: Sara Pavleković Preis
Odnosi s javnošću: Helena Braut

O predstavi

“Starost je” riječima Rogera Bacona “boravište zaboravljivosti”. Mi smo zbir sjećanja. Ona oblikuju sve što znamo, sve što zapažamo, svaki pokret koji činimo. Trenutak svjesne spoznaje o našem postojanju naša je prošlost, sadašnjost i budućnost i u isto vrijeme naš prostor koji pokretom u tome trenutku stvaramo. Povijest je puna živopisnih, ganutljivih opisa starijih ljudi koji se potkraj života ponašaju čudno, gubeći vezu sa sjećanjimai svijetom oko sebe, donoseći nepromišljene odluke i djelujući naglo i neodgovorno poput djece.

“Kada sam bio mlađi “, šalio se Mark Twain potkraj života “pamtio sam sve, dogodilo se to ili ne, sada moje sposobnosti slabe i uskoro ću se sjećati samo stvari koje se nisu nikad dogodile.”

“Veoma često lunjam naokolo tražeći nešto za što znam da je vrlo važno, ali onda nakon nekog vremena zaboravim zbog čega to tražim…. Kada ideja nestane, sve je izgubljeno i ne preostaje mi ništa drugo da lunjam naokolo pokušavajući se sjetiti što je to bilo toliko važno. Najgore mi je ujutro kad treba obući hlače. Ovog jutra stalno sam mislio kako nešto nije uredu, jer s hlačama jednostavno nešto nije štimalo. Pogrešno sam ih navukao. Katkad ih moram navući i ponovno skinuti desetak i više puta….”

Ova predstava posvećena je svima koji(h) se više ne mogu sjetiti.

Rezervacije ulaznica se mogu obaviti radnim danima pozivom na 033 664 070 i subotom na 060 327 0025 u periodu od 10h do 16h.

 

POZIV ZA PRIJAVE ZA STIPENDIJE EVROPSKOG FORUMA ALPBACH 2017

Poziv za prijave na program stipendiranja za odlazak na Evropski Forum Alpbach u Austriji, jednu od najuglednijih evropskih konferencija, otvoren je do 31. marta 2017. godine za sve mlade osobe iz Bosne i Hercegovine dobi od 18 do 30 godina. Prezentacije „Kako aplicirati za stipendiju Evropskog Foruma Alpbach“ bit će održane 15 . marta 2017. godine u 18h na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (E-net Centar, III sprat) te u subotu 11. marta 2017. godine u Mostaru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 11 sati (Amfiteatar 12).

Evropski Forum Alpbach (EFA) jedna je od najuglednijih evropskih interdisciplinarnih konferencija, koja se još od 1945. godine održava u Austriji. Svake godine na seminarima i simpozijumima sudjeluje više od 4000 učesnika iz preko 70 zemalja, među kojima su Nobelovci, uvaženi profesori, eksperti, istaknuti političari te brojne mlade osobe – stipendisti Foruma. EFA se ove godine održava u periodu od 16. augusta do 02. septembra, a krovna tema je „Conflict & Cooperation“. Kao i svake godine, pored formalnog dijela, Forum nudi i izuzetno bogat kulturni program.
Formalna struktura EFA obuhvata tri velike cjeline: Seminar Week (sedmica intenzivnih seminara koja nudi 21 najaktuelniju temu iz raznoraznih oblasti), Ljetne škole i višednevni specijalizovani Simpozijumi (ekonomski, pravni, politički, zdravstveni, tehnološki). Forum je interdisciplinaran te se učesnici mogu prijaviti i uzeti učešće bez obzira na profesionalnu pozadinu i oblast koju izučavaju.

Na program stipendiranja za EFA mogu se prijaviti svi studenti i mladi uzrasta od 18 do 30 godina. Stipendije u potpunosti pokrivaju troškove učešća, a postoji mogućnost i prijave za nadoknadu troškova smještaja sa doručkom te džeparca. Poziv za prijave na program stipendiranja otvoren je do 31. marta 2017. godine. Aplikacija za prijavu može se preuzeti sa zvanične web stranice Foruma www.alpbach.org, a šalje se isključivo online.

Inicijativna Grupa Alpbach u Sarajevu (IGAS) pridruženi je član Evropskog Foruma Alpbach i predstavlja Forum mladima u Bosni i Hercegovini, te nastoji osigurati dodatne stipendije za bh. učesnike. Predstavnici IGAS-a poručuju: „Svake godine 15 do 20 mladih osoba iz Bosne i Hercegovine otputuje na EFA. Iskoristite šansu da prikupite nova znanja i iskustva, te upoznate mnoge mlade ljude koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Forum je jedinstvena prilika za izgradnju izuzetne mreže kontakata i povezivanje sa eminentnim svjetskim ličnostima.“

Detaljnije informacije o programu Foruma, stipendijama i procesu apliciranja mogu se pronaći na zvaničnoj web stranici www.alpbach.org. Također, za dodatne informacije i pitanja o tome kako se prijaviti za stipendije Foruma, zainteresovani mogu kontaktirati predstavnike Inicijativne grupe Alpbach u Sarajevu, zvaničnog partnera EFA za Bosnu i Hercegovinu, putem emaila: info@igas.ba, web stranice www.igas.ba te IGAS Facebook, Instagram, Twitter i LinkedIn profila.

Kao i prethodnih godina, članovi IGAS-a, koji su i sami bivši stipendisti Foruma, održat će prezentaciju otvorenog tipa „Kako aplicirati za stipendiju Evropskog Foruma Alpbach“, na kojoj će mladima iz Bosne i Hercegovine biti predstavljen program EFA 2017, uz vrlo vrijedne i korisne savjete na koji način ispuniti aplikaciju te povećati svoje šanse za dobijanje stipendije za ovaj prestižni događaj.

Radionice će biti održane 15. marta 2017. godine u 18h na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (prostorije E-net centra – III sprat), te u subotu, 11. marta 2017. godine u Mostaru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (Amfiteatar 12) u 11 sati.

 Jedna od prošlogodišnjih učesnica Foruma podijelila je svoje utiske iz Alpbacha, a kakvo je njeno iskustvo zainteresovani mogu pročitati ovdje.

WWF poziva sve gradove da se uključe u jubilarni Sat za planet Zemlju

U subotu, 25. marta, gašenjem svjetla od 20:30-21:30 sati, svi se stanovnici svijeta mogu uključiti u najveću globalnu volontersku akciju

Suočavanje s posljedicama klimatskih promjena mora postati naša realnost, a WWF nas na to podsjeća i ove godine organizacijom desetog, jubilarnog Sata za planet Zemlju. Iz te svjetske organizacije za zaštitu prirode upućen je poziv svim gradovima da se uključe u ovu akciju te da u subotu, 25. marta, od 20:30 do 21:30 sati isključe javnu i dekorativnu rasvjetu koja osvjetljava glavne znamenitosti grada ili gradske trgove.

Globalna akcija Sat za planet Zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, obilježiti će se na svih šest kontinenata. U WWF-u vjeruju da će ove godine sudjelovati još više zemalja nego lani kada ih je bilo 178. U Bosni i Hercegovini u akciji je sudjelovalo više od dvadesetak gradova.

Od 2007. godine Sat za planet Zemlju mobilizirao je brojna poduzeća, organizacije, vlade i stotine milijuna ljudi u više od 7.000 gradova. WWF od samog početka provođenja ove akcije potiče pojedince da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta.

Najpoznatije svjetske znamenitosti ponovno će utonuti u mrak posljednje subote u ožujku. U WWF-u se nadaju da će se Eiffelovom tornju, rimskom Coloseumu ili londonskom Big Benu gašenjem javne i dekorativne rasvjete 25. marta od 20:30 do 21:30 sati pridružiti Stari most Mostar, Vijećnica Sarajevo, Banski dvori Banja Luka te Dobojska tvrđava.

O PROJEKTU „SAT ZA PLANETU ZEMLJU“

„Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour) je globalna ekološka inicijativa WWF-a. Pojedinci, poduzeća, vlade i zajednice su pozvani da isključe svjetla na jedan sat u subotu 25. ožujka 2017. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ počeo u jednom gradu – Sydenyu u 2007. i do 2016. uključio  je stotine milijuna ljudi u 178 zemalja diljem svijeta te ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org

O WWF-u

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org

 

Projekcija dokumentarnog filma “Dom u tuđini”

Dokumentarni film ”Dom u tuđini”
O postdejtonskim nevoljnim razmjenama kuća

 

„Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. Imaju pravo na vraćanje imovine koje su lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine i na naknadu imovine koja se ne može vratiti. Što raniji povratak izbjeglica i raseljenih lica važan je cilj rješavanja sukoba u Bosni i Hercegovini“

Ovo je dio iz Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, rijetkog dijela dokumenta zahvaljujući kojem je parafiran mir, a koji je stigao i u svakodnevni govor bez prethodnog formalnog poznavanja pravne terminologije.

I danas, 21 godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, proces povratka nije do kraja realizovan.

2,2 miliona osoba tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini imalo je status izbjeglica i interno raseljenih lica. Oko milion osoba nije se vratilo u svoje domove. Neki od njih još uvijek su u alternativnim smještajima bez naznaka rješavanja stambenog pitanja.
Zbog nemogućnosti povratka, neutvrđeni broj njih je, nakon rata, domove međusobno zamijenio.
Među njima su i sagovornici/e dokumentarnog filma ”Dom u tuđini’‘ nastalog u produkciji Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo/Beograd).

Uz ljudske žrtve i lične traume zbog posljedica nasilja u ratu, iskustvo gubitka doma jedno je od najtežih vezanih za minuli rat na prostoru Bosne i Hercegovine. O tome, između ostalog govore sagovornici/e dokumentarnog filma ”Dom u tuđini”. Riječ je o ljudima kojima se život doslovno zaustavio onda kad su protjerani ili kad su osjetili da bi trebali napustiti vlastite domove, a svaki pokušaj nastavka tog života više je nalik prividu. Pomirili su se sa im da se u svoje domove neće vratiti, u prvom redu zbog djece. Djeca su imala priliku da formiraju vlastiti život na novom prostoru na koji prethodna generacija kao da nema pravo.

Postdejtonska nevoljna razmjena kuća podrazumijeva i novi život nedaleko od prethodnog, gotovo u susjedstvu, ali s druge strane linije ”razgraničenja” pa tako neki od sagovornika u filmu svakodnevno prolaze pored vlastite kuće, odnosno kuće koja je bila njihova ali više nije. Zamijenili su je.
Otrgnuti iz vlastitog okruženja, nerijetko dobro situirani, morali su početi život iznova.

U filmu ”Dom u tuđini” ne ‘prebrojavaju se krivci ni žrtve niti istražuje geneza procesa prognaništva. Iskustva ljudi, bez obzira s koje ”strane” dolaze ista su – problem nisu komšije već politika, ljudi su se promijenili nakon rata, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadaju. Nemoć i mirenje sa postojećim njihova je zajednička karakteristika. U raseljeništvu nema razlika, osim individualnih iskoraka i odluka da se nastavi život dalje, bez obzira na to što to nije bio njihov izbor već posljedica okolnosti.

Živeći ”okolnosti” i posljedice rata,  oko 80 000 ljudi u Bosni i Hercegovini još uvijek ima status raseljenih osoba. Nitko nema precizne podatke o tome koliko je osoba mijenjalo svoje domove, niti imaju ikakav poseban status. Dokumentarni film ”Dom u tuđini” nastao je zbog potrebe ukazivanja na ovaj problem, na život u izmještenosti, u poraću i tranziciji, na život pod tuđim krovom.