LGBTI.ba: Heteroseksualne i cisrodne osobe moraju otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i transfobiju

Piše: Selma Kešetović
Foto: pridenation.lgbt

Borba protiv svekolike diskriminacije LGBTI osoba nije borba samo onih koji/e su tom diskiminacijom izravno pogođeni/e. Ona je i borba svih nas koji želimo vidjeti vladavinu prava i ravnopravnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Stoga smo postavili/e pitanje bh. aktivistima/cama kako heteroseksualne i cisrodne osobe mogu pomoći u borbi za LGBTI prava.

Goran Zorić iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, naš prvi sagovornik, odbio je bilo kakvu dihotmiju: “Osjećaj za pravdu i jednakost nije isključivo rezervisan za pripadnike/ice LGBTI populacije ili bilo koje druge manjinske grupe. Riječ je o univerzalnim humanističkim principima i vrijednostima. U tom smislu, ne mislim da straight osobe trebaju iz nekog specifičnog razloga podržavati borbu za LGBTI prava i njihov položaj u društvu – dovoljno je jednostavno reagovati na nepravdu. Ovdje nije riječ o borbi za neke partikularne interese, već o borbi za jednakije i solidarnije društvo za sve nas. Osim toga, većina straight osoba je po nekoj svojoj karakteristici, u nekom momentu svog života, bila u manjini, pa mi se čini da se i to iskustvo može iskoristiti za identifikaciju i bolje razumijevanje toga šta znači biti marginalizovan i potlačen, i koliko je bitno izboriti se za sebe. U našem društvu je LGBTI pokret još uvijek nedovoljno razvijen da bi se bez pomoći straight osoba mogao izboriti za prava i bolji položaj u društvu, te je zato ova podrška veoma značajna.”

No, Marija Vuletić iz Fondacije CURE, kako iz svog LGBTI aktivističkog, tako i feminističkog iskustva, smatra da heteroseksualne osobe uživaju određene privilegije koje LGBTI osobe nemaju, i da ih itekako moraju biti svjesni/e: “Poručila bih im da nikada ne zanemare i ne zaborave svoju poziciju moći i da nam početne tačke nikada nisu iste, niti će ikada biti. Mogu da nam daju podršku tako što će razumjeti našu početnu tačku, i ne nametati svoje stavove koji dolaze iz privilegovane pozicije. Također, mogu uvijek javno da govore o tome, da se zalažu protiv govora mržnje koje im servira okruženje i da dolaze na događaje (javne i manje javne) da bi podržali/e sve segmente LGBTI egzistencije.”

Osvješćivanje privilegije nije proces okrivljavanja, niti podcrtavanje nepomirljivih razlika, nego je upravo to osnovno polje iz kojeg heteroseksualne i cisrodne osobe mogu najbolje djelovati – tako što će svoje privilegije dijeliti i reagirati kada LGBTI osobe zbog vlastite sigurnosti to ne mogu. Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra ističe da heteroseksualne osobe moraju izaći iz svoje zone komfora tako što će otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i trasfobiju: “Mislim da je prvi korak da prestanu tolerisati homo/bi/transfobiju svojih strejt prijatelja/ica i da reaguju na nju. LGBTI osobe nemaju uvijek privilegiju da to urade, ali njihovi strejt prijatelji mogu. Ako nešto ne biste tolerisali kada su u pitanju vaši strejt prijatelje/ice, nemojte ni za svoje LGBTI prijatelje/ice. Najbanalniji primjer: ja možda neću reagovati kada neko u društvu kaže da je razumljivo da se ljudima ne sviđa gledati dva muškarca ili dvije žene u kinu na SFF-u, ali moji stejt prijatelji/ice bi trebali/e reći da kao što nam je normalno gledati strejt par, jednako je tako normalno gledati gej ili lezbijski par. Bitno je dignuti glas za one koji tu privilegiju nemaju jer njihova reakcija može ugroziti njihovu sigurnost.”

Djelovanje iz poznavanja privilegija je ključno, slaže se i aktivistkinja Dragana Garić: “Straight ljudi mogu dosta i na razne načine pomoći. Mogu propitati svoje privilegije i u skladu sa njima djelovati, te podržati svoje LGBTI prijatelje/ica kako na ličnom, tako i na političkom nivou. Da ih pitaju kako su i šta mogu učiniti za njih u različitim situacijama. Meni je bilo simpa kada sam dobila rainbow jastučnicu od svoje straight drugarice i poslije sam vidjela da je istu kupila i svojoj kćerci koja ima četiri godine. Sa jednom drugom straight drugaricom bih se držala za ruke i šetale bismo kao da smo par, a kad bi nam neko nešto dobacio, zajedno bismo se suprostavile. To je bilo baš davno, prije desetak godina, sada više ne živimo u istom gradu, ali recimo, ona mi svake godine kada je Mjesec ponosa napiše predivnu poruku podrške i ohrabrenja, i šalje mi fotke sa dyke marševa i prajda. To su sitnice koje znače.”

Na kraju, šutnja je naš najveći neprijatelj jer ona generiše status quo. LGBTI osobe nisu izolirane, nego zajedno sa ostalim građanima/kama BiH trpe razne nepravde i nemogućnosti, ali za razliku od svojih heteroseksualnih i cisrodnih sugrađana/ki, trpe i dodatnu diskriminaciju na osnovu svog seksualnog i rodnog identiteta. Upravo iz tog saznanja heteroseksualne i cisrodne osobe mogu napraviti veliku promjenu, iskoristivši svaku šansu da pomognu svojim LGBTI sugrađanima/kama na putu do ravnopravnosti.

Aktivisti obilježili godišnjicu od policijske intervencije u Kruščici

Projekcijom u Fojnici zavrešen je niz od tri projekcije filma „Plavo srce“ u Bosni i Hercegovini.

Film je prikazan u Banjaluci, Fojnici i Kruščici, gdje se prije tačno godinu dana desio incident zbog intervencije specijalne policije gdje je povrijeđeno nekoliko mještana ovog mjesta.

 Brojni gledaoci imali su priliku da vide borbu običnog čovjeka za očuvanje rijeka prikazanu kroz priče iz tri države Balkana, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hrcegovinu.

Film “Plavo srce” je nedavno prikazan i na Sarajevo film festivalu.

Nakon projekcije u Banjaluci posjetioci su razmijenili mišljenja o planovima za novu hodroelektranu na Vrbasu, HE Krupa. Najavljene su aktivnosti Koalicije za Vrbas, koju čini oko 30 udruženja iz Banjaluke, koja aktivno kreće u borbu protiv ovog projekta.

Film je u Kruščici prikazan na samu godišnjicu napada policije na žene iz ovog mjesta koje su hrabro čuvale svoju rijeku i nisu ustuknule pred policiskom palicom koja je podignuta da bi investitor mogao da profitira na račun ove rijeke i lokalne zajednice.

Mještani Kruščice su se prisjetili ovog događaja i koliko god da im je bilo teško dobili su dodatnu snagu da se bore protiv nepravde i protiv povlađivanja pojedincima na štetu lokalnih zajednica. Dok se ne raskinu koncesije za ove hidroelektrane oni neće odustati. To su dokazali i 17.8. ne dozvolivši mašinama da prođu kada je investitor pokušao da nastavi sa radovima.

U Fojnici je još jednom obilježena pobjeda ovih mještana koji su dežurali 325 dana u kanjonu rijeke Željeznice i sačuvali svoju rijeku. Ugovori za koncesije za hidroelektrane protiv kojih su se borili su istekli ove godine i više nisu obnovljeni. Oni su sada konačno sigurni da su uspjeli.

Više informacija o kampanji i filmu potražite na stranici https://blueheart.patagonia.com/.

 

Posljednji dani izložbe 77 Million Paintings u Historijskom muzeju BiH

Instalacija “77 Million Paintings” Briana Enoa će biti predstavljena u Historijskom muzeju BiH do 29.8.2018. godine. Posljednje sate instalacije će pratiti performans “77” bh. umjetnice i historičarke umjetnosti Smirne Kulenović. Performans traje 77 sati bez prestanka – od nedjelje 26.08.2018. u 14h do srijede 29.08.2018. u 19h. Zasnovan na protoku vremena, ovaj minimalistički akt boravka u kontemplativnom stanju istražuje interakciju između evolutivne umjetnosti/tehnologije, procesualnosti generičke umjetnosti i ljudske percepcije.

“Tek nakon prolaska dovoljno vremena možemo percipirati delikatnu ljepotu spore promjene i organskog rasta elemenata u generativnoj umjetnosti – ali i svijetu oko nas, koji je u konstantnom procesu promjene i evolucije. Zato pozivam publiku da uđe u ovo meditativno stanje dubinskog posmatranja promjena kako izvan sebe tako i unutar sebe, dolazeći u Muzej na par sati i provodeći to vrijeme unutra zajedno sa mnom, bilo kada u naredna tri dana.

Moj performans nije nešto što se treba “vidjeti”, već iskusiti zajedno samnom – ovaj rad dozvoljava da razmišljate o vašim najunutrašnjijim i intimnim procesima rasta, koje ćete nakon toga lakše primjećivati i u svijetu izvan Muzeja. Budući da performans nije važno gledati već misliti, umjesto video dokumentacije biram dijeliti svoje misli na Instagram Story-u (@smismismismi), gdje ću svaki sat pisati o onom što zapažam i mislim, a što je direktno uzrokovano prolaskom vremena i konstantnim boravkom unutar instalacije.

Pridružite mi se u ovoj kontemplaciji i podijelite svoje misli na vašem Instagram Story-u, zajedno sa fotografijom trenutnog vizuelnog aspekta rada Brian Enoa. Označite me na vašoj priči i kreirajmo digitalnu razmjenu misli – ja ću vam odgovoriti”, kaže Smirna Kulenović.

U srijedu 29. augusta je posljednji dan izložbe Briana Enoa „77 Million Paintings“ u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine – tada će biti i predavanje inicirano ovim kulturnim događajem kojim se veliki britanski umjetnik bosanskohercegovačkoj publici prvi put predstavio kao vizuelni umjetnik. Predavanje će održati bh. pisac Selvedin Avdić koji će govoriti “O ljudima, knjigama i fabrikama”. Smatrajući kako trenutno u BiH ima više dosadnih pisaca nego strastvenih čitalaca, Avdić će pokušati objasniti zašto je ljepše čitati nego pisati knjige, kako prepoznati opasne lažne knjige te kako nas knjige štite i čuvaju.

Selvedin Avdić je ove godine objavio novi roman “Kap veselja” čije se englesko izdanje uskoro očekuje. Njegov prethodni roman “Sedam strahova”, preveden je na nekoliko jezika, ove godine je doživio svoje drugo englesko izdanje, britanski Guardian uvrstio ga je među najznačajnija izdanja objavljena 2014. godine, uvršten je u uži izbor za prevodilačku nagradu, kao i širi izbor IMPAC književne nagrade u Dublinu. Napisao je knjigu “Moja fabrika” svojevrsnu monografiju rodne Zenice i

tamošnje željezare koja je kao pozorišna predstava Selme Spahić obilježila prethodnu pozorišnu sezonu u našoj zemlji.

S obzirom na veliki interes koji je multimedijalna postavka probudila u javnosti, Muzej je odlučio da se kupljena ulaznica može koristiti višekratno. Naime, i u Sarajevu se ponavlja praksa iz drugih gradova u kojima je Enoov rad bio postavljen – da posjetioci nekoliko puta posjećuju ovu jedinstvenu izložbu. Stoga je odlučeno da će prilikom kupovine ulaznice, posjetioci biti evidentirani te će kupljenu ulaznicu moći koristiti u više navrata.

Prateći programi u Historijskom muzeju BiH također su besplatni, pa će i prisustvovanje predavanju također biti besplatno, kao i ulaz u Muzej u srijedu u periodu od 17.00 do 20.00. Novosti možete pratiti na Facebook event stranici predavanja i radionica u sklopu izložbe „77 Million Paintings“.

Izložbu organizira British Council u saradnji sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, TV brandom Tesla, agencijom Gramofon, kompanijom Sinkro i hotelom Courtyard by Marriott. Medijski pokrovitelji su Antena Sarajevo i RSG radio.

Više o predavanjima i izložbi pročitajte na: www.britishcouncil.ba

Večeras premijera “Neizgovorenih glasova”

Večeras će u Domu omladine u Banja Luci sa početkom u 20,30 sati biti PREMIJERNO IZVOĐENJE predstave “Neizgovoreni glasovi”.

Riječ je o pozorišnoj koprodukciji i projektu: „Neizgovoreni glasovi“,

Ovo je regionalni umjetnički projekat i saradnja 4 pozorišta:
Teatarska mladina Skoplje
Pozorište mladih CEKOM Zrenjanin
Mostarski teatar mladih i
Dis-Teatar Banja Luka

autorski tim predstave je:
Sead Đulić
Nelko Nelkovski
Dušan Kalejski
Ognjen Bogdanović

igraju:
Marija Jovčevska
Neda Kovač
Nadežda Sekulić
Bojana Štrbac
Haris Habibija
Sabahudin Balavac
Lazar Nelkovski
Rade Kostić

Projekat „Neizgovoreni glasovi“ finansiran je od strane RYCO
Regionalne kancelarije za saradnju mladih.
RYCO je Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) je nezavisno funkcionalni institucionalni mehanizam, koji su osnovali učesnici Zapadnog Balkana 6 (WB 6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo *, Crna Gora, Makedonija i Srbija, sa ciljem promovisanja duha pomirenja i saradnje između mladih u regionu kroz programe razmjene mladih.

Predstava će nakon Banjaluke nastupiti u
Mostaru, 30.8.
Zrenjaninu, 4.9.
Nišu, 5.9.
Skopju, 7.9.

Počitelj: Multimedijalni događaj “Noć Admirala Mahića”

U organizaciji Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj, održan je multimedijalni događaj “Noć Admirala Mahića”.
U ovogodišnjoj počiteljskoj noći posvećenoj našem Admiralu Mahiću, iskrenom prijatelju, pjesniku i književniku, publika je imala priliku vidjeti izložbu “Besmrtna serija tjelesne materije i nepredvidivih moždanih kretanja prouzrokovanih internet voajerizmom“ mlade umjetnice Maje Skenderović, izložbu dokumentarnih fotografija Erola Čolakovića Šehića, dokumentarni portretni film o Admiralu Mahiću “Posljednji boem” čiju režiju potpisuje Tomo Novosel, mladi slovenački pjesnik, scenarista i reditelj. Kroz poetski i muzički performans dragih prijatelja i pjesnika (Šefik Daupović, Dino Porović, Tamara Čapelj, Rasim Zlatan Pršte, Marija Šuković, Anes Oručević,…) prisjetili smo se brojnih Admiralovih pjesama.
U noći ispunjenoj muzikom i poezijom, prisjetili smo se i našeg dragog Dževada Ibrulja, prvog predsjednika Društva MLAZ-Počitelj, koji je nažalost preminuo u maju ove godine.
 
Admiral Mahić rođen je 1948. godine u Banjoj Luci. Završio je tehničku školu, a potom bio vanredno upisan na Filozofski fakultet u Sarajevu, ali je pred rat napustio studij. Radio je kao mornar, ribar, konobar, poštar, radiospiker, novinar. Objavio je zbirke poezije Ljubavna inspiracijaEpilepsija cvjetovaAtlasna imperijaGlasno zrimKameni stolZvonoSaharaVijavica iz pisaćeg strojaDžajina lozaTreba biti prisebanMajčine ružePlaninski vodoskokLjubavni red vožnjeBacač pjesama. Poezija mu je prevođena na francuski, slovenački, njemački i engleski jezik. Pored poezije, objavljivao je i prozu, zabilješke s putovanja, drame, te niz dramskih tekstova za djecu emitovanih na Radio Sarajevu. Bio je jedan od osnivača PEN Centra BiH. Admiral Mahić je bio poznat u književnim i kulturnim krugovima kao vrsni interpretator svoje poezije i živio je životom istinskog boema.
Živio je kao slobodni umjetnik u Sarajevu, gdje je i preminuo u septembru 2015. godine.
 

Admiral Mahić
NJIH DVOJE, VJETAR I NOĆ

Njih dvoje, vjetar i noć –
U ležaljci na plaži
Ona pliva na leđima,
Poljubac traži poljubac…

On više nije ljubavnik
Na vilinskom konjicu –
Ali, iako načet od vlage,
Ljubi je kao drhtaj morski…

Točno pet do ponoći – zamračuju im se oči,
Dok gledaju plavog leptira
Pomahnitalog što je ušao
U praznu svjetlost

Točno iza ponoći – povuče ih za uveta
Letećeg tanjura zuj…
Ljubavi ste se prihvatili –
Zato ste i smrti mili…

Njih dvoje, vjetar i noć
Zagrljeni vraćaju se u grad bijeli
Koji ukida oleandre.

Oni imaju lijepa lica,
Dar od Svevišnjeg.

Godine će proći, godine, godine, godine, godine –
A njih dvoje, vjetar i noć
Nadživjeće sve.

Pčelari iz cijele regije zajedno u borbi protiv patvorenog meda

Predstavnici Saveza pčelara Federacije BiH i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske su, uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, učestvovali na zajedničkom sastanku predstavnika pčelarskih udruženja iz cijele regije koji se održao na 56. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Tom prilikom je potpisana zajednička Deklaracija o ugroženosti pčela i borbi protiv krivotvorenih pčelinjih proizvoda. Deklaraciju su potpisali pčelari iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.

 “Konstatujemo da se poljoprivredno okruženje mijenja, i to u pravcu sve veće ugroženosti pčela i ostalih oprašivača. Glavne poteškoće su sve veća prisutnost intenzivne poljoprivrede, velika upotreba pesticida, globalne klimatske promjene, kao i nove bolesti pčela. Na tržištu se pojavljuje falsifikovani med, koji često nije proizvod pčela i nije rezultat rada pčelara, kao i med nepoznatog izvora, koji potrošače zavaravaju, a za pčelare predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, poručuju pčelari.

 Pčelari traže proglašenje medonosnih pčela ugroženom vrstom i donošenje mjera za njihovu zaštitu, zagovaraju aktivno osvješćivanje potrošača o značaju konzumiranja lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda. Pozivaju nadležne službe na nacionalnom nivou i na nivou Evropske unije da intenzivnije sprečavaju pojavu falsifikovanog meda na tržištu i prema potrebi mijenjaju zakonodavstvo o obilježavanju meda.

 “Pčelari pozivaju nacionalne vlade da podrže zajednička zalaganja za proglašavanje pčela ugroženom vrstom, te da osiguraju više sredstava za promociju lokalnih proizvoda. Također, pozivamo nadležne službe da u poljoprivrednim programima namijene dodatna sredstva za podsticanje sadnje medonosnih kultura na poljoprivrednim površinama, podstiču kupovinu lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda, neposredno kod proizvođača, i da o prednostima neposredne kupovine osvješćuju potrošače te pooštre nadzor falsifikovanog meda, kako na nacionalnom nivou tako i na širem tržištu”, stoji u tekstu Deklaracije.

 USAID/Sweden FARMA II Projekat je u saradnji sa pčelarima već realizovao treninge sa javnim i privatnim sektorom o kontroli kvalitete meda, podržao je akreditaciju Federalnog agromeditarnskog zavoda za testiranje porijekla meda, a aktivno doprinosi i u procesu reforme važećih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ovog sektora.

Premijera predstave “Djeca sunca”

Premijerom predstave “Djeca sunca” u režiji Selme Spahić, po tekstu Maksima Gorkog, Sarajevski Ratni Teatar otvara novu umjetničku sezonu.

“Djeca sunca”,u produkciji udruženja Kontakt i Sarajevskog Ratnog Teatra, premijerno će biti izvedena 29. augusta u 20h sa repriznim izvođenjima 30. i 31. augusta i 01. septembra na sceni Sarajevskog Ratnog Teatra.

U predstavi igraju Ermin Bravo, Snežana Bogićević, Maja Izetbegović,JasnaDiklić, TatjanaŠojić, Džana Pinjo, Sanin Milavić, Benjamin Bajramović, Kemal Rizvanović i Vanja Matović.

Dramaturgiju potpisuje Nejra Babić, muziku Hanan Hadžajlić, scenografiju i kostim Selena Orb, fotografiju Ivan Hrkaš.

Selma Spahić nas u ovoj predstavi podsjeća da je u svijetu u kojem je naizgled sve bijelo i čisto, najčešće nešto vrlo trulo i neprijatno. Svakodnevno ispijanje čaja bez svijesti da smo možda sami u njega sipali otrov dovodi do trovanja i nas i onih oko nas. Ako nas nakon toga uhvati groznica, na trenutak možda osvijestimo da nešto nije u redu, ali i dalje nastavljamo piti isti čaj. Tako nesvjesno pristajemo na igru koju nam omogućavaju ignorancija i neosviještenost, najveći protivnici revolucije. Ali, u ovoj predstavi, revolucija kuca toliko glasno da se moramo probuditi.

Ulaznice za predstavu se mogu kupiti u prostorijama Sarajevskog Ratnog Teatra svaki radni dan od 10h-16h. Rezervacije ulaznica pozivom na broj telefona 033/ 664-070 u navedenom terminu i putem facebook stranice https://www.facebook.com/sartr1992/ .

 

 

 

 

 

Multimedijalni događaj “NOĆ ADMIRALA MAHIĆA”

U znak sjećanja na našeg dragog prijatelja, pjesnika i književnika ADMIRALA MAHIĆA (Banja Luka 1948. – Sarajevo 2015.), i ove godine ćemo se okupiti u prostoru Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ u POČITELJU.

“NOĆ ADMIRALA MAHIĆA”
Subota, 25. avgust 2018. godine u 21:00 sat
Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj

Ovogodišnji multimedijalni događaj pod nazivom “NOĆ ADMIRALA MAHIĆA“ obuhvata izložbu mlade umjetnice Maje Skenderović, projekciju dokumentarnog filma o Admiralu “Posljednji boem“ slovenačkog reditelja Toma Novosela, a kroz prateći poetski performans prisjetićemo se brojnih Admiralovih pjesama.

MAJA SKENDEROVIĆ je rođena 1985. godine u Sarajevu. Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo, u klasi profesora Radoslava Tadića. Provela dvije godine na brodu kao fotograf. U njenim radovima se prožimaju studiozna istraživanja koja imaju dodirnu tačku sa bihejvioralnom psihologijom i vizuelnom antropologijom. Zainteresovana istraživanjem identiteta (ljudi, mjesta i interakcija/intervencija u prostoru), kombinacijom klasične škole (slikarstvo, kiparstvo, grafika) sa digitalnom školom. Veći dio svojih ciklusa posvećuje portretu i figuri. Inspiraciju crpi iz ličnog iskustva prilikom putovanja i mnogobrojnih interakcija sa ljudima. Tematika istraživanja u njenim radovima potiče iz socijalno, analitičkog i praktičnog prikupljanja dokumentacije. Izlagala u mnogobrojnim galerijama, članica nekoliko umjetničkih društava, dobitnica nekoliko nagrada i priznanja. Na njenoj izložbi u sklopu događaja “Noć Admirala Mahića“ biće predstavljeni radovi iz ciklusa “Besmrtna serija tjelesne materije i nepredvidivih moždanih kretanja prouzrokovanih internet voajerizmom“.

“POSLJEDNJI BOEM“ je dokumentarni portretni film o Admiralu Mahiću čiju režiju potpisuje TOMO NOVOSEL, mladi slovenački pjesnik, scenarista i reditelj. U filmu učestvuju brojni Admiralovi bosanskohercegovački i slovenački prijatelji i prijateljice, koji su se prisjetili pjesnikovog života i zaostavštine. Film “Posljednji boem“ je prikazan u oktobru prošle godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.

Admiral Mahić rođen je 1948. godine u Banjoj Luci. Završio je tehničku školu, a potom bio vanredno upisan na Filozofski fakultet u Sarajevu, ali je pred rat napustio studij. Radio je kao mornar, ribar, konobar, poštar, radiospiker, novinar. Objavio je zbirke poezije Ljubavna inspiracijaEpilepsija cvjetovaAtlasna imperijaGlasno zrimKameni stolZvonoSaharaVijavica iz pisaćeg strojaDžajina lozaTreba biti prisebanMajčine ružePlaninski vodoskokLjubavni red vožnjeBacač pjesama. Poezija mu je prevođena na francuski, slovenački, njemački i engleski jezik. Pored poezije, objavljivao je i prozu, zabilješke s putovanja, drame, te niz dramskih tekstova za djecu emitovanih na Radio Sarajevu. Bio je jedan od osnivača PEN Centra BiH. Admiral Mahić je bio poznat u književnim i kulturnim krugovima kao vrsni interpretator svoje poezije i živio je životom istinskog boema. Živio je kao slobodni umjetnik u Sarajevu, gdje je i preminuo u septembru 2015. godine.

Veselimo se vašem dolasku! Vidimo se u Počitelju!

Duodrama „Derviš i smrt“ Studio Teatra, na gostovanju u Lukavcu

Nakon uspješno završenog drugog po redu festivala Ljetne večeri Studio Teatra u Zenici, ekipa Studio Teatra nastavlja sa aktivnostima u toku toplih ljetnih dana. Naime, u sobotu 25.08. predstavit će se publici u Lukavcu, duodramom „Derviš i smrt“, što će ujedno biti i mali jubilej za ekipu predstave, jer će ovo biti ukupno dvadeseto igranje. Predstava je rađena u produkciji Studio Teatra, a dramatizaciju i režiju na istoj potpisuje Lilijana Ivanović, režiserka iz Srbije. U predstavi igra  Daniel Kovačević, glumac Narodnog pozorišta Toša Jovanović iz Zrenjanina, a široj bosanskohercegovačkoj javnosti je također poznat i po ulozi Vase Ladačkog u filmu “Kao rani mraz”. Uloga mladog Mula Jusufa povjerena je Nusmiru Muharemoviću, glumcu Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice. Duodrama „Derviš o smrt“, ušla je u zvanični program festivala Barski ljetopis  2016., u Baru, Crna Gora, a do sada je ostvarila 19 uspješnih igranja kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu.

Ljekovito bilje prilika za razvoj istočne Hercegovine

Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja, te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili sa promjenama na svjetskom tržištu. I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju.

„Bavimo se otkupom i primarnom preradom samoniklog, ljekovitog aromatičnog i začinskog bilja. Proizvodimo čajeve, sadnice, eterična ulja, biljne kapi i kozmetičke proizvode. Najvažnije za nas je da smo zaokružili proces proizovdnje, od sjemena do gotovog proizvoda“, kaže nam direktor kompanije „LjBilje“ Branko Baroš.

Nakon prve godine postojanja primjetili su nedostatak pojedinih biljnih vrsta što ih je navelo da počnu sa podizanjem plantažnih zasada. To je bila ključna tačka u njihovom daljem rastu. Fokus rada bio im je širenje kooperantske mreže i osiguranje sjemenskog i sadnog materijala.

„U ljetnom periodu, pod užarenim hercegovačkim nebom sabiremo plodove svog rada, aktuelna je žetva lavande, smilja, ruzmarina, žalfije. Ubrano bilje dijelom destilišemo, dijelom sušimo u vlastitom pogonu“, dodaje Baroš iz „LjBilja“. USAID/Sweden FARMA II Projekat im je omogućio nabavku opreme za proizvodnju kozmetičkih preparata. „Sada se na tržištu može naći dnevna krema od smilja i lavande, a radimo na razvoju i novih proizvoda. Ključna poruka je da ‘tuđe nije bolje’. Prepoznati, cijeniti i s ljubavlju moramo ulagati u ono što nam je priroda dala. Poljoprivrednici svoju priliku trebaju tražiti u udruživanju i zajedničkom nastupu na inostranom tržištu. Kvalitet i znanje su naš najveći adut“ zaključuje Baroš.

Dok u Ljubinje dolaze potencijalni partneri za distribuciju proizvoda na regionalnom i globalnom nivou, zajednica vjeruje da ovakve investicije mogu donijeti novu priliku za razvoj cijele istočne Hercegovine.