Svijet u krizi ideja: Večeras otvaranje 13. Pravo Ljudski Film Festivala

Trinaesto izdanje Pravo Ljudski Film Festivala otvara se večeras u 20h u Kinu Meeting Point. Festival u svoje novo izdanje ulazi regionalnom premijerom filma NE TRAVAILLE PAS (1968-2018) / Ne radi (1968 – 2018) autora César Vayssié, koju prati otvoreni razgovor sa autorom.

Kasnije, u 22h, program re:versus otvara nagrađivani film-esej Meteori, Gurcana Kelteka.

Ne radi (1968 – 2018) predstavlja sasvim novo filmsko iskustvo. Elsa Michaud i Gabriel Gauthier studenti su Umjetničke škole u Parizu. U vezi su i skupa istražuju jezike umjetničkog izričaja, stvarajući u nemirnom vremenu. Rad je lišen dijaloga, a kroz hipnotičku muziku dua Avia X Orly, pokreti se isprepliću sa simbolima kasnog kapitalizma, svijetom u krizi ideja i svakodnevnim životom dva studenta od marta 2017. do marta 2018. godine. Grozničavost digitalnog toka otvara mnogo paradoksa društva koje slavi 1968. godinu.

César Vayssié je filmski autor, a bavi se i performansom. U sprezi vizualnih umjetnosti i plesa, njegov rad nadilazi sve poznate klasifikacije.

Francuski umjetnik je i prvi gost programa Dokumentarno jutro – otvorenog predavanja uz doručak sa Pravo Ljudski Film Festivalom. Kroz razgovor naslovljen O političkoj imaginaciji, otvaramo pitanja kontinuiteta građanskog otpora u društvima kasnog kapitalizma, te propitujemo načine putem kojih reartikulišemo društvene odnose i moći danas, otvarajući ili ne nove (konceptualne) horizonte i mogućnosti društvenih promjena i nove paradigme.

Ukrštajući dokumentarno stvaralaštvo sa političkim komentarom, te spajajući zemaljsko sa kosmičkim, Meteori je film o sjećanju i nestajanju – ljudi, mjesta i stvari.

Ulaz na otvorenje, kao i sve projekcije, razgovore i radionice na 13. Pravo Ljudski Film Festivalu je slobodan.

Izložba “Haustorčad”, Andrej Ðerković, Ženeva

U srijedu 28. novembra 2018.godine u Galerie Gavroche” u samom centru gradske jezgre Ženeve, biti će otvorena fotografska postavka Haustorčad” umjetnika Andreja Ðerkovića.

Ova veoma intimna i osobna serija fotografija napravljena u periodu 2013/2017, ulazi” u intimu bosanskohercegovačkih prognanika koji su svoj novi dom našli u Ženevi. Za razliku od svojih prvotnih prebivališta u domovini – privatnih kuća ili stanova u stambenim zgradama iz socijalističkog perioda, u Ženevi (gradu sa protestantskim duhom i kalvinističkim naslijeđem) isti žive u tkzv. unité d'habitation”, stambenim jedinicama saart déco enterijerom i estetizmom Corbusierovog principa modernog kolektivnog stanovanja.

Romaneskno okružje Titove socijalističke epohe, te urbicidnu destrukciju svojih domova u ratnom periodu, u njihovoj intimi svakodnevice, naslijedio je imaginarni pejzaž čuvenog ženevskog arhitektonskog biroa braće Honegger iz poslijeratnog perioda (1950-1960). Živjeći danas u tim zgradama, koje su jedinstveno svjedočanstvo urbanog razvoja Ženeve, u ovih njihovih dvadeset i nešto poslijeratnih godina, bosanskohercegovački useljenici, danas švicarski građani postali su i sami dio ovog arhitekturalnog naslijeđa grada Ženeve. Fotografišući interijer njihovih haustora kao slikovne portune njihovih današnjih identiteta, istovremeno ulazimo i u svakodnevnicu njihove intimnosti i osobenosti.

Ovdje se radi o zajednici useljenika koji svojim aktualnim prebivalištem i bivstvovanjem, direktno razbijaju klišeirizirani izraz iz pjesme Moj je život Švicarska” i baš tu imaginarnu sliku koju nekima taj izraz daje. Tu mislimo na generaciju koja ne pripada onom valu prijeratne ekonomske, ali ni onom cunamiju poslijeratne emigracije. Došavši većinom u adolescentnom dobu, iz perifernih bosanskohercegovačkih gradova koji su ponijeli najteži teret tokom prošlog rata, doba sazrijevanja su prošli kroz amalgam domovinskog osjećaja kako tokom rata u zemlji u kojoj su se rodili, tako i kasnije u zemlji u kojoj se danas nalaze i koji se odrazio i na želju da se izgubljeno vrijeme mora nadoknaditi. Ovdje imamo generaciju koja se sa jedne strane perfektno integrisala u novousvojeno društvo, dok su sa druge strane, naspram indiferentne bosanskohercegovačke diplomatske misije, baš oni svojim ponašanjem i obrazovanjem, te aktivnim učešćem u tom novousvojenom društvu, perfektni ambasadori zemlje u kojoj su rođeni. Ova indikativna i veoma osobna fotografska serija Andreja Ðerkovića, svojevrsna je fotografska slikovnica sa kojom dobijamo vizualni dokument jedne generacije/zajednice koja je, iako bila osuđena na izgubljenost, shodno njihovim karakterima i stjecajem okolnosti, našla svoje mjesto i u vremenu i prostoru, koje im pripada.

Galerie Gavroche je jedan od najpopularnijih galerijskih prostora u Ženevi. Ime je dobila po Gavroche Thénardieru, fiktivnom liku iz kultnog romana Victor Hugoa Les Miserables (1862)”.

Andrej Ðerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Član ULUPUBIH. Samostalno izlagao u Državi Palestini, Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Urugvaju, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku i na Novom Zelandu i Kubi.

Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u kolekcijama Fototeca de Cuba Havana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, Council of Europe Strasbourg, Old Arts Museum Belfast, Jewish Historical Museum Amsterdam, Olimpijski muzej ZOI ‘84 Sarajevo, Muzej nevinosti Istanbul, Centre de la Photographie Genève, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Photon Centar za Suvremenu fotografiju Ljubljana, Memorijalni Centar Potočari Srebrenica, Muzej Istorije Jugoslavije Beograd, Muzej Ratnog Djetinjstva Sarajevo i drugi.

Surađivao sa kompanijama Benetton i Swatch. Predstavljao Muzej ARS AEVI na Europskom Bijenalu Vizualne umjetnosti u La Speziji. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ˝The Certificate of Appreciation˝ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi i Sarajevu.

Nova adaptacija predstave ”BOSANSKI LONAC”

U produkciji teatarskih projekata Javne ustanove Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo;Teatar komedije “Rajvosa”, sarajevskoj publici predstaviće se sa novom adaptacijom predstave ”BOSANSKI LONAC”, po motivima teksta ”PROGNANICI” Hasana Džafića, istaknutog bosanskohercegovačkog dramaturga, više puta nagrađivanog za komediografska i scenaristička ostvarenja.

               Nekolicina sarajevskih glumaca i glumica, zaljubljenika u komediju, na poziv Bakira Kumrića, okupila se 1997. godine u okrilju tadašnje Javne ustanove Centar za kulturu „Sarajevo“ i odlučila: „Idemo se zajedno zabavljati i smijati sa narodom“! Tako otpoče svoju „plovidbu“ Teatar komedije „Rajvosa“ sa svojom prvom predstavom „Babur Šahova serdžada“. Poslije prve predstave naniza se još osam naslova  komedija koje izvedoše preko 600 puta širom BiH, Švedske, Slovenije, uz oduševljenje i gromoglasne aplauze publike. I evo, poslije male pauze, deseta, jubilarna predstava „BOSANSKI LONAC“. Riječ je o izvrsnoj komediji koja na duhovit i zabavan način govori o sukobu novog i starog, starosjediocima i pridošlicama, odnosu grada i sela, političkim igrama…

               U predstavi igraju Amina Begović, Bakir Kumrić, Senka Oruč, Mirsad Imamović, Jasminka Božuta Požek, Aldin Tucić i Edin Drljević. Obnovu predstave uradio je Riad Ljutović, adaptaciju teksta Edin Drljević, dok su muzičke numere preuzete od muzičkog sastava Dubioza kolektiv.

                              Komedija ”BOSANSKI LONAC” biće odigrana u petak 30.novembra u velikoj sali Javne ustanove Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo-Jelića broj 1., sa početkom u 20 sati.

              U saradnji sa  Austrijskom ambasadom u Sarajevu , Javna ustanova Centar kulture i mladih     Općine Centar Sarajevo organizovaće izložbu fotografija šesnaest autora iz Graca u prostoru Foto galerije Jelićeva. Izložba pod nazivom”Photo Graz”posvećena je ciljano i kontinuirano kako prezentaciji, tako i podržavanju aktuelne fotografske scene u Grazu i u Štajerskoj.

               Graz, drugi po veličini grad u Austriji i glavni grad provincije Štajerska, od tridesetih godina prošlog vijeka – više nego tada Savezni grad Beč – mesto je proizvodnje i posredovanja progresivne fotografije, i sa ovom tradicijom mjesto gajenje  savremene fotografije. Protagonisti ovog vremena značajno su doprinijeli razvoju fotografije i formiranju umetničkih oblika u Austriji, stvarajući važne institucije u cilju razvoja mlađih generacija u slikarskim školama u Gracu.

               Izložba fotografija naglašava izvanrednu raznolikost ove fotografske scene, različite starosne grupe  koje se suočavaju i daju njihove trenutne teme i lični pristup. Slike prikazuju predjele, prirodu i ljude, kao i tragove njihovog postojanja. Oni se bave pričama – istinskim pričama, kao i izmišljenim slikama – i dokumentuju društvo i njegove promjene u svjetlu trenutnih događaja.

               Izložba će biti otvorena 03.12.2018. godine u prostoru Foto galerije Jelićeva.

Senzacionalni Mikula i njegovi Nadničari konačno dolaze u Sarajevo

U sklopu turneje “Ako nemaš para onda Sajonara”, na veliko zadovoljstvo domaćina i umjetnika, sarajevskoj publici predstaviti će svoj izuzetan zvuk i djelo jedinstveni Mikula i njegov bend.

Petak, 7. Decembar rezervišite za najbolji dernek u Sarajevu, zakazan na adresi Underground Club-a.

 U muzičkom smislu, Mikulin se rad teško može svrstati u neku žanrovsku ladicu.  Pjesme se protežu od bluesa “9. april blues” , “Solo drinker”  preko reggae zvuka u “Sirova zemlja” i “Zimski reggae” i rokerskih rifova u “Ako boga znate” pa sve do bossa nove i smooth jazza u “Nagrada za svitanje” i  stingovski obojene “Neka bude po tvom”.
Mikulu na nastupima prati četvoročlani bend Nadničari, a on sam pored glavnog vokala u nekim pjesmama svira i gitaru. Mikula šaljivim tekstovima odslikava vrijeme i surovu svakodnevnicu koju živimo. Ti tekstovi publiku nasmijavaju, ali jako često i potaknu na razmišljanje. U izrazu koristi krajiški naglasak, donekle i karikiran, a tako i fraze i izreke koje dolaze iz naroda. Njima se nekad na jednostavan način objasne i najkompleksnije misli, ističe ovaj umjetnik. Iako se radi o krajiškom dijalektu, tekstovi su razumljivi svim slušaocima, kako u Sarajevu tako i u Beogradu, Zagrebu. Izdao je jedan studijski album „Sloboda i druge bajke“ (Power music 2015), dok je drugi u pripremi kao i Live album.

Premijera spota pjesme Emily

Mikula je podijelio i nekoliko riječi o pjesmi Emily koja je prošle sedmice, tačnije 24. novembra imala premijeru spota: „Stiže zima bejbi a mi još drva nismo spremili“, kaže on svojoj dragoj, a ona godišnja doba razlikuje po kolekcijama jesen- zima, proljeće- ljeto. Ko je tu sanjao topli dom, ko je obećavao kule i gradove, gdje je nestala ljubav i da li je ikad i postojala? Kolika je plata? Kolika je rata? Koliko je voda, struja…?“

Iza aranžmana i produkcije stoje Bojan Mikulić i Dinko Kulenović, dok spot potpisuje Herdin Rakanović.

Bojan Mikulić Mikula rođen je u Banja Luci 1973. godine, a odrastao je u selu Nožičko, kod Srpca. Živio je u Minhenu, te studirao na Odsjeku za njemački jezik i književnost u Banja Luci. Danas živi i radi u Beogradu.

Satira je preuzela na sebe ulogu da satare šminku na ofucanom licu gorke gospođe Stvarnosti, kaže Mikula. A o Mikuli su rekli: “Mikula je senzacionalan!” – Robert De Niro
“Nevjerovatan pjevač a i zna raditi keramiku.” – Beyonce
“Divan gospodin i umjetnik čija je poezija vječna.”- Ram Nath Kovind, predsjednik Indije
“Ost'o mi dužan 30 maraka.” – Jašar Ahmedovski

Nakon Sarajeva, već u subotu, 8. decembra, Mikula će se predstaviti i Zenici, na adresi Club-a Zona Zenica.

Ruku na srce-Humanitarni koncert uz ProRocks bend

Volonteri Udruženja “Ruku na srce“ pozivaju sve sugrađane da posjete humanitarni koncert koji će se održati u srijedu 28.11.2018. g. sa početkom od 20:30h u klubu Mr. & Mrs. CUE.

Za dobar provod svih prisutnih pobrinut će se bend ProRocks, a posjetioci će samim dolaskom na koncert imati priliku podržati projekat „Nijedno dijete bez paketića 2018“. Cijena ulaznica za humanitarni koncert iznosi 5,00 KM, a sav prihod od ulaznica iskoristit će se za pomenuti projekat.

Posjetioci će prilikom posjete koncertu također imati priliku i da dostave svoje donacije u vidu slatkiša, igračaka (koje ne moraju biti nove, važno je da su očuvane), grickalica, školskog pribora ili čak gotovih paketića.

„Veliku zahvalnost za organizaciju ovog humanitarnog koncerta dugujemo predstavnicima kluba Mr. & Mrs. CUE, jer su ustupili svoje prostorije za održavanje istog. Posebnu zahvalnost svakako dugujemo članovima benda ProRocks, koji su pozitivno odgovorili na naš poziv i pristali da doprinesu realizaciji projekta „Nijedno dijete bez paketića 2018“ na ovaj način. Pozivamo sugrađane da nam se pridruže, kako u zabavi, tako i u nastojanjima da i ove zime skupa izmamimo što veći broj osmijeha na licima najmlađih“, poručio je Faris Gurda, PR Udruženja „Ruku na srce“.

Iz Udruženja podsjećaju sugrađane da svoje donacije sve do 12. decembra 2018. g. mogu dostavljati na nekoliko punktova za prikupljanje u Sarajevu, a navedene lokacije mogu pronaći na web stranici www.rukunasrce.ba, kao i na zvaničnim profilima Udruženja na društvenim mrežama. Za sve one koji nisu u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog, projekat mogu podržati i uplatom novčanih donacija na žiro računa Udruženja „Ruku na srce“ (1990490056036171, Sparkasse Bank), sa naznakom: Za akciju „Nijedno dijete bez paketića 2018“.

Za sve dodatne informacije o načinima doniranja članove Udruženja možete kontaktirati putem e-maila: rukunasrce@gmail.com, Facebook Fan Page-a Humanitarna organizacija studenata “ Ruku na srce “ ili broja telefona: +38761233233.

Predstavljanje Buybookovih autora na 2. Sajmu “Knjige u nišama”

Na 2. Sajmu izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama” koji se održava u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, Izdavačka kuća Buybook predstaviće dva autora, odnosno nove knjige bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića i hrvatskog književnika Nenada Rizvanovića.

Predstavljanje prozne knjige”Priče sa satnim mehanizmom” biće upriličeno u okviru sajamskog programa “Jutro s autorom” u srijedu, 28. novembra 2018. u 10:30 sati. Sa Farukom Šehićem o novoj knjizi razgovaraće Kristina Ljevak.

Istog dana (srijeda, 28. novembar) na centralnoj pozornici BKC-a u 17:00 sati biće predstavljena knjiga poezije “Valceri iz Translajtanije” Nenada Rizvanovića. O knjizi će pored autora govoriti književnici Ahmed Burić, Faruk Šehić i Ervin Jahić.

O novoj proznoj knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” i ukupnom stvaralaštvu s Farukom Šehićem će razgovarati Kristina Ljevak.

Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih bosanskohercegovačkih savremenih pisaca. Nakon velikog uspjeha romana “Knjiga o Uni” vraća se formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi ponaslov “predapokaliptični sevdah” i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz sad već kultne Šehićeve knjige “Pod pritiskom”, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu “Knjiga o Uni”. “Priče sa satnim mehanizmom” još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima, što je u prikazu knjige primijetio i književni kritičar Nebojša Marić.

“Osim što duboko zaseca u osetljivo tkivo, knjiga ‘Priče sa satnim mehanizmom’ pokazuje da Šehić ubedljivo vlada različitim književnim postupcima, brzo prelazi s jednog na drugi, preinačuje ih i ukršta. Majstorstvo, u smislu grčke reči ‘techne’, najizrazitije je u priči ‘Shape-shifter’, nekoj vrsti balkanske Mebijusove trake po kojoj se čitalac vozi svetlosnom brzinom. (…) ” ‘Priče sa satnim mehanizmom’ upućuju izazov savremenoj prozi pošto se u njoj zrdužuju beskompromisnost i izuzetno umeće, lakoća prelaska sa jednog na drugi registar, stil, sliku… koje retko srećemo kod njegove generacije i šire. Pritom, njegova samosvest (bezobrazluk!?) ide dotle da se ne libi da pred čitaoce i kolege baci rukavicu satkanu od ironije: ‘Ja sam spreman, fizički i metafizički’,” zapisao je Marić.

Književni kritičar Matija Bošnjak, referirajući se na podnaslov knjige “predapokaliptični sevdah” s razlogom primjećuje kako je Šehićeva imaginacija moćno sredstvo čak i kada je riječ o problematikama koje nas svakodnevno okupiraju.

“Otvarajući se svojom novom zbirkom po imenu ‘Priče sa satnim mehanizmom’, novim pripovjedačkim tehnikama i estetičkim horizontima, Šehić je u tematskom smislu napravio svojevrstan iskorak iz regionalnog historijskog ka globalnom kontekstu savremene epohe, pa je i onaj brutalni instinkt njegove dosadašnje prozne poetike sada značajnije obilježen drugom vrstom raspoloženja, i to po svemu sudeći onom emocijom koja je kao nijansa spokojne melankolije bila prisutna već u ‘Knjizi o Uni’. U novim Šehićevim pripovijetkama, realizam zgarišta i tjelesnih ranjavanja ustupa mjesto nadrealnom, čak fantazmagoričnom imaginariju, a ratom zahvaćena Bosna biva zamijenjena atmosferom modernog velegrada, i to takvog da je teško jednoznačno odrediti jesu li u pitanje njegove sadašnje ili buduće ulice, pošto se vremena neprestano stapaju i poistovjećuju, a Šehićevo uzbudljivo pripovijedanje svjesno i namjerno odmaže određivanju prostorno-vremenskog trenutka. Likovi koji mogu biti savremenici koliko i posjetioci iz budućnosti, koji su pomalo i nadnaravna bića i nekakva ‘indigo’ djeca povišenog senzibiliteta i izraženih imaginativnih sposobnosti, putuju kroz vrijeme na golemim distancama, a ipak ostaju čista unutrašnjost iz koje se ne može izaći – sve to Šehićevom novom književnom djelu daje ravnotežu između potpuno modernih fantastičnih poetika i stanovitog lirskog osjećanja svijeta, koji je u bosanskohercegovačkoj pripovjedačkoj tradiciji posvuda prisutan”, napisao je Matija Bošnjak.

O knjizi će pored autora govoriti njen urednik, književnik Ahmed Burić i književnici Faruk Šehić i Ervin Jahić.

“Valceri iz Translajtanije” je knjiga poezije objavljena u izdanju crnogorskog OKF, dok je izdanje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu objavio Buybook.

“Na izvjestan način, ovo je pjesnička zbirka koja na vrlo lucidan način naglavačke postavlja kapitalno estetičko pitanje moderne, odnosno ‘krizu forme’ dopunjava pitanjima o krizi teme kojom se književnost, u ovom slučaju pjesništvo ima baviti. Shodno tome, osnovna estetička preokupacija Rizvanovićevih ‘Valcera’ bi bila sljedeća: kako pisati poeziju na temu kriminala, razbojstva, pljačke, prostitucije, neprestane napetosti koja stoji u zraku između dviju kafanskih tučnjava – jer to je ono što se zbiva u podneblju Translajtanije, što je bio nezvanični naziv za takozvane ‘Zemlje Krune sv. Stjepana’, kulturno-geografsko područje pod mađarskim utjecajem koje je u posljednjim decenijama 19. stoljeća zahvatalo jugoistočne krajeve Austro-Ugarske monarhije, između ostalog i provincije kao što je današnja Slavonija”, zapisao je povodom nove pjesničke knjige Nenada Rizvanovića književni kritičar Matija Bošnjak.

“Valceri su skoro neuhvatljiva knjiga, fikcijom donekle bliska blistavim uzorima poput Zbigniewa Herberta i njegovog ‘Gospodina Cogita’, a s druge strane nam autor i veliki poznavatelj muzike podastire širok imaginarij, smješten u okvire neke, samo svoje, zamišljene države koja i jeste i nije postojala, i u kojoj se i jeste i nije dogodilo to što stoji u njenim stihovima. Megatekstualnost i sugestivnost nas vuku u najrazličitije pravce čitanja ovih pjesama, one mogu biti operetni libretto, tekstovi s albuma nekog majstora srednjoevropskog bluesa, a funkcioniraju kao prvorazredan, tako nov, a u najboljem smislu riječi tradicionalno fundiran poetski doživljaj. Knjiga je to koja od prve do posljednje stranice ispunjava najviša očekivanja, i koja dugo nakon čitanja proizvodi asocijacije: ples nataloženog iskustva s magijom imaginacije. ‘Najbolje’ i ‘najgore’ na pjesničkoj fešti tradicije, tranzicije i futurizma. Tom Waits, Viniccio Capossella, Josef Nadj, Sergio Leone i Nino Robić oko jednog klavira, čije žice pjevaju i sviraju ove pjesme Rizvanovića Nenada”, napisao je povodom Rizvanovićevih ‘Valcera’ književnik i urednik izdanja, Ahmed Burić.

Iza Nenada Rizvanovića je više od tri decenije autorskog rada, pored pisanja proze dugogodišnji je uspješni urednik u izdavaštvu. Knjiga koju predstavljamo njegov je prvi, izuzetno uspješni, ”odlazak” u poeziju.

Extra muros, takmičarski program 13. Pravo Ljudski Film Festivala

Takmičarsku selekciju glavnog programa 13. PLJFF, Extra muros, ove godine čini osam kreativnih dokumentarnih filmova iz jedanaest zemalja

Extra muros, takmičarski program Pravo Ljudski Film Festivala, usmjeren je na dokumentarne filmove novih reditelja i rediteljica sklonih invenciji i eksperimentu, te istraživanju novih i neistraženih mogućnosti audiovizuelnog jezika. Ponosni smo u sklopu 13. izdanja PLJFF predstaviti vam osam sjajnih filmova iz jedanaest zemalja!

Film Pozdravi iz slobodnih šuma reditelja iz San Franciska, Iana Soroke, sniman je u šumama sjeverne Slovenije koje su pružale utočište partizanima u Drugom svjetskom ratu. Jelena Maksimović i Dušan Grubin prate Taurunum Boy-se – dječake navijaće lokalnog Zemunskog tima u fazi odrastanja. Rediteljica Ana Pavlović, rođena u Srbiji i nastanjena u Danskoj, otvara svoje iskustvo migrantkinje kroz diptih Pisma 1 & Pisma 2, pritom otvarajući kompleksna pitanja iseljavanja i migracije, odnose globalnog Juga i Sjevera, ali i porodičnih odnosa, te odnosa majke i kćeri. Sličnom temom bavi se i dokumentarni prvijenacMajči Josipa Lukića, razgovor sina i majke o svemu – baš svemu!

Digitalni košmar i antitrumpovski pamflet Dnevnici iz Smećozemlje prvi je dugometražni film režisera Michaela Woodsa, eksperimentalnog filmskog autora i video umjetnika koji živi u Los Angelesu. Ukletu sanjarsku viziju penzionerskog doma u Istanbulu, naslovljenu Udaljeno sazviježđe, potpisuje tursko-američka rediteljica Shevaun Mizrahi. Filmom Vuk i sedam jarićaElena Gutkina i Genrikh Ignatov ulaze u intimni svijet oca i sina, nastanjenih u maloj kući u blizini šume i odsječenih od ostatka svijeta. Palestinska rediteljica Jumana Manna pak, u Divljoj rodbini prati razmjenu sjemena pohranjenih ispod Arktika do Libanona, gdje je u 2012. godini međunarodni istraživački centar za poljoprivredu bio prisiljen da se preseli iz Aleppa zbog rata u Siriji.

Extra muros nagrada dodjeljuje se mladim filmskim autorima i autoricama za njihov prvi ili drugi film. Podsjećamo, ove će godine o najboljoj ili najboljem odlučiti žiri u sastavu: Sepideh Farsi, Christine Hürzeler, Christophe Postic, Michał Mądracki i Ramiro Ledo.

13. Pravo Ljudski Film Festival počinje 28. novembra i traje do 3. decembra. Dobrodošli/e!

Svečano otvoren 2. Sajam izdavača kNjige u nišama

Prvog dana drugog Sajma izdavača/nakladnika BiH Knjige u nišama u sklopu programa Jutro sa autorom predstavljena je knjiga bh. pjesnika, esejiste, proznog pisca i predsjednika Društva pisaca BiH, Hadžema Hajdarevića, a sa autorom o njegovoj novoj pjesničkoj zbirci razgovarao je istaknuti bh. pjesnik Mile Stojić.

Mile Stojić je na početku programa prisutnu publiku upoznao sa zbirkom poezije Kiša rujanka ušiva rasute nerve, desetom knjigom nastalom iz pera Hadžema Hajdarevića u kojoj se preispituje problem identiteta u razrušenoj zemlji i tradiciji. Hadžem Hajdarević izjavio je da je knjiga nastala na preživljavanju ruševina svijeta i  pokušaju da se sabere vlastito iskustvo, te da se ovlada akumulacijom sjećanja i prošlosti koji se neprestano pokušavaju utkati u stih. Knjiga je nastala na tragu velikih poljskih pjesnika poput Česlava Miloša jer podjednako kao i njegove pjesme zbirka Kiša rujanka ušiva rasute nerve pokušava opjevati razrušeni svijet razrušeni svijet, bilo da se radi o ruševinama unutar ljudi ili o ruinama što okružuju ljudska tijela.

Nakon čitanja pjesme iz ciklusa Groblja koja uporno pužu za nama Mile Stojić je uočio da upravo pjesma Putovati prema Fočipredstavlja Hajdarevićevu tzv. ars poetiku, odnosno, bitno svojstvo koje se vezuje za melankoliju kao osjećanje zbog toga što svijet u kojem živimo nije nikad onakav kakav bismo željeli da bude. Hadžem Hajdarević je dodao mišljenje kako je često melanholično osjećanje zapravo iznuđena laž jer melanholiju ne doživljava kao nužno negativan osjećaj, već umjesto toga uživa u njemu. Pisanje pjesama nužno podrazumijeva okruženje osamljenosti i melankolije, a kada je ona pomiješana sa nostalgijom, nudi i svojevrsnu ugodu, pogotovo u slučaju kada pjesnik uspije napisati pjesmu na temeljima nostalgičnih sjećanja.

U toku književnog druženja, Mile Stojić primijetio je Hajdarevićevu sklonost ka ljubavnim pjesmama zbog kojih ga smatra pjesnikom ljubavi u savremenom dobu kada je poezija stavljena u fusnotu života. Hadžem Hajdarević je na konstataciju moderatora dodao da je ljubav u njegovim pjesmama širi oblik strasti prema životu, a ne samo biološka ljubav. Na Stojićev komentar da je njegova poezija angažovana, Hajdarević je odgovorio da angažovana poezija ne treba da prosuđuje i sudi, već da razumije svijet u kojem se živi, te da je za pjesnika danas gotovo nezamislivo da piše poeziju, dok istovremeno bježi od stvarnosti i piše isključivo o lijepim lirskim senzacijama.

Svečano otvorenje Sajma izdavača Knjige u nišama upriličeno je sinoć u Bosanskom kulturnom centru. Prisutnima se obratio Muamer Spahić, direktor Izdavačke kuće „Vrijeme“ iz Zenice i predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u BiH poželivši dobrodošlicu na drugi sajam Knjige u nišama. Muamer Spahić izjavio je da KUN jedan od najvažnijih programa koje je Zajednica izdavača pokrenula za vrijeme svog postojanja, te se zahvalio JU Bosanski kulturni centar kao suorganizatoru manifestacije i njenom direktoru Edinu Kukavici što je razumio važnost ovog tipa kulturne suradnje. Glavni cilj KUN-a jeste predstavljanje i promoviranje bh. izdavača, a u narednih pet dana posjetitelji i posjetiteljice KUN-a će imati priliku da pogledaju i kupe izdanja vodećih bh. profesionalnih izdavača,  izdanja Nacionalne i unvierzitetke biblioteke  BiH, kao i izdanja ovogodišnjih gostujućih izdavača iz Vojvodine. Muamer Spahić je obraćanje zaključio sa nadanjima da će ova manifestacija pomoći u unapređenju bh. izdavaštva, ne samo u njegovoj kvaliteti, nego i u njegovom obimu jer je do sada u BiH pokazano da nedostaje kvalitetnih izdanja sa tržišnim potencijalom.

Edin Kukavica, direktor JU Bosanski kulturni centar, izrazio je zadovoljstvo zbog nedavnog renoviranja ustanove čime se počinje vraćati njen značaj i dignitet kakav je imala prije rata. Kukavica se ovom svečanom prilikom zahvalio Zajednici izdavača/nakladnika BiH i cijeloj skupini ljudi koji su okupljeni oko organizacije Knjiga u nišama sa željom da se ovakve kooperacijske aktivnosti nastave u budućnosti.

Knjige u nišama ove godine traju od 25. do 29. novembra, a u bogatom književnom programu publika će imati prisustvovati razgovorima sa nekim od najpoznatijih regionalnih književnika današnjice. Dobrodošli/e!

Pravo Ljudski Film Festivala: Nad-egzistencijalizam Anura Hadžiomerspahića

Nagrada za najbolji film na 13. Pravo Ljudski Film Festivalu bit će rad Anura Hadžiomerspahića (1971-2017), jednog od najistaknutijih savremenih bh. umjetnika i dizajnera. U pitanju je slika A Safe and Secure Way to Store and Organize Your Knives (2014), koju Pravo Ljudski dodjeljuje u saradnji sa kreativnim timom Ideologija i muzejom Ars Aevi.

A Safe and Secure Way to Store and Organize Your Knives rad je iz ciklusa Fake Art II. Naslovi iz ovog ciklusa rađeni su tehnikom digitalne foto-manipulacije, kako bi u konačnici izgledali kao ulje na platnu. Međutim, iako su često ironičan komentar na savremenu umjetnost, radovi iz ciklusa Fake Art nisu lažni ni po jednom kriteriju.

Umjetnost Anura Hadžiomerspahića je u punom smislu angažirana, zamišljena i kreirana da bude integrirana u društvenu stvarnost i da na nju aktivno utiče. Baš kao i Pravo Ljudski. Nije stoga slučajno što je to umjetnost koja kao svoja osnovna sredstva koristi simplifikaciju, očuđenje i hiperbolu. Anur nastoji da se što izravnije obraća publici.. Teme njegovih radova su prizori iz (lokalne) svakodnevnice, izvedeni do stupnja apsurda. Ova bi se tematska tendencija u Anurovom radu mogla okarakterizirati kao nad-egzistencijalizam – kao egzistencijalistička istraživanja u maniru nadrealizma. Bilo da tematizira zavisnost o tehnologiji, socijalnu otuđenost ili ekonomsku i političku porobljenost, on ih ogoljuje do dimenzije šokantne jasnoće. Spoznaje do kojih dolazimo nisu optimistične… A Safe and Secure Way to Store and Organize Your spada u niz radova koji su, osim jednostavnosti, bogati i dimenzijama višesmislenosti.

Za extra muros nagradu natječe se osam umjetničkih dokumentarnih filmova iz  citavog svijeta. O dodijeli extra muros nagrade  A Safe and Secure Way to Store and Organize Your će odlučivati žiri u sastavu: Sepideh Farsi (Iran), Christine Hürzeler (Švicarska), Christophe Postic (Francuska), Michał Mądracki (Poljska) i Ramiro Ledo (Španija). Nagrada se dodjeljuje novim autorima i autoricama kojima je ovo prvi ili drugi film. Pravo Ljudski Film Festival najboljem filmu tradicionalno dodjeljuje djelo nekog od domaćih umjetnika. Stav je festivala je da najadekvatnija nagrada za umjetničko djelo, kakvo dokumentarni film jeste, upravo drugo umjetničko djelo, nastalo u Bosni i Hercegovini.

  1. izdanje Pravo Ljudski Film Festivala održat će se od 28. novembra do 03. decembera u Kino Meeting Point, Art kinu Kriterion, Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi, Akademiji scenskih umjetnosti te na Pedagoškoj akademiji.

#plj13 #pravoljudski13 #allpowertoimagination

Uginuće posljednih BiH Bjeloglavih Supova

Ovim putem želimo da obavjestimo javnost da je došlo do uginuća dvije jedinke Bjeloglavih Supova koje su se nalazile u Eko centru Blagaj.

Kao što su mnogi upoznati dana 22.10. 2018 u Eko centru Blagaj je došlo do trovanje psa Plenkija koji je u početku pokazivao znakove letargije ali gdje nismo ozbiljno shvatali njegove probleme, njegovo stanje se naglo pogoršalo nakon čega je i uginuo.

Nakon par dana od uginuća psa Plenkija primjetili smo da se nešto čudno dešava i sa Supovima, odmah smo obavjestili veterinare, nadležne kantonalne i federalne inspektore i pokušali spasiti ptice.

S obzirom da nismo znali o čemu je riječ, uzeti su uzorci koji su poslani na Veterinarski fakultet Sarajevo gdje se radilo na analizama za  viruse.

U međuvremenu smo sa kolegama iz Španije,Makedonije i Srbije pokušali spasiti ptice dajući im ljekove gdje je mužjak Jablan uspio da se oporavi a ženka Lily nakon 7 dana danonoćne borbe je nažalost uginula na rukama naših članova organizacije.

Nakon uginuća, ženka Lily odmah je prebačena na patologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevo a nastavilo se sa praćenjem i monitoringom mužjaka koji se vrlo brzo oporavio i čekali smo nalaze patologije kao i nalaze koji su rađeni na eventualno prisustvo virusa.

Dana 22.11. u jutarnjim satima nakon provjere kafeza utvrđeno je da je mužjak Bjeloglavog supa -Jablan uginuo.

Želimo također da obavjestimo javnost da su danas pristigli nalazi sa patologije i nalazi za viruse gdje ptica nije bila pozitivna ni na jedan od potencijalo mogućih virusa (West Nill linija 1 i 2, Avijarnih paramikso virusa  tip 1 kao i prisustvo ptičijih influenca A virusa) koje je radio Prof.dr Teufik Goletić.

Nakon patološkog pregleda ženke Lily donešeno je i mišljenje Doc.dr Amer Alić.

„Na osnovu makroskopse i mikroskopske slike mišljenja smo da je najvjerovatnije životinja uginula od posljedica trovanja.

Nažalost nismo u mogućnosti tvrditi tačan izvor trovanja niti identificirati toksičnu supstancu.“

 Ovim putem želimo da skrenemo pažnju javnosti da smo u zadnjih 20 dana primili veliki broj informacija koje su vezane za  trovanje pasa i mačaka na širem području Mostara ali i Fedracije BiH.

U razgovorima sa partnerskim organizacijama dobili smo također informacije da je trovanje životinja postalo uobičajeno i da se ovakvim radnjama mora stati u kraj.

Na kraju želimo poručiti građanima Bosne i Hercegovine da Novi val nastavlja sa projektom vraćanja Bjeloglavih Supova u Bosnu i Hercegovinu i da nas ovakve stvari sigurno neće obeshrabriti.

Želimo da se zahvalimo svim dobrim ljudima koji su direktno ili indirektno bili sve ovo vrijeme sa nama i pružali nam podršku.

Press konferencija link: https://www.youtube.com/watch?v=f8IO6ajVPC4&t=3s

S poštovanjem Đuliman Adnan, Predsjednik Nvo Novi val Blagaj