Autor: urednik

Ovogodišnja selektorica bosanskohercegovačkih predstava je dramaturginja, pozorišna kritičarka, publicistkinja i prevoditeljica Petra Pogorevc. Pogorevc je rođena je 1972. u Sloveniji. Diplomirala je komparativnu književnost i teoriju književnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od1993. počela je raditi u slovenačkom kulturnom prostoru kao novinarka, kritičarka, publicistkinja i prevoditeljica. Od 2007. zaposlena je u Mestnom gledališču Ljubljana kao dramaturginja i urednica serije knjiga MGL Biblioteke. Kao dramaturginja radila je sa mnogim slovenačkim i stranim rediteljima. Uredila je četrdeset knjiga iz oblasti teorije, historije i prakse pozorišta, plesa i savremene scenske umjetnosti. Godine 2020. napisala je knjigu Rac: biografski roman o Radku Poliču, nakon koje je 2022. godine uslijedila knjiga Joži: biografski roman o životu Jožice Avbelj. U februaru ove godine odbranila je doktorsku disertaciju na ljubljanskoj Akademiji za teatar, radio, film i televiziju, na temu smrti i tugovanja kao graničnih i transformativnih faktora u savremenoj scenskoj umjetnosti.

Pogorevc je izabrala dvije bh. predstave koje će biti dijelom 65. izdanja Festivala MESS, a to su predstave: „Svijet i sve u njemu“, rediteljice Selme Spahić, prema romanu „Bejturan i ruža“ Aleksandra Hemona, a u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, te predstava „Blank“, prema istoimenoj knjizi Feđe Štukana, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića, a u produkciji Kamernog teatra 55 i udruženja „Moje pozorište“.

Dostavljamo obrazloženje selektorice o njenim razlozima za izbor ovih domaćih predstava:

„Odabrane predstave imaju, prije svega, zajedničko to što su ambiciozne i neustrašive u namjeri da savremene prozne narative, koje u oba slučaja potpisuju međunarodno prepoznatljivi domaći autori srednje generacije, uspješno prenesu u pozorišni medij. U slučaju predstave „Svijet i sve u njemu“, za to su zaslužne autorice dramatizacije Selma Spahić, Emina Omerović i Nejra Babić Halvadžija, koje su suptilni svijet Hemonovog romana prenijele u složenu i pažljivo orkestriranu scensku priču o zabranjenoj ljubavi koja se rodila u mračnoj sjeni prvog svjetskog rata. Predstava promišljeno obuhvata nekoliko decenija, maštovito savladava brojne vremenske i prostorne preokrete, te sugestivno prikazuje usko isprepletene sudbine dvaju sjajnih protagonista i brojnih vješto odglumljenih sporednih likova. U slučaju predstave „Blank“, koju je za pozornicu adaptirao reditelj Kokan Mladenović, narativna struktura dobiva opipljivu nadogradnju u metafori aerodroma na kojem je mali čovjek tokom rata, ovaj put onog posljednjeg iz devedesetih, prisiljen da se bori za život usred njegovog opšteg zastoja. Autentična i provokativna ispovijest autora, koji je prisutan u predstavi, ali ne da bi glumio samog sebe, razvija se u snažan iskaz glumačkog ansambla, čiji se članovi odlično snalaze u ulogama autora i njegovih saputnika, kao i u dobro uigranim kolektivnim scenama.

Iako prihvataju izazov s velikom glumačkom postavom, obe predstave se odvijaju pred malobrojnom publikom i fokusiraju se na izravan i intiman kontakt s njom. U tome mogu biti uspješne jer na hrabar, neukrašen i beskompromisan način govore o jedinoj stvari koja preživljava svako, ma koliko razorno i destruktivno nasilje: o ljubavi. U vremenu kada svijet potresaju brojni novi ratovi, a čovječanstvo ne prestaje izazivati vlastito uništenje, njihova poruka je itekako važna. Pozorište u oba slučaja oživljava kao mjesto susreta, u kojem intimno iskustvo čitanja proze prerasta u kolektivno iskustvo izvjedbe i razmjene priča, koje ne samo da izazivaju emocionalne reakcije, već i prenose brojne značajne uvide o životu, pogotovo o smislu naše bolne, ali uporne borbe za njega.“

Sve aktivnosti J.U. MES možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.

Nakon što je njen otac, službenik međunarodne organizacije, poginuo tokom angažmana na obnovi infrastrukture u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Birgit Ludwig godinama kasnije kreće na lično putovanje kroz zemlju kojoj je on nastojao pomoći. Taj put rezultirao je nastankom serije “Antidotes” (2021–2024) – slojevitog umjetničkog rada koji kombinuje kolornu fotografiju i tekstove u formi bilješki, svjedočanstava i ličnih refleksija.

Serija obuhvata 38 fotografija nastalih u Sarajevu, Srebrenici, Višegradu i drugim mjestima – mapira susrete, prostore sjećanja i tihe tragove ličnog i kolektivnog gubitka. Izložba je prethodno predstavljena u Luksemburgu, a sada po prvi put dolazi pred bosanskohercegovačku publiku.

Birgit Ludwig (1977, Luksemburg) je filmska radnica i vizuelna umjetnica koja živi u Londonu. Njeno stvaralaštvo spaja fotografiju, tekst i film, a istražuje teme pamćenja, gubitka i prostora identiteta. Njeni radovi prikazani su na festivalima i u galerijama širom Evrope (Berlin, London, Pariz), a 2021. godine dobila je podršku Centra nacionalne audio-vizuelne umjetnosti (CNA) za fotografski projekat u Bosni i Hercegovini. Bila je finalistica Sarajevo Photography Festivala 2023. godine, a trenutno radi na filmskom projektu u Palestini.

Ovaj projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture Luksemburga i Kultur | lx – Savjeta za umjetnost Luksemburga, a djelimično ga je producirala i ustanova Konschthal Esch.

Dobrodošli na otvorenje izložbe – ponedjeljak, 30/06/2025 u 17 sati!

Izbor autora i autorica koji nam iz cijelog svijeta dolaze na ovaj Bookstan odredila je centralna festivalska tema, a to je Deto(nacija).

‘Detonacija’ je jedna od onih riječi koje nas podsjećaju da, kada se stvarnost kakvu poznajemo razara, netaknutim ostaju riječi da je opišu, da joj svjedoče. Čak i u očitoj odsutnosti smisla, prisutne su riječi koje bi o tome mogle govoriti. Pjesma vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga, naslovljena DETO(NACIJA), nam ove godine, povodom jubilarnog desetog izdanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan, služi kao nadahnuće i motiv za traganjem ‘umjetnog’ korijena riječi pa, ovako raščlanjena, ‘deto-nacija’ ohrabruje da u njoj uvidimo značenje koje je bitno duhu našeg doba: isjeći komad dana / iz kao bomba blještave stranice. // Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš, / ali nikad dovoljno da prodre u kosti// & ostane. (prev. Ulvija Tanović).

Desetogodišnja povijest Bookstana niže teme uokvirene konceptima poput ‘granica i ograničenja’, „fantoma slobode“ i „opsadnog stanja“. Dosadašnjim radom, Bookstan smo posvetili razbijanju globalnih podjela  gostovanjima autora krhdrustvena.djelatnost@sarajevo.bakih identiteta i manjinskih pripadnosti, istraživanju vidika slobode, fluidnih narativa i kolonijalne historije, propitivanju načina na koje se književni kosmos razvija uslijed društvenog haosa, kao i mehanizama kojima se život i umjetnost međusobno opsjedaju.

Naše teme su općenito zabrinute nad nasiljem koje si ljudi međusobno nanose, razlozima i učincima destrukcije društva i etičkih principa koji se činjenično nište, a potom uskrsavaju putem − neizbježno literarnog − traganja za smislom naših rušilačkih tendencija. Upravo nas ta nada u smisao, ta potreba za smislom, vraća književnosti kao osovini našeg znanja, našeg značenja u (suštinski literarnoj) stvarnosti.“

Lamija Milišić, izvršna direktorica festivala

Besplatne ulaznice za festival bit će dostupne na kasi knjižare Buybook (Radićeva 4) od srijede, 25. juna, a rezervacije su već sada moguće putem platforme Fiesta Lama: https://fiestalama.com/bs

Ulaznice za Mladi kutak nisu potrebne.

Predrag Finci, Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku)

PIŠE: Zerina Arnaut

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti.

Predrag Finci, filozof, esejist i pisac, u svom djelu Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku) ispisuje svojevrsni emotivno-filozofski leksikon rodnog grada, u kojemu se individualno sjećanje susreće s kolektivnom traumom, a jezik postaje sredstvo oblikovanja izgubljenog svijeta. Kroz refleksije o ljudima koji su svojim životom i djelovanjem oblikovali autorovo iskustvo grada, od Alije Akšamije do Miodraga Žalice, Finci “šeta” gradskim ulicama i evocira slike Sarajeva razapetog između nostalgije i nestanka, realnosti i sjećanja. Od djetinjstva sam bio sklon umjetnosti, u njoj nalazio svoj svijet i gradio svoju “drugu stvarnost”, pa život provedoh u umjetnosti i s umjetnicima. Dugo sam u tom svijetu bio najmlađi, onda, čini mi se odjednom, postadoh najstariji.

Abecedarij bivšeg Sarajeva  komponiran je kao niz fragmentarnih zapisa koji slijede abecedni red – od “A” do “Ž”. Ovaj izbor strukture nije tek formalna odluka, već duboko simbolična: abeceda kao temelj jezika postaje temelj pamćenja, dok fragmentarnost odražava isprekidani tok sjećanja. Ova knjiga strukturom podsjeća na Fincijevu knjigu Zapisi veselog filozofa, gdje je historija filozofije ispričana kroz niz fragmenata koji su narativni i hermetični.

Već u uvodu Abecedarija Finci naglašava važnost svog interesovanja za estetiku i filozofiju umjetnosti, koje se počelo razvijati za vrijeme studija filozofije u Sarajevu, Parizu i Freiburgu. Istovremeno, autor navodi kako upravo u Sentimentalnom uvodu u estetiku o filozofiji počinje pisati kao o nečemu ličnom, što može imati karakter općeg, na čemu počiva ova knjiga. O tome govori i u Dodatku, gdje nam pruža pogled na estetiku kao teorijsku disciplinu. Tu nabraja najvažnije stavove o estetici, njen historijski razvoj, govori o simbolima i oblicima, o Bitku i problemima discipline koja se bavi umjetničkim djelima čija karakteristika je da, iako su historijski uvjetovana, prevazilaze granice vremena i prostora. Cjelovito djelo je najpotpuniji izraz osjetilnosti i eho svih ljudskih duhovnih moći. Umjetnost je isijavanje Bitka.

Finci ne piše memoare, niti nudi hroniku grada. Njegovo pisanje je refleksivno, filozofsko, lirsko. Stil je sažet, kontemplativan, često meditativan, a svaki fragment je poput samostalne misli ili misaonog eseja. Grad se ne opisuje direktno, nego se razotkriva kroz pojmove poput “som”, “rat”, “tišina”, “zima”, što ukazuje na univerzalnu dimenziju iskustva egzila, a ne samo na konkretni topos Sarajeva.

Jedna od središnjih tema Fincijevog abecedarija jeste, dakle, ideja grada kao doma. Sarajevo je u knjizi prisutno i odsutno, ono je mjesto stvarnog djetinjstva i mladosti, ali i metafora gubitka, jer je “bivše” u naslovu indikator da se o tom gradu više ne može govoriti u sadašnjem vremenu. Autor time svjesno unosi nostalgičan ton, ali i ironijsku distancu. Grad u kojemu je odrastao više ne postoji, ne samo zbog ratnog razaranja, već i zbog egzistencijalnog pomaka.

Ova pozicija reflektira melanholiju, ali ne i sentimentalnost, Finci ne romantizira grad, već ga dekonstruira, dovodi u pitanje, analizira. Filozofski ton djela jasno je prepoznatljiv u načinu na koji se autor bavi pojmovima: “Dom” nije samo mjesto stanovanja, već egzistencijalni temelj. “Rat” nije samo historijski događaj, nego egzistencijalna prijetnja identitetu. Posebno važnu ulogu u Abecedariju bivšeg Sarajeva ima jezik. Finci piše jasnim, čistim jezikom, lišenim patetike, ali punim emocionalne rezonance. Jezik postaje most između prošlosti i sadašnjosti. Finci implicitno postavlja pitanje: da li se sjećanje može artikulisati bez jezika? Da li je moguće zadržati sebe ako se izgubi jezik doma? U tome se ogleda filozofska dubina knjige, koja prevazilazi autobiografsku dimenziju.

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti. U vremenu kad su memorije rasute, a identiteti nestabilni, Finci nudi jedno introspektivno svjedočanstvo o potrebi za smislom – čak i kada ga tražimo među ruševinama vlastite prošlosti.

https://bookstan.ba

Fondacija UNIQA SEE FUTURE, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autoricama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži žene filmske autorice iz šest zemalja Jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske.

Program podrške filmskim autoricama kreiran je s namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorice ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala. 

Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025. 

Izabrani projekti su:

• THE POSSESSED (igrani film)

Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina)

Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska)

• AIR IN A BOTTLE (igrani film)

Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina)

Produkcija: This and That Productions (Srbija)

• EMBRYO (igrani film)

Režija: Maša Šarović (Crna Gora)

Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora)

• THE LAST NOMADS (dokumentarni film)

Režija: Biljana Tutorov (Srbija)

Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija)

• CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film)

Režija: Dolya Gavanski

Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska) 

Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i potiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije.

Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji. 

Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.

„Projekat ‘Female Filmmakers’ bio je jedan od prvih većih projekata SEE Future Fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorica i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je Adel Bahtanović, predsjednik UNIQA SEE regije. 

„Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorica čiji rad izaziva, inspirira i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo oblikovati uključiviju i dinamičniju budućnost kinematografije u našoj regiji“, izjavio je Mirsad Purivatra, autor koncepta i direktor Slano Film Days. 

„Kroz partnerstvo s UNIQA-om i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati – i nadamo se ispraviti – neke od sistemskih neravnoteža u financiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorice. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, 24. juna 2025. godine u 19:30 nastupit će Impro ansambl MAS. Koncert programskog naziva “PIERROT 21” uključuje koncept “Layers and Contours” (2025) koji je osmislila umjetnička voditeljica ansambla dr. Hanan Hadžajlić. 

Članovi Impro ansambla MAS: Emi Trnka (klavir), Kerim Rahmanović (klavir),  Laura Maslać (klavir), Roko Škobić (gitara), Josip Zubonja (gitara), Hana Hamza (violončelo),  Kanita Mekić (violončelo), Una Iman Muhić (violina), Sara Kasap (violina), Emir Hadžialjević (klarinet), Emil Pilica (harmonika), Rijad Šarić (saksofon), Marija Mila Milas (flauta) i Larisa Lejla Droce (violina). 

Program: 

LAYERS AND CONTOURS (2025)

I – Countdown Ritual: Pierrot 21

II – Activation Protocol

III – Blast Morphology

Ulaz je slobodan.

Impro ansambl MAS djeluje pri Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu od 2017. godine kao kolektiv studenata i alumnija predmeta Slobodna improvizacija u kompoziciji, fokusiran na razvoj vještina kompozicije u realnom vremenu, istraživanje odnosa zvuka, geste i forme, te poticanje kreativnog mišljenja i kolektivne muzičke interakcije. 

Filmska i TV Akademija Jadranske regije koja je u osnivanju, a koju su pokrenuli osnivači Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival, Festival Autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival, odlučuju o nominiranima i dobitnicima Filmskih i TV nagrada (AFA). AFA nagradama odaju se priznanja najznačajnijim filmskim i ostvarenjima TV serija s područja bivše Jugoslavije.

Godišnje filmske i TV nagrade Jadranske regije nastavljaju se na tradiciju dodjele nagrada Srce Sarajeva za TV serije Sarajevo Film Festivala koja se više neće dodjeljivati, a koja se novim konceptom proširuje i na priznanja za filmska ostvarenja. 

Cilj novouspostavljenih nagrada je promovisanje najkvalitetnijih regionalnih filmova i televizijskih serija te uspostavljanje platforme putem koje će regionalni projekti dobiti dodatnu promociju i mogućnost za predstavljanje na međunarodnom tržištu. Strukovni žiri čini više od 600 članova filmskih i televizijskih profesionalaca različitih disciplina iz cijele regije, koji gledaju prijavljene filmove i serije i učestvuju u izboru za nominacije i nagrade. Sadašnje glasače i okosnicu budućeg članstva Akademije čine profesionalci raniji glasači za dodjelu Srca Sarajeva za TV serije Sarajevo Film Festivala. Novi članovi će biti redovno pozivani da se priključe Akademiji.

Prijave za filmove (igrane i dokumentarne) i TV serije otvorene su do 15. jula 2025. godine do 23:59 sati. 

Pravo prijave imaju producenti i vlasnici prava filmova (igranih i dokumentarnih) i TV serija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. 

Uslov za prijavu je da su filmovi prikazani u periodu od 1. jula 2024. do 1. jula 2025. godine, a TV serije od 1. aprila 2024. do 1. jula 2025. godine. 

Prijava je besplatna. Moguće je prijaviti više projekata, a podnošenjem prijave prihvataju se sva pravila iz Pravilnika za prijavu. 

Svečana ceremonija dodjele AFA nagrada za 2025. godinu održat će se od 24. do 26. oktobra 2025. na prestižnoj lokaciji, u Porto Montenegru u Tivtu u Crnoj Gori, koji je glavni partner događaja.

Prijava za Adriatic Film Awards (AFA) 2025: 

Film prijavite OVDJE.

TV seriju prijavite OVDJE. 

Za sve upite kontaktiraje nas na info@adriaticfilmawards.com. 

Autorica i performerka Uma Đurić, ponovo sarajevskoj publici donosi japanski Butoh ples na scenu, kroz performans „MUZA“, koji će biti izveden na sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu 27. juna. Nakon uspješnog izvođenja plesne predstave „Sva naša tijela“, Uma polako ali sigurno gradi interesovanje sarajevske publike za ovakvu vrstu performansa, zbog čega je odlučila publici predstaviti i novu izvedbu. „MUZA“ sa tradicionalnim japanskim Butoh plesom kojeg karakterišu teški i groteskni pokreti, kombinuje i elemente akrobatskog plesa i cirkuskog performansa u kojem učestvuje deset plesača.

„MUZA” je plesni spektakl zasnovan na dvije istinite priče – životu i smrti Butoh plesačice Sharon Stern i svim životima autorice Ume Đurić. “Radnja performansa prati Sharon koja iz ništavila pada na scenu i polazi na putovanje kroz sjećanja. Uz pomoć plesača i nevidljivog bubnjara, Sharon se prisjeća plesa koji ju je, korak po korak, vodio ka propasti – ali i ponovnom rođenju“, pojašnjava Uma Đurić, koja potpisuje režiju i koreografiju, dok je dramaturg predstave Nenad Đurić. Originalnu muziku za predstavu kreira Tara Moskalets.

Ulaznice po cijeni od 20 KM dostupne su na biletarnicama Bosanskog kulturnog centra, prodajnom centru na platou Skenderija, kao i u Sarajevodisk Music Shopu u Skenderiji. Također, karte je moguće kupiti i putem portala Kupikartu, klikom na ovaj link. Partneri u produkciji performansa su JU Bosanski kulturni centar i izdavačka kuća Sarajevodisk.

Hamdija Salihbegović, gitarista benda Konvoj je objavio novu instrumentalnu kompoziciju „Lucky 13“, a koja je sedma po redu kompozicija sa njegovog solističkog instrumentalnog albuma „Beyond The Limit“. Ova emotivna etno gitarska kompozicija, u tradicionalnom ali i kompleksnom balkanskom ritmu, još jednom pokazuje virtuelno umijeće sviranja Hamdije Salihbegovića i muzičara koji su učestvovali na snimanju pjesme.

„Naslov kompozicije  je inspirisan ritmom 13/8, a broj 13 je sretan za mene. S obzirom da je ritam tako kompleksan,  izazov je bio napraviti pjevljivu melodiju. Muze su bile na mojoj strani, pa sam sam sebe iznenadio lakoćom komponovanja, iako etno melos nije moj fah“, istakao je Hamdija Salihbegović.

U pratnji ritam sekcije koju čine bubnjar dr. Amar Češljar i Miroslav Tovirac na bass gitari, koji su maestralno ispratili melodiju električne gitare, ova kompozicija je zaokružena u još jednu uspješnu saradnju na nadolazećem albumu Hamdije Salihbegovića. Bubnjevi za pjesmu su snimljeni u studiju Modra rijeka, dok su ostali instrumenti i produkcija rađeni u studiju Antika. Kompletnu atmosferu pjesme zaokružuje i video spot, za koji je bila zadužena ekipa Dron.ba, a koji kroz prekrasne kadrove prirodnih ljepota planine Visočica, najbolje oslikavaju melanholične etno note kompozicije „Lucky 13“.

Naravno, jedan od najbitnijih segmenata u instrumentalnim kompozicijama pored umijeća svirača je i instrument, a za snimanje ove pjesme je korištena MK custom made telecaster gitara, koju je za Salihbegovića izradio Mirza Kovačević, poznati proizvođač gitara iz Travnika, čije gitare su prepoznate u čitavom svijetu.

Slikari, skulptori, fotografi, digitalni, vizuelni i multimedijalni umjetnici sedam zemalja regiona pozvani su da se prijave na umjetnički konkurs i budu dio izložbe pod nazivom „Šta traje počelo je u mašti“, u organizaciji Karanović & Partners, regionalne pravne prakse. Tema konkursa je interpretacija procesa koji vodi ka opstajanju, gdje trajnost proizlazi iz odluka, discipline, posvećenosti, ali i intuicije i vjere. Priliku da pokrenu kreativni dijalog o ulozi mašte u stvaranju trajnih vrijednosti imaju studenti umjetničkih akademija i ostali umjetnici iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Albanije do 35 godina.

Za tri najuspješnija rada obezbijeđene su vrijedne novčane nagrade – 2.000 eura za prvo, 1.500 eura za drugo i 1.000 eura za treće mjesto. Umjetnici mogu prijaviti svoje radove do 23. jula putem e-maila artcompetition@karanovicpartners.com.

Kristina Armuš, historičarka umjetnosti i predsjednica komisije istakla je da se ne traže radovi koji podsjećaju na sigurnost, i provjerena vizuelna rješenja, već koji pokazuju istinu – onu unutrašnju, jedinstvenu, ranjivu i često neizgovorenu. „Zanimaju nas radovi koji razmišljaju o ideji kao osnovi za pokret i djelovanje, o mašti kao o temelju budućnosti. Nije važno samo kako će djelo koje umjetnici pošalju na konkurs izgledati, već šta u sebi nosi: koju potrebu, koju dilemu, koji impuls. U vremenu u kojem se sve mjeri brzinom i vidljivošću, želimo da nagradimo ono što traje jer dolazi iz dubokog, ličnog prostora autentičnog izraza“,dodala je Armuš.

Stručni žiri u sastavu Svetlana Ninković, renomirana apstraktna umjetnica, Rastko Petaković, senior partner Karanović & Partners i Kristina Armuš, kao predsjednica komisije, odabrat će pobjednike konkursa. Ujedno, 15 najboljih radova, bit će predstavljeno na izložbi u beogradskoj galeriji N.EON, 25. i 26. septembra, kojom Karanović & Partners obilježava 30 godina postojanja.

„U vrijeme vrtoglave revolucije kreativnih tehnologija, naročito novih AI alata, rizikujemo da zaboravimo da je ljudska emocija suština, proces i proizvod umjetničkog izražaja. Uprkos svim izazovima tehnologije, mi duboko vjerujemo u humanizam. Vjerujemo u moć mladih umjetnika da danas i više nego ranije oblikuju svijet i pomjere granice ljudskog izražavanja”, izjavio je Rastko Petaković, senior partner Karanović & Partners.

Radovi se dostavljaju u različitim formatima – od slikarstva, skulpture, fotografije i instalacija, pa sve do digitalne umjetnosti, video-radova i multimedijalnih formi. Radovi mogu biti gotove umjetničke cjeline ili prijedlozi za produkciju, u tradicionalnim ili savremenim medijima.

„Ja to zovem trenutak prije stvaranja. Sve još uvijek postoji samo kao mogućnost. Haos prije oblika, trenutak kada nagon postaje misao, a nevidljivo počinje da poprima oblik. Mladi umjetnici danas, uprkos brojnim izazovima, imaju moć da svijet preoblikuju, pomjere i iznova izgrade. Zato ih pozivam da stvaraju iz potrebe i vjere u sopstvenu viziju“, rekla je Svetlana Ninković, članica stručnog žirija.

Za učešće na konkursu potrebno je poslati prijavu koja sadrži lične podatke (ime i prezime, datum rođenja, država prebivališta), informacije o djelu (naziv, tehnika, dimenzije, godina nastanka), kratko obrazloženje rada (300–400 riječi) i vizuelni prikaz (fotografija, skica ili digitalni prikaz). Za dokumentaciju veličine iznad 5 MB, koristiti slanje putem WeTransfer-a.