Autor: urednik

Program koji otvara prvi dan festivala u 11 sati u Ateljeu Figure je predstavljanje knjige „Abecedarij bivšeg Sarajeva“ Predraga Fincija, s kojim će razgovarati Senadin Musabegović. Finci je rođen 1946. u Sarajevu. Kratko vrijeme bavio se glumom. Završio je Dramski studio, te studirao filozofiju u Sarajevu i Parizu. Magistrirao je 1977, a doktorirao 1981. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu do 1992. Od 1993. živi u Londonu, gdje je do 2011. radio kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London). Član je Društva pisaca BiH, P.E.N.-a BiH, organizacije Exile Writers Ink i Hrvatskoga filozofskog društva. U izdanju Buybooka do sada su objavljene njegove „Filozofske priče“ i dnevnik „Prošle godine u Barnetu“.

U 12 sati u Meeting Pointu bit će održan program pod nazivom „Čitanje“ u kojem će učestvovati Slobodan Blagojević, Adisa Bašić i Ferida Duraković, a događaj će moderirati novinarka Šejla Džindo. Događaj će biti posvećen antologiji „Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas“. Radi se o kapitalnom djelu u tri toma, a autor je Slobodan Blagojević.

U 14 sati u Američkom kutku bit će održana prva radionica Mladog kutka namijenjena najmlađoj publici. U pitanju je radionica na kojoj će prvi put biti predstavljena knjiga za djecu „Asja, ribareva kći“,  koja će krajem godine biti objavljena u izdanju Buybooka. Na radionici će uz autoricu Ehlimanu Mušiju učestvovati i Irma Alimanović i Mirela Zagorčić Bakšić.

Druga radionica Mladog kutka bit će održana u 15 sati i to u saradnji s Bajkologijom. Radionica je zamišljena kao kombinacija dijaloškog čitanja i kreativne aktivnosti, zasnovana na slikovnici „Gospodin Leptir“. Cilj radionice je upoznati djecu sa sadržajem priče i podstaći ih na razmišljanje o temama prihvatanja, različitosti i samopouzdanja.

Program se potom premješta u Buybook gdje ostaje do kraja dana, i u 16 sati bit će predstavljena knjiga „Duh bosanskog ćilima“ Amile Smajović, a s njom će razgovarati Maja Begtašagić. „Duh bosanskog ćilima“ autorice Amile Smajović je prva knjiga o bosanskom ćilimu, opsežna studija koja na više od 400 stranica analizira likovne i komunikološke aspekte bosanskog ćilima. Posebna pažnja posvećena je analizi geometrijskih motiva i simbola, njihovom historijskom porijeklu i različitim nazivima.

Nakon toga, u 17 sati, bit će predstavljena knjiga „Paralelni gradovi“ hrvatskog književnika Branka Čegeca. S autorom će razgovarati novinar i kritičar Đorđe Krajišnik. Branko Čegec je pjesnik, esejist i urednik. Bio je glavni urednik časopisa Quorum, a danas vodi izdavačku kuću Meandarmedia. Uređuje časopis Tema i predaje na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Autor je brojnih pjesničkih zbirki i knjiga eseja, te dobitnik nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus.

U 18 sati Ahmed Burić će razgovarati s Miloradom Popovićem o Popovićevoj knjizi „Smrti se podvaljuje“. „Ovo je čudnovat roman. Sve u njemu faktografski je do u tančinu vjerodostojno. A istovremeno sve je plod velike imaginacije. Samo što se povremeno ne zna čije. Ovo je pripovijest, rasprava i esej. Roman u formi obračuna s vlastitom poviješću. U njega je upleteno nekoliko biografija, Kišova je jedna od njih, ali nema među njima biografije koja bi doista bila dovršena i s kojom bi priča bila dovršena. Da bi mogla biti dovršena, potrebno bi bilo da se smrti ne podvaljuje.“

U 19 sati Judith Hermann će u razgovoru s Adisom Bašić predstaviti svoj roman „Doma“, u kojem govori o nepouzdanom sjećanju na ono što je bilo i o prelomnim trenucima života kada se stari svijet suši a rađa novi. Judith Hermann jedna je od najpoznatijih savremenih njemačkih spisateljica, čije su knjige prevedene na više od dvadeset jezika. Za roman „Doma“ osvojila je književne nagrade grada Bremena, regije Rheingau i „LiteraTour Nord“.  „Doma je nepredvidiv i ponosit roman koji je gotovo nemoguće protumačiti, i koji pokazuje da naći sebi dom i izgubiti samog sebe mogu biti dvije vrlo slične stvari…“ Uwe Wittstock, Focus

U 20 sati planirano je svečano otvaranje festivala – dodjela nagrade „Buybookova knjiga godine“ autorici Elif Safak koja će se uključiti online. Uz to, bit će održan i specijalni program „10 godina Bookstana“, a prisutnima će se obratiti direkcija festivala.

Pozivamo vas da nam se pridružite i nadamo se da ćete uživati u predstavljanjima prvog dana desetog po redu Bookstana. U prilogu vam šaljemo kompletan program festivala, te vizuale programa prvog dana.

Besplatne ulaznice dostupne su putem platforme Fiesta Lama: https://fiestalama.com/bs i na kasi knjižare Buybook. Ulaznice za programe Mladog kutka nisu potrebne.

Nakon višemjesečnog umjetničkog i organizacijskog procesa, Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije „SA Sinfonietta“ iz Sarajeva i Udruženje „Hila“ iz Zrenjanina privode kraju projekat „Dijahronijski kontrapunkt“, realizovan uz podršku British Councila u okviru regionalnog programa „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koji finansira Evropska unija.

Projekat „Dijahronijski kontrapunkt“ ponudio je jedinstvenu sintezu muzičke i književne umjetnosti, stavivši u fokus rad savremenih umjetnica iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i otvorivši prostor za kreativnu saradnju, nova umjetnička čitanja i dijalog kroz zvuk, riječ i interpretaciju. U okviru projekta realizovano je pet koncerata umjetničke muzike i pet promocija knjiga, čime je stvorena platforma na kojoj se umjetnosti višestruko prepliću — kroz izvođenje, čitanje, pisanje, slušanje i razgovor.

Tokom osmomjesečne realizacije projekta publici je predstavljeno pet koncerata umjetničke muzike, na kojima su nastupile članice ansambla „SA Sinfonietta“: violinistkinje Alma Dizdar i Tamara Arsovski, violončelistkinja Belma Alić, klaviristkinje Zerina Šabotić i Vladana Perović, te akordeonistica Belma Šarančić.

Posebnu vrijednost projektu daje i uključivanje mladih izvođačica – studentica Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu Sare Kasap, Klaudije Bošnjak i Eve Čalije, koje su aktivno učestvovale u koncertnim programima, razvijajući pritom vlastite umjetničke vještine u profesionalnom okruženju.

Koncertni repertoar obuhvatio je raznovrsna djela – od Bacha, Bibera i Boccherinija, preko Grażyne Bacewicz, Maxa Regera i Lere Auerbach, do Roberta i Clare Schumann, Reinholda Glièrea i Čajkovskog. Paralelno sa muzičkim programima, publici su predstavljene knjige autorki Jasne Kinđić („Oratorijum za pticu“), Ane Vučković („Bazen“), Danke Ivanović („Prazne kuće“), Jelene Anđelovski („Kuća se nije mrdnula“) i Ljiljane D. Ćuk („Uslovi nisu bitni“).

Svaka promocija bila je praćena i improvizacijama ansambla „SA Sinfonietta“, čime je stvoren poseban umjetnički dijalog između književnog i muzičkog izraza. Dodatno, svaki koncert praćen je ekfrastičkim tekstom, objavljenom na partnerskom portalu Strane.ba, dok su video materijali s promocija i intervjui s učesnicama dostupni na YouTube kanalu udruženja Strings Attached Sinfonietta, čime se omogućava produženi život projekta i širu dostupnost javnosti.

Program je ispratilo više od 400 posjetilaca: građani Sarajeva, kulturni profesionalci, studenti, turisti i mediji. Projekat je na taj način postao važno mjesto regionalnog kulturnog susreta i razmjene.

„Dijahronijski kontrapunkt“ je primjer kako interdisciplinarna umjetnička saradnja može oblikovati nove kulturne mostove u regionu, omogućujući afirmaciju umjetnica i jačanje profesionalnih veza među institucijama i udruženjima iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

U realizaciji projekta važnu podršku pružili su Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, izdavačka kuća Partizanska knjiga iz Kikinde i portal Strane.ba. Posebnu zahvalnost organizatori upućuju British Councilu i Evropskoj uniji na finansijskoj podršci u okviru programa CC4WBs, bez koje realizacija ovog programa ne bi bila moguća.

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu najavljuje šestu zvučnu izložbu i koncert žive elektroničke muzike koji organiziraju red. prof. dr. Dino Rešidbegović i asist. mr. Rijad Kaniža. Ovaj jedinstveni događaj bit će priređen u ponedjeljak, 7. jula 2025. godine, u Maloj sali MAS (soba br. 10). 

Zvučna izložba će biti otvorena od 15:00 do 20:30, a tom prilikom će svoje radove predstaviti studenti i nastavnici Muzičke akademije UNSA: Kanita Mujačić, Damir Vreva, Kerim Rahmanović, Hana Guska, Mirnes Dedić, Esad Bešlija, Mirza Gološ i asist. mr. Rijad Kaniža. Zvučni eksponati će posjetiteljima pružiti mogućnost slušnog opažanja različitih načina i umijeća dizajniranja zvuka u oblasti elektroničke i elektroakustičke muzike, odnosno analognih, digitalnih i hibridnih tipova zvučnih sinteza. 

Na koncertu žive elektroničke muzike, koji počinje u 19:00, osim autora zvučnih eksponata, nastupit će i njihov mentor prof. dr. Dino Rešidbegović, te asist. mr. Zlatan Božuta.

PIŠE: Dalibor Plečić

Ljudi nisu putopis; pre bi se reklo da je reč o svojevrsnom seizmografskom zapisu unutrašnjih i spoljašnjih potresa, gde Ajova postaje simbolička laboratorija – stakleno zvono pod kojim se ogoljena ljudska priroda može pomno posmatrati.

„Pakao su drugi ljudi“ iz Sartrove drame Iza zatvorenih vrata često se pogrešno tumači kao koncept odbacivanja drugog, iako se u toj rečenici krije mnogo složeniji narativ – da drugi ljudi takođe oblikuju naš identitet kroz svoje poglede, sudove i projekcije. Naš identitet nikada nije sasvim „naš“ – on je, takođe, proizvod tuđih percepcija.

E sad, šta se dešava kada tridesetak spisateljica i pisaca, sa egocentričnim centripetalnim silama koje oko njih vrte njihove neuroze, talente, traum i kaprise, smestite u privremeni, izolovani mikrokosmos jedne književne rezidencije?

Ko god je boravio na književnim ili sličnim umetničkim rezidencijama zna da se čin fizičkog pisanja ili stvaranja veoma retko odvija upravo tamo. Uloga rezidencije više je heurističkog karaktera, pa se vakat proveden u njoj koristi da bi se nešto rodilo, skuvalo, dinstalo, svarilo – ili kako vam drago – ono što će kasnije biti napisano. Upravo novo ostvarenje Senke Marić, Ljudi, autofikcijski je roman-dnevnik koji kroz fragmentarne zapise prati njeno iskustvo na književnoj rezidenciji u Ajovi  (Iowa, SAD), dok istovremeno istražuje teme identiteta, kolonijalizma, traume i književnog stvaralaštva. Ljudi je njen treći roman, nakon što je za svoj prvenac, Kintsugi tela, dobila nagradu „Meša Selimović, a za drugi Gravitacije, nagradu „Štefica Cvek“. Ako je Kintsugi tela bila intimna kontemplacija o bolesti kao ličnom frontu, u romanu Ljudi može se naslutiti latentan, ali istrajan otpor kolektivnim zabludama – o pripadanju, trajnosti i svrsi.

Ljudi nisu putopis; pre bi se reklo da je reč o svojevrsnom seizmografskom zapisu unutrašnjih i spoljašnjih potresa, gde Ajova postaje simbolička laboratorija – stakleno zvono pod kojim se ogoljena ljudska priroda može pomno posmatrati. Kroz šesnaest poglavlja, označenih datumima i lokacijama – Mostar, Beč, Zagreb, Sarajevo, Ajova – Marić nelinearnim vremenskim skokovima fragmentira stvarnost u kojoj je svaki odlomak tek trenutak u nizu nevezanih, ali simbolički povezanih iskustava. Ne radi se o klasičnom dnevniku – to su pre svega „ulomci vremena“ u kojima se prošlost i sadašnjost prepliću kroz narativnu kontemplaciju pripovedačice.

Marić u svojoj fragmentarnoj naraciji ne zazire od banalnosti – naprotiv, koristi je kao početnu tačku za sitna, ali temeljna otkrovenja o drugima, a pre svega o sebi. Piše o krhkosti pripadanja, o tankim granicama između bliskosti i otuđenja, o unutrašnjim migracijama koje nas prate čak i kada fizički napustimo prostor iz kog potičemo. Kako vreme rezidencije odmiče, Ajova postaje poprište tihih ratova, neizgovorenih paktova i pasivne agresije. Prijateljstva se sklapaju i raspadaju, simpatije tinjaju i gase se, u atmosferi zgusnutoj nedorečenim namerama i latentnim takmičarskim impulsima. Marić vivisecira ovu dinamiku precizno, demistifikujući performativnu prirodu intelektualnih krugova, u kojima je borba za pažnju, relevantnost i potvrdu tiha, ali neprekidna. Na koncu, katalizator razbijanja koherentnosti te nemale grupe ljudi jeste izbijanje sukoba u Gazi. Taj trenutak bespoštedno infiltrira globalnu tragediju u njihov intimni prostor. Iluzija o apolitičnoj, univerzalnoj ljudskosti više se ne može održati. Sukob ih prisiljava da zauzmu stranu, razotkrivajući ideološke i kulturološke ponore koji su sve vreme postojali ispod površine. Marić ovde suptilno prikazuje nemogućnost bekstva od konteksta iz kog potičemo i ukazuje na to kako se, na kraju, svaka priča svodi na pitanje moći i identiteta.

Marić piše u prvom licu i sve vreme se obraća intimnom, nepotpuno definisanom adresantu, ali se iz konteksta može shvatiti da se radi o njenom sinu. Međutim, priroda primaoca poruke ne sputava naratorsku temeljnost i iskrenost. Upravo tom iskrenošću, ovo štivo – jednostavnošću stila i suzdržanošću u opisima – zavarava da je reč o „plitkom potoku“. Međutim, ontološka priroda ovog teksta seže mnogo dublje, u ponore ljudskog identiteta i ljudskih odnosa. U tim odnosima gubi se oštra granica između nas samih i drugih „ljudi“ – ako je ikada i postojala.

https://bookstan.ba

Ovogodišnja selektorica bosanskohercegovačkih predstava je dramaturginja, pozorišna kritičarka, publicistkinja i prevoditeljica Petra Pogorevc. Pogorevc je rođena je 1972. u Sloveniji. Diplomirala je komparativnu književnost i teoriju književnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od1993. počela je raditi u slovenačkom kulturnom prostoru kao novinarka, kritičarka, publicistkinja i prevoditeljica. Od 2007. zaposlena je u Mestnom gledališču Ljubljana kao dramaturginja i urednica serije knjiga MGL Biblioteke. Kao dramaturginja radila je sa mnogim slovenačkim i stranim rediteljima. Uredila je četrdeset knjiga iz oblasti teorije, historije i prakse pozorišta, plesa i savremene scenske umjetnosti. Godine 2020. napisala je knjigu Rac: biografski roman o Radku Poliču, nakon koje je 2022. godine uslijedila knjiga Joži: biografski roman o životu Jožice Avbelj. U februaru ove godine odbranila je doktorsku disertaciju na ljubljanskoj Akademiji za teatar, radio, film i televiziju, na temu smrti i tugovanja kao graničnih i transformativnih faktora u savremenoj scenskoj umjetnosti.

Pogorevc je izabrala dvije bh. predstave koje će biti dijelom 65. izdanja Festivala MESS, a to su predstave: „Svijet i sve u njemu“, rediteljice Selme Spahić, prema romanu „Bejturan i ruža“ Aleksandra Hemona, a u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, te predstava „Blank“, prema istoimenoj knjizi Feđe Štukana, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića, a u produkciji Kamernog teatra 55 i udruženja „Moje pozorište“.

Dostavljamo obrazloženje selektorice o njenim razlozima za izbor ovih domaćih predstava:

„Odabrane predstave imaju, prije svega, zajedničko to što su ambiciozne i neustrašive u namjeri da savremene prozne narative, koje u oba slučaja potpisuju međunarodno prepoznatljivi domaći autori srednje generacije, uspješno prenesu u pozorišni medij. U slučaju predstave „Svijet i sve u njemu“, za to su zaslužne autorice dramatizacije Selma Spahić, Emina Omerović i Nejra Babić Halvadžija, koje su suptilni svijet Hemonovog romana prenijele u složenu i pažljivo orkestriranu scensku priču o zabranjenoj ljubavi koja se rodila u mračnoj sjeni prvog svjetskog rata. Predstava promišljeno obuhvata nekoliko decenija, maštovito savladava brojne vremenske i prostorne preokrete, te sugestivno prikazuje usko isprepletene sudbine dvaju sjajnih protagonista i brojnih vješto odglumljenih sporednih likova. U slučaju predstave „Blank“, koju je za pozornicu adaptirao reditelj Kokan Mladenović, narativna struktura dobiva opipljivu nadogradnju u metafori aerodroma na kojem je mali čovjek tokom rata, ovaj put onog posljednjeg iz devedesetih, prisiljen da se bori za život usred njegovog opšteg zastoja. Autentična i provokativna ispovijest autora, koji je prisutan u predstavi, ali ne da bi glumio samog sebe, razvija se u snažan iskaz glumačkog ansambla, čiji se članovi odlično snalaze u ulogama autora i njegovih saputnika, kao i u dobro uigranim kolektivnim scenama.

Iako prihvataju izazov s velikom glumačkom postavom, obe predstave se odvijaju pred malobrojnom publikom i fokusiraju se na izravan i intiman kontakt s njom. U tome mogu biti uspješne jer na hrabar, neukrašen i beskompromisan način govore o jedinoj stvari koja preživljava svako, ma koliko razorno i destruktivno nasilje: o ljubavi. U vremenu kada svijet potresaju brojni novi ratovi, a čovječanstvo ne prestaje izazivati vlastito uništenje, njihova poruka je itekako važna. Pozorište u oba slučaja oživljava kao mjesto susreta, u kojem intimno iskustvo čitanja proze prerasta u kolektivno iskustvo izvjedbe i razmjene priča, koje ne samo da izazivaju emocionalne reakcije, već i prenose brojne značajne uvide o životu, pogotovo o smislu naše bolne, ali uporne borbe za njega.“

Sve aktivnosti J.U. MES možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.

Nakon što je njen otac, službenik međunarodne organizacije, poginuo tokom angažmana na obnovi infrastrukture u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Birgit Ludwig godinama kasnije kreće na lično putovanje kroz zemlju kojoj je on nastojao pomoći. Taj put rezultirao je nastankom serije “Antidotes” (2021–2024) – slojevitog umjetničkog rada koji kombinuje kolornu fotografiju i tekstove u formi bilješki, svjedočanstava i ličnih refleksija.

Serija obuhvata 38 fotografija nastalih u Sarajevu, Srebrenici, Višegradu i drugim mjestima – mapira susrete, prostore sjećanja i tihe tragove ličnog i kolektivnog gubitka. Izložba je prethodno predstavljena u Luksemburgu, a sada po prvi put dolazi pred bosanskohercegovačku publiku.

Birgit Ludwig (1977, Luksemburg) je filmska radnica i vizuelna umjetnica koja živi u Londonu. Njeno stvaralaštvo spaja fotografiju, tekst i film, a istražuje teme pamćenja, gubitka i prostora identiteta. Njeni radovi prikazani su na festivalima i u galerijama širom Evrope (Berlin, London, Pariz), a 2021. godine dobila je podršku Centra nacionalne audio-vizuelne umjetnosti (CNA) za fotografski projekat u Bosni i Hercegovini. Bila je finalistica Sarajevo Photography Festivala 2023. godine, a trenutno radi na filmskom projektu u Palestini.

Ovaj projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture Luksemburga i Kultur | lx – Savjeta za umjetnost Luksemburga, a djelimično ga je producirala i ustanova Konschthal Esch.

Dobrodošli na otvorenje izložbe – ponedjeljak, 30/06/2025 u 17 sati!

Izbor autora i autorica koji nam iz cijelog svijeta dolaze na ovaj Bookstan odredila je centralna festivalska tema, a to je Deto(nacija).

‘Detonacija’ je jedna od onih riječi koje nas podsjećaju da, kada se stvarnost kakvu poznajemo razara, netaknutim ostaju riječi da je opišu, da joj svjedoče. Čak i u očitoj odsutnosti smisla, prisutne su riječi koje bi o tome mogle govoriti. Pjesma vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga, naslovljena DETO(NACIJA), nam ove godine, povodom jubilarnog desetog izdanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan, služi kao nadahnuće i motiv za traganjem ‘umjetnog’ korijena riječi pa, ovako raščlanjena, ‘deto-nacija’ ohrabruje da u njoj uvidimo značenje koje je bitno duhu našeg doba: isjeći komad dana / iz kao bomba blještave stranice. // Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš, / ali nikad dovoljno da prodre u kosti// & ostane. (prev. Ulvija Tanović).

Desetogodišnja povijest Bookstana niže teme uokvirene konceptima poput ‘granica i ograničenja’, „fantoma slobode“ i „opsadnog stanja“. Dosadašnjim radom, Bookstan smo posvetili razbijanju globalnih podjela  gostovanjima autora krhdrustvena.djelatnost@sarajevo.bakih identiteta i manjinskih pripadnosti, istraživanju vidika slobode, fluidnih narativa i kolonijalne historije, propitivanju načina na koje se književni kosmos razvija uslijed društvenog haosa, kao i mehanizama kojima se život i umjetnost međusobno opsjedaju.

Naše teme su općenito zabrinute nad nasiljem koje si ljudi međusobno nanose, razlozima i učincima destrukcije društva i etičkih principa koji se činjenično nište, a potom uskrsavaju putem − neizbježno literarnog − traganja za smislom naših rušilačkih tendencija. Upravo nas ta nada u smisao, ta potreba za smislom, vraća književnosti kao osovini našeg znanja, našeg značenja u (suštinski literarnoj) stvarnosti.“

Lamija Milišić, izvršna direktorica festivala

Besplatne ulaznice za festival bit će dostupne na kasi knjižare Buybook (Radićeva 4) od srijede, 25. juna, a rezervacije su već sada moguće putem platforme Fiesta Lama: https://fiestalama.com/bs

Ulaznice za Mladi kutak nisu potrebne.

Predrag Finci, Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku)

PIŠE: Zerina Arnaut

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti.

Predrag Finci, filozof, esejist i pisac, u svom djelu Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku) ispisuje svojevrsni emotivno-filozofski leksikon rodnog grada, u kojemu se individualno sjećanje susreće s kolektivnom traumom, a jezik postaje sredstvo oblikovanja izgubljenog svijeta. Kroz refleksije o ljudima koji su svojim životom i djelovanjem oblikovali autorovo iskustvo grada, od Alije Akšamije do Miodraga Žalice, Finci “šeta” gradskim ulicama i evocira slike Sarajeva razapetog između nostalgije i nestanka, realnosti i sjećanja. Od djetinjstva sam bio sklon umjetnosti, u njoj nalazio svoj svijet i gradio svoju “drugu stvarnost”, pa život provedoh u umjetnosti i s umjetnicima. Dugo sam u tom svijetu bio najmlađi, onda, čini mi se odjednom, postadoh najstariji.

Abecedarij bivšeg Sarajeva  komponiran je kao niz fragmentarnih zapisa koji slijede abecedni red – od “A” do “Ž”. Ovaj izbor strukture nije tek formalna odluka, već duboko simbolična: abeceda kao temelj jezika postaje temelj pamćenja, dok fragmentarnost odražava isprekidani tok sjećanja. Ova knjiga strukturom podsjeća na Fincijevu knjigu Zapisi veselog filozofa, gdje je historija filozofije ispričana kroz niz fragmenata koji su narativni i hermetični.

Već u uvodu Abecedarija Finci naglašava važnost svog interesovanja za estetiku i filozofiju umjetnosti, koje se počelo razvijati za vrijeme studija filozofije u Sarajevu, Parizu i Freiburgu. Istovremeno, autor navodi kako upravo u Sentimentalnom uvodu u estetiku o filozofiji počinje pisati kao o nečemu ličnom, što može imati karakter općeg, na čemu počiva ova knjiga. O tome govori i u Dodatku, gdje nam pruža pogled na estetiku kao teorijsku disciplinu. Tu nabraja najvažnije stavove o estetici, njen historijski razvoj, govori o simbolima i oblicima, o Bitku i problemima discipline koja se bavi umjetničkim djelima čija karakteristika je da, iako su historijski uvjetovana, prevazilaze granice vremena i prostora. Cjelovito djelo je najpotpuniji izraz osjetilnosti i eho svih ljudskih duhovnih moći. Umjetnost je isijavanje Bitka.

Finci ne piše memoare, niti nudi hroniku grada. Njegovo pisanje je refleksivno, filozofsko, lirsko. Stil je sažet, kontemplativan, često meditativan, a svaki fragment je poput samostalne misli ili misaonog eseja. Grad se ne opisuje direktno, nego se razotkriva kroz pojmove poput “som”, “rat”, “tišina”, “zima”, što ukazuje na univerzalnu dimenziju iskustva egzila, a ne samo na konkretni topos Sarajeva.

Jedna od središnjih tema Fincijevog abecedarija jeste, dakle, ideja grada kao doma. Sarajevo je u knjizi prisutno i odsutno, ono je mjesto stvarnog djetinjstva i mladosti, ali i metafora gubitka, jer je “bivše” u naslovu indikator da se o tom gradu više ne može govoriti u sadašnjem vremenu. Autor time svjesno unosi nostalgičan ton, ali i ironijsku distancu. Grad u kojemu je odrastao više ne postoji, ne samo zbog ratnog razaranja, već i zbog egzistencijalnog pomaka.

Ova pozicija reflektira melanholiju, ali ne i sentimentalnost, Finci ne romantizira grad, već ga dekonstruira, dovodi u pitanje, analizira. Filozofski ton djela jasno je prepoznatljiv u načinu na koji se autor bavi pojmovima: “Dom” nije samo mjesto stanovanja, već egzistencijalni temelj. “Rat” nije samo historijski događaj, nego egzistencijalna prijetnja identitetu. Posebno važnu ulogu u Abecedariju bivšeg Sarajeva ima jezik. Finci piše jasnim, čistim jezikom, lišenim patetike, ali punim emocionalne rezonance. Jezik postaje most između prošlosti i sadašnjosti. Finci implicitno postavlja pitanje: da li se sjećanje može artikulisati bez jezika? Da li je moguće zadržati sebe ako se izgubi jezik doma? U tome se ogleda filozofska dubina knjige, koja prevazilazi autobiografsku dimenziju.

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti. U vremenu kad su memorije rasute, a identiteti nestabilni, Finci nudi jedno introspektivno svjedočanstvo o potrebi za smislom – čak i kada ga tražimo među ruševinama vlastite prošlosti.

https://bookstan.ba

Fondacija UNIQA SEE FUTURE, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, s ponosom predstavlja selekciju pet filmskih projekata u okviru „Programa podrške filmskim autoricama“ („Female Filmmakers Support Programme“). Pokrenut 2024. godine, ovaj program ima za cilj da podrži i osnaži žene filmske autorice iz šest zemalja Jugoistočne Evrope u kojima UNIQA osiguranje djeluje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske.

Program podrške filmskim autoricama kreiran je s namjerom jačanja prisustva i vidljivosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, kroz finansijsku podršku, mentorstvo i profesionalni razvoj. Odabrane autorice ujedno dobijaju podršku kroz CineLink Industry Days, profesionalnu Training and Skills platformu Sarajevo Film Festivala. 

Pet odabranih projekata zvanično je predstavljeno na Slano Film Days 2025. 

Izabrani projekti su:

• THE POSSESSED (igrani film)

Režija: Ena Sendijarević (Bosna i Hercegovina)

Produkcija: SCCA/pro.ba (BiH), Studio Ruba (Nizozemska)

• AIR IN A BOTTLE (igrani film)

Režija: Aida Begić (Bosna i Hercegovina)

Produkcija: This and That Productions (Srbija)

• EMBRYO (igrani film)

Režija: Maša Šarović (Crna Gora)

Produkcija: KINO d.o.o. (Crna Gora)

• THE LAST NOMADS (dokumentarni film)

Režija: Biljana Tutorov (Srbija)

Produkcija: WAKE UP FILMS (Srbija)

• CONFESSIONS OF A FEMALE GAMER (dokumentarni film)

Režija: Dolya Gavanski

Produkcija: Agitprop (Bugarska), Thea Films (Bugarska) 

Ovi projekti izdvojili su se snažnom autorskom vizijom, originalnim pristupom i posvećenošću pričanja važnih i uzbudljivih priča koje odražavaju savremeni trenutak i potiču dijalog. Izabrani projekti će dobiti finansijsku i profesionalnu podršku koja će im pomoći da nastave razvoj i realizaciju svojih projekata u fazama produkcije i postprodukcije.

Ukupan fond programa za 2025. godinu iznosi 180.000 eura, s ciljem snažne posvećenosti principima rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji. 

Ova inicijativa prvi put je predstavljena na Slano Film Days 2024.

„Projekat ‘Female Filmmakers’ bio je jedan od prvih većih projekata SEE Future Fondacije, i izuzetno sam ponosan na činjenicu da je već ostavio snažan trag na regionalnoj filmskoj sceni. Posebno sam zahvalan na izvanrednoj saradnji sa Slano Film Days, Sarajevo Film Festivalom, kao i svim partnerima koji su prepoznali važnost projekta i podržali nas u njegovom ostvarenju. Zajedničkim snagama, u kratkom vremenu, uspjeli smo pružiti podršku pet izuzetnih, inspirativnih i talentovanih autorica i na taj način značajno doprinijeti vidljivosti i afirmaciji stvaralaštva u regiji. Čestitam svim dobitnicama i radujem se realizaciji njihovih sjajnih projekata. Nadam se da ćemo uskoro imati priliku da pogledamo njihove filmove na velikom platnu“, rekao je Adel Bahtanović, predsjednik UNIQA SEE regije. 

„Od samog početka, Slano Film Days zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu čuti i podržati novi glasovi. Ovaj program prirodni je nastavak te vizije: usmjeren je na isticanje autorica čiji rad izaziva, inspirira i pokreće. Podržavajući njihove stvaralačke puteve, pomažemo oblikovati uključiviju i dinamičniju budućnost kinematografije u našoj regiji“, izjavio je Mirsad Purivatra, autor koncepta i direktor Slano Film Days. 

„Kroz partnerstvo s UNIQA-om i njihovom novoosnovanom fondacijom, koja je posvećena podršci umjetnosti, sportu, a sada i filmu, možemo strateški djelovati te adresirati – i nadamo se ispraviti – neke od sistemskih neravnoteža u financiranju filmova. Ova će inicijativa posebno pružiti podršku filmovima i projektima koje stvaraju autorice. Sarajevo Film Festival oduvijek se zalaže za rodnu ravnopravnost u kinematografiji i ponosni smo što tom cilju doprinosimo kroz ovako konkretan i značajan projekt“, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.

Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, 24. juna 2025. godine u 19:30 nastupit će Impro ansambl MAS. Koncert programskog naziva “PIERROT 21” uključuje koncept “Layers and Contours” (2025) koji je osmislila umjetnička voditeljica ansambla dr. Hanan Hadžajlić. 

Članovi Impro ansambla MAS: Emi Trnka (klavir), Kerim Rahmanović (klavir),  Laura Maslać (klavir), Roko Škobić (gitara), Josip Zubonja (gitara), Hana Hamza (violončelo),  Kanita Mekić (violončelo), Una Iman Muhić (violina), Sara Kasap (violina), Emir Hadžialjević (klarinet), Emil Pilica (harmonika), Rijad Šarić (saksofon), Marija Mila Milas (flauta) i Larisa Lejla Droce (violina). 

Program: 

LAYERS AND CONTOURS (2025)

I – Countdown Ritual: Pierrot 21

II – Activation Protocol

III – Blast Morphology

Ulaz je slobodan.

Impro ansambl MAS djeluje pri Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu od 2017. godine kao kolektiv studenata i alumnija predmeta Slobodna improvizacija u kompoziciji, fokusiran na razvoj vještina kompozicije u realnom vremenu, istraživanje odnosa zvuka, geste i forme, te poticanje kreativnog mišljenja i kolektivne muzičke interakcije.