Autor: urednik

U Historijskom muzeju BiH, 5. i 6. septembra s početkom u 18 sati, bit će izveden umjetnički performans pod nazivom “Glas kamena – Euritmija”, koji kroz ples, poeziju i muziku oživljava naslijeđe stećaka i liriku Maka Dizdara.

Performans je inspirisan zbirkom poezije Kameni spavač Maka Mehmedalije Dizdara, u kojoj stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici – postaju nosioci poruka iz prošlosti. U ovom programu, pjesnički motivi pretočeni su u euritmiju, savremeni plesni izraz nastao u Njemačkoj, koji pokret koristi kao medij između riječi i muzike.

Uz ples, program uključuje i izvođenje uživo na violončelu. Muziku potpisuju kompozitori Zoltán Kodály i György Kurtág, čija djela donose izražajnu i energičnu muzičku podlogu. Violončelo svira Vladimir Bogdanović, muzičar sa dugogodišnjom međunarodnom karijerom i član italijanskog kvarteta Werther.

Ansambl čine profesionalni eurtmisti: Anna Radin (Njemačka), Swenja Reinaerdts (Švicarska), Anna Friedel (Njemačka), Angeline Hofstee (Holandija) i Aylin Bayboga (Italija). Okupljeni posebno za ovu turneju, umjetnici donose različita iskustva iz brojnih evropskih ansambala i projekata. Tehničku podršku programu pruža Cajetan Kartje.

„Glas kamena – Euritmija“ nakon Sarajeva gostuje i u Mostaru, Tuzli, Beogradu i Zagrebu.

Ulaz je slobodan.

U znak sjećanja na trideset treću godišnjicu paljenja sarajevske Vijećnice, prenosimo tekst Buybookove najčitanije autorice, britansko-turske nagrađivane spisateljice i društvene aktivistice Elif Șafak s njenog Substack naloga Unmapped Storylands. Osvrćući se na stradanje biblioteka i uništavanje knjiga u Sarajevu, Șafak piše o pošastima ratova, o nasilju, dehumanizaciji i kulturocidu, naglašavajući važnost očuvanja kulture, kolektivnog pamćenja i čovječnosti, dok kroz Hafizove stihove podsjeća na hrabre ljude čija imena ne smijemo zaboraviti.

PIŠE: Elif Șafak

TEKST PREVELA I UREDILA: Ida Hamidović

Aida…

Ljeto je i želim pisati o tebi. Nikada se nismo upoznale, ali ti si mi sestra prirasla srcu. Prevazilazeći granice prostora i vremena, želim da ljudi pamte tvoje ime: Aida.

Prošle su trideset tri godine otkako je 1992. počela opsada Sarajeva, donoseći neopisivu patnju i ono što će učenjaci jednog dana opisati kao „najveći pojedinačni čin spaljivanja knjiga u historiji“.

Svaki rat je stravična i goruća lekcija koja nas uči da moramo zaustaviti ludilo nasilja i dehumanizacije, a ipak je nikada ne naučimo.

Ratovi ne samo da ranjavaju, sakate i ubijaju hiljade nevinih ljudi, izazivajući beskrajne tragedije i traume koje zacjeljuju generacijama, već ujedno uništavaju i prirodu i kulturu u ogromnim razmjerima.

Drveće, voda, zemlja… sve pati usred besmislenog nasilja. I oni bivaju sravnjeni, zatrovani, spaljeni. Isto tako i biblioteke, pismenost i književnost. I oni su nemilosrdno na meti fanatika. Jer, ekstremisti isuviše dobro znaju da, kako bi istrijebili jednu zajednicu i zatrli nadu, moraju ciljati i njene priče, pjesme i balade. Sjećanja. Zato uvijek spaljuju knjige – zajedno s ljudskim bićima.

Gazi Husrev-begova biblioteka, smještena u starom dijelu Sarajeva, osnovana je 1537. godine. To je mjesto žila kucavica kolektivnog pamćenja i identiteta. Tu se brižljivo čuvaju hiljade godina historije. Kada je počeo rat, pod njenim krovom nalazilo se više od 100.000 rukopisa. Svaki od njih je dragocjen, jedinstven. Svi su morali biti spašeni od bombi, metaka i mržnje. Mnogo kasnije, prisjećajući se tih užasnih dana, direktor biblioteke dr. Mustafa Jahić izgovorio je ove dirljive riječi: „Spašavanje dokumenata civilizacije, po mom mišljenju, jednako je spašavanju ljudskih života. Knjige su naša prošlost, naši korijeni. Bez prošlosti nemamo ni sadašnjosti ni budućnosti.“

I upravo su to bibliotekari tada učinili, počeli su prenositi rukopise širom grada, prebacujući ih iz jednog skrovišta u drugo. Radili su to pod snajperskom vatrom i neprekidnim granatiranjem, rizikujući vlastite živote. Bez ikakve opreme za transport knjiga, koristili su sve što su mogli pronaći, čak i stare kutije od banana.

Zatvaram oči i mislim na jednu od tih knjiga: zbirku poezije velikog perzijskog pjesnika Hafiza – iluminirani rukopis čije su stranice predivno oslikane i pozlaćene, artefakt izuzetne ljepote, dubine i mudrosti, žurno ubačen u kutiju i munjevito prenošen s jednog mjesta na drugo, dok svuda unaokolo i dalje padaju bombe, a meci fijuču.

Istog onog Hafiza koji je napisao: 

Volio bih da ti mogu pokazati,
Kada si usamljen ili u mraku,
Zadivljujuću svjetlost
Tvog vlastitog bića!

A zatim je tu bila Aida Buturović… Vjerovatno svaki bibliotekar na svijetu zna za njeno ime.

Rođena 1960. godine, Aida je studirala književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Voljela je knjige, znanje, kulturu, književnost. U ljeto 1992. godine, imala je trideset dvije godine, bila je istaknuta bibliotekarka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. To nije bilo obično mjesto, već prava riznica koja je čuvala oko dva miliona knjiga, uz rijetke rukopise i crteže koji datiraju još iz vremena Osmanskog Carstva.

Ako pročitate svjedočanstva onih koji su preživjeli granatiranje i paljenje ove neizmjerno važne biblioteke, gotovo svi se sjećaju iste stvari. Kažu nam da su svi koji su se tada nalazili unutra, kada je prva granata pala na krov, a prvi plamenovi buknuli oko kupole historijske zgrade, osjetili toliku nemoć da su zaplakali.

Vatrogasci su pokušavali ugasiti vatru, ali su ih snajperisti sistematski gađali kako bi im onemogućili rad. (Godinama kasnije, Radovan Karadžić će biti osuđen za višestruke ratne zločine.) Vatra se širila zapanjujućom brzinom uz neprekidno granatiranje. Ubrzo je postalo jasno da se zgrada ne može spasiti. Ali šta je s knjigama?

Među onima koji su pojurili da spašavaju knjige bila je i mlada bibliotekarka Aida. Usred dima i vatrene stihije, čak i nakon što su mnogi drugi već odustali, ona je i dalje iznosila knjige u naručju.

Aida je poginula pokušavajući spasiti rukopise iz vatre. Njena sestra, Amila Buturović, profesorica historije religije i kulture u Torontu, pisala je o tome kako je Aida uvijek bila sretna kada je bila u biblioteci, i kako joj je, kada je tek počela raditi, rekla: „Družim se s divnim kolegama i divnim knjigama. Imam svoj mir.“

Družiti se s divnim ljudima i divnim knjigama.

Samo zaljubljenik u književnost može reći nešto tako.

Samo neko poput Aide.

Aida Buturović

U svojoj knjizi Burning the Books, Richard Ovenden, glavni bibliotekar biblioteke Bodleian na Univerzitetu u Oxfordu, vodi nas na fascinantno putovanje kroz 3.000 godina historije, dokumentujući kako su biblioteke i arhivi uvijek iznova namjerno uništavani. Od Ašurbanipalove biblioteke, preko Aleksandrijske biblioteke, do razaranja Kuće mudrosti u Bagdadu…

I to se još uvijek događa, dan-danas. Ukrajina, Gaza, Sudan, Afganistan… knjižare, arhivi, biblioteke…

Francis Bacon upečatljivo je opisao samu biblioteku Bodleian – i vjerujem da to vrijedi za bilo koji kulturni centar u svijetu. Rekao je: „Bila je to arka koja spašava znanje od potopa.“

Kako gradimo i čuvamo te arke? Kako uprkos poplavi neznanja, mržnje, ravnodušnosti, podjela, razaranja, preopterećenosti informacijama i dehumanizaciji, njegujemo književnost i ljubav, znanje i empatiju, povezanost i humanost?

Tako što ćemo pamtiti Aidu, i sve one koji su, baš kao ona, učinili sve što su mogli da njeguju kolektivno pamćenje, suživot, mir i umjetnost pripovijedanja – one koji su voljeli knjige zadivljujućom svjetlošću svog vlastitog bića.

Fotografija Elif Șafak (c) Ferhat Elik

bookstan.ba

Septembar 2025. godine
Projekcije od 19:00 sati
Alipašina 19

Program:  ”JOSIP PEJAKOVIĆ”
( In Memoriam 1948. – 2025. )

Ponedjeljak 08.09.2025.
GLUVI BARUT / Silent Gunpowder
BiH 1990.god. 112.min.
Režija: Bahrudin Čengić Bato
Uloge: Mustafa Nadarević, Branislav Lečić, Josip Pejaković…

Utorak 09.09.2025.
SAVRŠENI KRUG / Le cercle parfait
BiH / Francuska 1997.god. 108.min.
Režija: Ademir Kenović
Uloge: Mustafa Nadarević, Almedin Leleta, Josip Pejaković…

Srijeda 10.09.2025.
SVE DŽABA / All for Free
Hrvatska / BiH / Srbija 2006.god. 95.min.
Režija: Antonio Nuić.
Uloge: Rakan Rushaidat, Nataša Janjić, Josip Pejaković…

Četvrtak 11.09.2025.
TEŠKO JE BITI FIN / It's Hard to Be Nice,
BiH 2007.god. 95.min.
Režija: Srđan Vuletić.
Uloge: Aleksandar Petrović Saša, Daria Lorenci, Josip Pejaković…

Program:  ”VAL KILMER”
( In Memoriam 1959.- 2025. )

Petak 12.09.2025.
PRAVA ROMANSA / True Romance
SAD 1993.god. 116.min.
Režija: Tony Scott
Uloge: Christian Slater, Patricia Arquette, Val Kilmer…

Cijena ulaznice 5 KM

YU Dokumenta do SubDokumenta, te niz specijalnih i pratećih programa. U okviru bijenala bit će predstavljene i četiri galerije suvremene umjetnosti: Manifesto (Sarajevo), Vagon (Banja Luka), OK Galerija (Rijeka) i B2 (Beograd). Poseban segment čine paneli posvećeni historijskom kontinuitetu bijenala, ali i recentnim umjetničkim tendencijama u polju suvremene i vizualne umjetnosti.

Na bijenalu SubDokumenta bit će predstavljena djela i radovi brojnih umjetnika, među kojima su: Marina Abramović, Ambrosija, Mrđan Bajić, Vinko Barić, Bardh – I Rafet Jonuzi – T., Gildo Bavčević, Kemil Begtaši, C. Elena, Mimmo Catania, Benjamin Čengić, Mirza Čizmić, Danica Dakić, Vlasta Delimar, Juraj Dobrović (B2), Dženat Dreković, Jasmin Duraković, Goran Đorđević, Dado Đurić, Uroš Đurić, Mohammed El Mourid, Slobodan Era Milivojević, Marko Frančesević, Alma Gačanin, Renate Graf, Zoran Grebenarović (B2), Jusuf Hadžifejzović, Mirsad Hadžikarić, Lamija Halilagić, Nela Hasanbegović, Amel Hodžić, Hyo-sung Pang, Bora Iljovski, kolektiv Irwin, Josip Ivančić, Mirsad Jažić, Kasja Jerlagić, Dorian Jovanović, Dean Jokanović Toumin, Ismet Jonuzi, Šejla Kamerić, Alija Kamber, Narcis Kantardžić, Emir Kapetanović, Kim Jae-Kwan, Nina Komel, Miklavž Komelj, Milomir Strašni Kovačević, Ivan Kožarić, Danilo Kreso, Rade Kundačina (B2), Sanja Latinović, Fikret Libovac, Lim Eun Su, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Kata Mijatović, Danijela Mijić, Radenko Milak, Mladen Miljanović, Milija Miočević, Genzi Mulliçi, Hamzalija Muhić, Goce Nanevski, Dorotej Neskovski, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Džejlana Karaman Pašić, Nusret Pašić, Milija Pavićević, Zoran Pavelić, Mileta Prodanović, Ivana Radovanović, Ismet Ramičević, Slobodan Vidović, Selma Selman, Miodrag Spasojević, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Bojan Stojčić, Gabrijel Stupica, Šahin Šišić, Adnan Šopović, Ilija Šoškić, Mladen Talanga, Andrej Tišma, Miloš Trakilović, Selman Trtovac, Dragomir Ugren (B2), Slobodan Vidović, Vladimirka Velaga i Almin Zrno.

Spisak umjetnika nije konačan, jer će tokom trajanja bijenala do kraja septembra biti uključena i nova imena.

“Muzički  kamp  za  mlade  virtuoze”  prva  je  inicijativa  pokrenuta 2019. u  Bosni  i  Hercegovini  kao  platforma  za  mlade  violiniste, učenike  osnovnih i srednjih muzičkih škola, koja  im  omogućava  resurse za zajedničko  učenje  i sviranje,  proširivanje   potencijala  te  stvaranje  ličnih  i  profesionalnih  veza  kroz  zajedničko  muziciranje. Nakon što su kroz prva dva izdanja, u organizaciji Udruženja za istraživanje umjetnosti “Artes”, postavljeni temelji  za  čvršće  umrežavanje institucija svih nivoa muzičkog obrazovanja i pojedinaca  iz  različitih  sredina  diljem  Bosne  i  Hercegovine, ovaj projekat nastavlja rasti, proširujući svoje dosadašnje kapacitete. 

Kao učesnici Muzičkog kampa za mlade virtuoze, troje mladih violinista iz Bosne i Hercegovine će, uz brojne korejske muzičare različitih generacija, biti gosti koncerta “Mir za buduće generacije” koji se održava u petak, 29. avgusta 2025. godine, kao prateći program Konferencije o liderstvu mladih u procesu ujedinjenja Sjeverne i Južne Koreje na Univerzitetu Kangwon u Samcheoku, u južnokorejskoj provinciji Gangwon u organizaciji Samcheok Heritage Cultural Foundation, na čelu sa direktoricom Tae-Eun Shim. 

Kao eksperti iz ove oblasti, na naučnom skupu će učestvovati prof. dr. Cheolwoo Park sa Univerziteta Kangwon, kao i prof. dr. Ha Kwang-min, predavač na Univerzitetu Chongshin u Seoulu i generalni sekretar Centra za istraživanje i edukaciju o ujedinjenju Sjeverne i Južne Koreje koji djeluje pri ovom univerzitetu. Kao važan aspekt programa bit će sagledani načini poticaja procesa pomirenja i pronalaženja održivih rješenja u očuvanju stabilnosti zajednice u postkonfliktnom periodu kroz iskustva zemalja koje su, poput Korejskog poluotoka, u prošlosti bile pogođene konfliktima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu, kao primjer poticajne prakse u primjeni umjetnosti i obrazovanja kao snažnih transformativnih alata za prevazilaženje političkih i društvenih podjela u Bosni i Hercegovini trideset godina nakon rata, prepoznat je projekat “Muzički kamp za mlade virtuoze” o kojem će na konferenciji govoriti prof. dr. YeonJu Jeong, umjetnička voditeljica projekta i redovna profesorica Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Tim povodom koncertni podij će sa Omladinskim orkestrom grada Samcheoka dijeliti Antonio Šarić (Mostar), Iva Ristić (Banja Luka) i Matea Popović (Novi Travnik), i time napraviti značajan korak ka uspostavljanju trajnih veza između mladih iz BiH i Južne Koreje. Iako naizgled dolaze iz potpuno različitih geografskih i kulturoloških konteksta, mladi muzičari iz obje zemlje odrastaju u društvima koja se i dalje suočavaju s posljedicama iskustva rata i kolektivnih trauma u recentnijoj prošlosti. Ipak, primarna tačka njihovog susreta i međusobnog prepoznavanja jeste posvećenost muzičkoj izvrsnosti koja postaje zajednički krajnji cilj. U toj potrazi svaka “vanmuzička barijera” gubi relevantnost, a kompas postaje komunikacija, komplementarnost i solidarnost. Stoga, ovaj koncert nije isključivo povod za susret kultura – već i dokaz (na simboličkoj razini) da su zajedništvo i empatija jedini način istinskog progresa univerzalno primjenljiv na svaku ljudsku djelatnost – a upravo ovi faktori su direktno proporcionalni nivou kohezivnosti i mira društva na lokanom, ali i globalnom planu.

Samcheok Heritage Cultural Foundation osnovana je s ciljem rješavanja problema infrastrukturne zapostavljenosti unutar provincije Gangwon kroz podršku kulturnim i umjetničkim organizacijama, te razvoj i jačanje kulturno-umjetničkih zajednica, s posebnim naglaskom na mlade. U svom djelovanju, fondacija se vodi načelima: buđenje vizije kroz edukaciju i osposobljavanje, povezivanje zajednice kroz partnerstva, izgradnja vrijednosti kroz obrazovanje, te stvaranje pozitivnog okruženja kroz umjetnost. Svoje redovne aktivnosti fondacija je proširila inicijativom “New Wave Movement”, doprinoseći otkrivanju i afirmaciji lokalnih talenata kroz osnaživanje njihovog djelovanja kao potencijalnih budućih lidera u pripremi zajednice za predstojeću eru ujedinjenja na Korejskom poluotoku.

Na sličnim principima i svijesti o značaju jačanja lokalne infrastrukture i podrške mladim pojedincima s potencijalom počiva ideja vodilja projekta “Muzički kamp za mlade virtuoze”, koji će se u septembru 2025. godine održati treći put u saradnji sa Centrom za muzičku edukaciju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, Odjelom za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport Univerziteta u Sarajevu, a uz partnersku podršku Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i SlovakAida, Fonda UN-a za izgradnju mira, UNFPA u BiH (Populacijski fond Ujedinjenih nacija), Italijanske ambasade u Bosni i Hercegovini, Rotary Cluba Sarajevo International Delta, te prof. Hyoung Kyu Kim iz Južne Koreje.  

Projekat “Muzički kamp za mlade virtuoze”, identifikacijom potencijalnih budućih virtuoza i kreiranjem povoljnijeg okruženja za razvoj mladih umjetnika – jer razvoj muzike znači prosperitet društva u cjelini – kontinuirano popunjava “pukotine” u sistemu muzičke edukacije. Istovremeno, svakim novim korakom prevazilazi vlastite kapacitete, potvrđujući da njen domet prerasta isključivo lokalni okvir i ima potencijal da dostigne internacionalni značaj, a koncert u Južnoj Koreji je inicijalni korak na tom putu. 

Žiri takmičarskog programa 7. Internacionalnog  Avanturističkog Film Festivala „Avant & Una“, koji je radio u sastavu Jasmin Agić (predsjednik žirija), Anila Gajević (član) i Dejan Dabić (član) odlučio je da nagradi filmove „Južina“, „Paviljon“ i „Hasanovi ratovi“. Jednoglasnom odlukom žirija grand prix dobio je film „Južina“ autora Ante Marina.

Film „Paviljon“ Dine Mustafić najnagrađivaniji je film festivala, jer je nagradu osvojio u dvije izuzetno prestižne kategorije, one za najbolji igrani film i za najbolje glumačko ostvarenje, koje je dodijeljeno maestralnom Erminu Bravi.

Najboljim dokumentarnim filmom proglašen je film „Hasanovi ratovi“ hrvatskog režisera Roberta Bubala. Pored toga, festivalski žiri i direkcija festivala dodijelili su nagrade i u sljedećim kategorijama: za najbolji ekološki film proglašen je film „Zajedništvo“ Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić. Najbolji avanturistički film je „Ligure s Trebevića“ autora Nihada Ušanovića, najbolji salfe made film je „Rječina – od izvora do mora“, Vlatka Pavišića. Priznanje za najbolji zvuk u filmu, bilo da je riječ o igranom ili dokumentarnom, dobili su Tomo Bačurin i Darko Capo za rad na filmu „Samoća“. I na koncu festivalsku nagradu za najbolju kameru dobila je ekipa filma „Rakitnica“ Aleksandar Svitić i Dragan Gajanović.

Nagrade za najbolji kratkometražni igrani film dobili su autori filmova „Herkul“ Marko Dukić i „Samoća“ Bobby Grubić. Članovi žirija koji su odlučivali o najboljim kratkometražnim radovima ove godine su Enes Kozličić (predsjednik), Skender Bašić (član) i Mija Šego (član).

Obrazloženje žirija

Grand prix festivala dodjeljuje se filmu Južina, Ante Marina. Riječ je o filmu, koji je na zaokružen način uspio da prostor ukomponuje u filmsku priču kao jedan od ključnih aktera naracije. Autor filma uspješno je pokazao kako jedan stambeni soliter postaje ne samo mjesto na kojem se odvija filmska priča nego funkcioniše kao simbolčki prostor i djelatni agens filmske fabule.

Nagrada za najbolji igrani film dodjeljuje se filmu „Paviljon“, režisera Dine Mustafića. Ova crnohumorna komedija metafora je za neophodnost društvene pobune i potrebe da se socijalna situacija društva neprekidno propituje i provocira novim idejama. Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje festivala dodjeljuje se Erminu Bravi za ulogu u filmu „Paviljon“. Precizan u glumačkom izražaju Bravo maestralno ilustruje ličnost tranzicijskog političara kojemu je vlastiti interes uvijek ispred interesa javnosti.

Nagrada za najbolji dokumentarni film dodjeljuje se filmu Hasanovi ratovi, autora Roberta Bubala. Teška i potresna Bubalova priča donosi autentičan uvod u historiju i stvarnost bliskoistočnog sukoba s posebnim fokusom na Bejrut i njegove višedecenijske političke, nacionalne i ideološke probleme.

Nagrada za najbolji ekološki film dodjeljuje se filmu Zajedništvo, autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić. Film na aktivistički način pokazuje s koliko namjernog nemara se društvo odnosi ne samo prema prirodnim ljepotama zemlje nego i prema okolini koja je temelj ljudskog života. Žiri i direkcija festivala posebno ističu aktualnost filmske priče, koja neprekidno upozorava koliko je uznapredovala destrukcija okoliša. Film ne samo da prikazuje stepen uništenja nego govori i o načinima kako da se uspješno vodi borba za spašavanje životne okoline.

Nagradu za najbolji avanturistički film dodjeljuje se filmu „Ligure s Trebevića“ autora Nihada Ušanovića. „Ligure s Trebevića“ film je koji prikazuje avanturu formiranja jugoslovenske bob reprezentacije koja se spremala za Olimpijadu održanu u Sarajevu 1984 godine. Ta se avantura produžila kroz vrijeme i film pokazuje sudbinu sportaša u deceniji koja je došla nakon Olimijskih igara 84 s posebnim akcentom na ratnu sudbinu protagonista i stvaranje bosanske bob reprezentacije. Avanturistički pristup sporta uspio je inficirati i mlade generacije, a najefektniji kadrovi filma pokazuju avanturuistički užitak spuštanja djece niz razrušenu bob stazu na Trebeviću.

Nagrada za najbolju kameru dodjelju se ekipi filma „Rakitnica“. Spektakulrani kadrovi kanjona jedne od najdivljijh i najnepristupačnijih rijeka Bosne i Hercegovine bili su poseban izazov snimateljskoj ekipi koja je uprkos vratolomnim opasnostima uspjela zabilježiti kadrove prelijepih prirodnih okruženja.

Nagrada za najbolji zvuk dodjeljuje se filmu Samoća prije svega zbog estetski uspjelog balansa između zvučne ilustrativnosti i rediteljeve potrebe da kadar filmske priče uvijek gradi u tijesnom suodnosu između napetosti i deskriptivnosti muzičkog izraza. Zbog svoje sposobnosti da filmsku priču svojom muzičkom intervencijom podignu na višu estetski nivo nagrada se uručuje Tomi Bačurinu i Darku Capou (Darko Kapou).

Nagrada za najbolji kratkometražni igrani film dodjeljuje se filmovima Herkul, režisera Marka Dukića i Samoća Bobbya B. Grubića.

Sedmi Internacionalni Avanturistički Festival „Avant & Una“ trajao je od 22. do 27. avgusta, a projekcije filmova održane su osim na lokaciji Kapetanove kule u središtu Bihaća i u ljetnim kinima u Skender Vakufu, Martin Brodu i Cazinu. Na ovogodišnjem festivalu prikazano je ukupno 24 filma. Ovogodišnji selektor programa bio je režiser Jasmin Duraković.

Bihać će od 22. do 27. Avgusta biti domaćin  7. AVANT & UNA Bihać Avantura Film Festivala, jedinstvenog filmskog događaja koji spaja umjetnost, prirodu i društveni angažman. Tokom šest dana festivala publiku očekuje bogat program igranih i dokumentarnih filmova iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta, uz otvorene projekcije na atraktivnim lokacijama poput Kapetanove kule i naselja Žegar u Bihaću, tvrđave Ostrožac u Cazinu, te u Kulen Vakufu, Martin Brodu, na Midžića jezeru i izvoru Une.

„Od svog osnivanja festival nastoji da svim gostujućim produkcijama i autorima prezentuje areal Pounja sa znamenitim kulturno-historijskim mjestima kao potencijalni otvoreni filmski studio. I ove godine ćemo nastaviti s tom praksom,  biti s prirodom i pokazati sve ono što je lijepo u arealu Pounja. Vjerujemo da će takvi inspirativni trenuci biti nešto što će zasigurno kod autora ostaviti traga, uz nadu da će se neki od njih vratiti na Unu i tu snimiti svoje uradke.“- kaže Mirsad Ćatić, direktor i osnivač AFF.

Festival će svečano biti otvoren 22. avgusta na Kapetanovoj kuli u Bihaću, premijerom dugometražnog igranog filma „Paviljon“ Dine Mustafića, a publika će imati priliku pogledati i  naslove domaćih, regionalnih i međunarodnih autora poput „Mistični kanjon Rakitnice“ Rubine Smajić, „Feniks iz Gaze“ Yousefa Alheloua, „Hasanovi ratovi“ Roberta Bubala, „Južina“ Ante Marine, „Leptiri bez krila“ Anela Džankovića, „Zajedništvo“  Svjetlane Panić i Dragana Stanimirovića, „Djed Mraz u Bosni“ Emira Kapetanovića, „YU Everest 79“ Zehrudina Isakovića i mnoge druge.

AVANT & UNA je međunarodni takmičarski filmski festival sa sjedištem u Bihaću. Takmičarski program festivala obuhvata više kategorija, a najznačajnije priznanje je Grand Prix „Unska sirena“. Festival je otvoren za sve društvene kategorije i tematski je podijeljen na dugometražne i kratkometražne igrane filmove, dokumentarne filmove, studentske filmove, dječje programe i drugo. Misija festivala je da Bihać pozicionira kao filmsku i avanturističku destinaciju i kao osjetljiv, human i ekološki osviješten grad, poznat po svojim globalno značajnim prirodnim ljepotama i potencijalu. Festival naglašava socijalnu osjetljivost, ekologiju i kreativnu saradnju između filmske i turističke industrije.

Poseban dio programa ove godine čini EU Youth Cinema: Green Deal, koji publici donosi inspirativne priče o klimatskim promjenama, održivosti i društvenim izazovima. Svaki naslov u ovom programu nosi snažnu poruku o važnosti zaštite naše planete i poticanju promjena, počevši od nas samih. U vremenu kada su klimatska pitanja i zaštita životne sredine jedan od najvećih izazova čovječanstva, EU Youth Cinema: Green Deal podsjeća da film može biti moćno sredstvo obrazovanja, inspiracije i pokretanja akcije. Ovaj program ne samo da donosi kvalitetne evropske produkcije, već otvara i prostor za dijalog između mladih gledatelja, filmskih stvaralaca i šire zajednice.

Sve ovo ima dodatnu težinu jer priče o rijekama, jezerima, zajednicama, hrabrosti i ljubavi prema planeti dolaze u prekrasni Bihać i Bosnu i Hercegovinu, te će publika AVANT & UNA Bihać Avantura Film Festivala imati priliku da gleda filmovi koji inspirišu i pokrećeu promjene koje počinju od nas. A svako od nas može biti nosilac zelenih promjena i graditelji održive budućnosti.

„Ove godine smo, u skladu sa našim festivalskim opredeljenjem koje je usmjereno ka očuvanju i zaštiti naše okoline, odlučili da upriličimo jednu projekciju u području izvora Une, u mjestu Suvaja. Želimo da damo podršku ljudima koji žive na izvoru Une i da im odamo priznanje za sve ono što rade, ali i pokažemo kako čovjek može da živi s prirodom.“ – kaže Ćatić.

Pored filmskog programa, festival nudi i bogat Industry segment kroz radionice, tribine, masterclassove i produkcijske panele, otvarajući prostor za razmjenu znanja između filmskih profesionalaca, studenata i publike. Ove godine akcenat je na temama menadžmenta u kulturnim industrijama, produkcijskog mapiranja lokacija, te ulozi umjetne inteligencije u savremenom filmu.

„Ono na šta smo posebno ponosni kao festival jeste odnos mladih ljudi prema ovoj priči. To su ljudi koji su od samog početka ovaj festival prihvatili kao svoj i nakon godina volontiranja, sada su postali  ozbiljan dio festivalskog staffa i nadam se da će ga u budućnosti oni potpuno preuzeti.“ – ističe Ćatić.

Festival će biti zatvoren 27. avgusta dodjelom nagrada i projekcijom filma „Hanka“ Slavka Vorkapića, čime će ovogodišnje izdanje biti zaokruženo u znaku slavljenja domaće i međunarodne kinematografije.

„Primjetno je da je ove godine mali broj domaćih ostvarenja, naročito iz selekcije dugometražnih igranih filmova. To je produkt krize koja je posljednjih nekoliko godina u BiH uzrokovana vrlo slabim radom Federalnog ministarstva kulture, koje je u velikoj mjeri doprinijelo da je blokirana Fondacija za kinematografiju i da budžetska sredstva koja su namijenjena filmskoj produkciji praktično iz godine u godinu propadaju. Na ovaj način smo dovedeni u jednu čudnu poziciju da imamo festivale, ali da nemamo našu domaću produkciju i ta intencija koja je na snazi nije slučajna, to je namjera da se zaustavi sve što je kreacija i što je točak promjene. Bojim se da ćemo doći u situaciju kao što su nam došli i susjedi, koji su 30 godina ulagali u tradiciju, a balkanska tradicija nije baš svijetla. Donosioci odluka permanentno zaustavljaju kulturne i kreativne industrije i vraćaju nas na nešto što se zove tradicija, a tradicija na Balkanu je takva da uvijek bude krvi do koljena.“ – poručuje Ćatić.

AVANT & UNA Bihać Avantura Film Festival i dalje ostaje prostor susreta filma, prirode i zajednice, potvrđujući svoju misiju da film može biti snažan alat za očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa, ali i podizanja nivoa svijesti o značaju kulturne i kreativne industrije kao akceleratora promjena i primjerenog življenja s prirodom. U prethodnih šest godina, na festival je u svim kategorijama selektovano oko 250 filmova od oko 600 prijavljenih, a projekcije je pogledalo oko 10 000 posjetitelja.

Projekcija filma „Posljednji dani samoće“ Saidina Salkića u Kinoteci BiH

U srijedu, 20. avgusta 2025. godine u 19 sati u Kinotecima BiH bit će prikazan filmski reditelja Saidina Salkića „Posljednji dani samoće“. Sniman je u Australiji i ispituje jedno od najbitnijih ljudskih osećanja i fenomena, a to je samo kao suštinsko ljudsko stanje i koja postaje bitan faktor kolektivne svijesti današnjeg društva. Film je nastao 2021. godine i specifičan je baš kao i ostali Salkićevi radovi s karakterističnim vizuelnim i narativnim stilovima, u kojima on pored toga što režira i piše scenarij, također i glumi. U filmu pored Saidina igra poznati australski glumac John Flaus. „Posljednji dani samoće“ prikazani su u Los Angelesu iu Australiji, a ovo će biti evropska premijera.

Jedan od ključnih programa ovogodišnjeg Avantura Film Festivala u Bihaću je selekcija EU Youth Cinema: Green Deal, koja okuplja inspirativne filmske priče iz cijele Evrope koje za cilj imaju ukazati na klimatske promjene, održivost i ekološku odgovornost.

Ova selekcija pruža mladima priliku da kroz medij filma sagledaju globalne izazove iz drugačije perspektive, stavljajući naglasak na emotivno, lično i angažovano. Svaki naslov u programu nosi snažnu poruku o važnosti zaštite naše planete i poticanja promjena, počevši od nas samih.

“Naš festival sa svojom misijom povezivanja filmske umjetnosti i prirode preko rijeke Une jedinstvna je priča na kulturnoj mapi BiH. U tom duhu je i ovogodišnja selekcija filmova u kojoj dominiraju filmovi, najčešće dokumentarnog žanra, koji se bave odnosom čovjeka prema prirodi. Riječ o raznorodnim filmova iz zemalja regije i Evrope fokusiranim na ljepotu prirode, ali i krizne tačke u našem odnosu na njih, često kritički baveći se istim.  Tu ističemo i selekciju EU Cinema for Youth, koji radimo sa našim partnerima iz Austrije i u kojoj prikazujemo seriju evropskih dokumentarca koji za glavnu temu imaju priče o zaštiti okoliša, ali i ukazuje na globalne probleme u kojim živi čitav svijet. 

Istvoremeno, tu je recentna domaća produkcija dugometražnih igranih i dokumetarni filmovi, te kratki metar, te nekoliko naslova iz našeg regionalnog okružena.” – kaže Jasmin Duraković, selektor.

U vremenu kada su klimatska pitanja i zaštita životne sredine jedan od najvećih izazova čovječanstva, EU Youth Cinema: Green Deal podsjeća da film može biti moćno sredstvo obrazovanja, inspiracije i pokretanja akcije. Ovaj program ne samo da donosi kvalitetne evropske produkcije, već i otvara prostor za dijalog između mladih gledatelja, filmskih stvaralaca i šire zajednice.

Sve ovo ima dodatnu težinu jer priče o rijekama, jezerima, zajednicama, hrabrosti i ljubavi prema planeti dolaze u prekrasni Bihać i Bosnu i Hercegovinu, te će publika Avantura Film Festivala imati priliku da gleda filmovi koji inspirišu i pokrećeu promjene koje počinju od nas. A svako od nas može biti nosilac zelenih promjena i graditelji održive budućnosti.

“Svi ovi filmovi uklapaju se u ideju promocije Une kao otvorenog filmskog studija i afirmiraju filmsku i kreativnu industriju u lokalnoj zajednici koju obično zovemo Bosanska Krajina.” – poručuje Duraković.

DO ZADNJE KAPI

Originalni naslov: DO OSTATNIEJ KROPLI
Žanr: dokumentarac
Trajanje: 70 min
Godina produkcije: 2023.
Zemlja produckije: Poljska
Režija: Ewa Ewart

SINOPSIS:

Ovaj prekrasno snimljen dokumentarac razotkriva globalnu cijenu i posljedice uništavanja prirode. Rijeke koje daju život posebno su pogođene. Film prati aktiviste za zaštitu životne sredine u Kanadi, Holandiji, Italiji, Albaniji, Poljskoj i Švicarskoj i dokumentuje njihovu zabrinutost, ali i njihove uspjehe u borbi za čistu vodu i netaknute rijeke. Film je snažna poruka da zaštitimo rijeke i svu našu vodu kako bismo i dalje mogli imati čistu vodu ili da je opet imamo. To je priča o nadi i hrabrosti, ali i očaju i pokazuje nam da smo dio rješenja, a ne sami sa svojim nadama u borbi protiv jedne od najvećih prijetnji ljudskoj civilizaciji: rastuće slatkovodne krize.

DOBAR ŽIVOT

Žanr: dokumentarni
Trajanje: 97 min
Godina produkcije: 2015.
Zemlja produkcije: Njemačka, Švicarska
Režija: Jens Schanze


Sinopsis:

Jairo Fuentes, mladi lider zajednice u selu Tamaquito u sjevernoj Kolumbiji, živi u šumama koje mu priroda pruža sve što mu je potrebno za život. Međutim, njihova egzistencija je ugrožena zbog rudarenja uglja u rudniku El Cerrejón, najvećem rudniku uglja na svijetu. Fuentes se protivi nasilnoj evikciji svoje zajednice i ulazi u pregovore s operaterima rudnika, ali borba za opstanak postaje sve teža, jer obećanja napretka ne donose pravu korist za njihov način života.

JEZERO JABUKA

Žanr: dokumentarac
Trajanje: 30 min
Godina produkcije: 2017.
Zemlja produkcije: Sjeverna Makedonija
Režija: Tamara Kotevska & Ljubo Stefanov

Sinopsis:

Sniman više od godinu dana, ovaj dokumentarac prati promjenjivu sudbinu prekrasnog Prespanskog jezera – jednog od najstarijih slatkovodnih jezera na Zemlji, pružajući stanište za  više od 2,000 vrsta biljaka i životinja, od kojih su mnoge jedinstvene za ovaj drevni ekosistem.  Uz finansiranje Švicarske agencije za razvoj i saradnju, UNDP je pomogao da se zaustavi zagađenje.

KADA SE PARADAJZ SREO SA WAGNEROM

Originalni naslov: ΌΤΑΝ Ο ΒΆΓΚΝΕΡ ΣΥΝΆΝΤΗΣΕ ΤΙΣ ΝΤΟΜΆΤΕΣ
Žanr: Dokumentarac
Trajanje: 72 min
Godina produkcije: 2019.
Zemlja produkcije: Grčka
Režija: Marianna Economou

SINOPSIS:

Aleco i Christo su rođaci koji vode organsku farmu u ruralnoj Grčkoj, uzgajaju paradajz uz pomoć nekih vrijednih starica – i klasičnu muziku koja se širi poljima. Pakirajući svoje proizvode  s ljubavlju kao skupe specijalitete za inozemne potrošače, oni se bore da se takmiče na modernom tržištu. Dokumentarac Marianne Economou je zanimljiva, smiješna i melanholična studija nade usred finansijske krize.

MINJA I KLIMATSKE PROMJENE

Žanr: kratkometražni animirani
Trajanje: 5 min
Godina produkcije: 2020.
Zemlja produkcije: Crna Gora
Režija: Zoran Marković Zonjo

Sinopsis:

Djevojčica Minja, za razliku od svojih roditelja, čija su interesovanja daleko od ovog problema, ukazuje na negativan uticaj klimatskih promjena u njenom gradu i državi. Ona zna da ljudi moraju više da vode računa o zaštiti prirodne sredine.

VJETAR U LEĐA – VRIJEME ZA ZADOVOLJSTVO

Originalni naziv: Tailwind – Time for Contentment
Žanr: dokumentarac
Trajanje: 84 min
Godina produkcije: 2024.
Zemlja produkcije: Austrija
Režija: Anna Mühlberger & Moses Gsellmann

SINOPSIS:

Anna i Moses su se 2021. godine upustili u avanturu života. U potrazi za očaravajućim osobnostima i njihovim pričama o zadovoljstvu, putovali su na istok svojim minibusom “Olaf” kroz ukupno 14 zemalja, sve do Armenije. Svakodnevni izazovi poput stalne potrage za mjestom za spavanje, izazovnih vremenskih uvjeta i života u skučenim prostorima nisu ih spriječili da se vrate kući s jednom važnom spoznajom: jedina ograničenja koja si postavljamo su u našim mislima. Ovo je osjetljiv film koji kroz vizualno pronicljive scene i smiren narativni stil u obliku ličnih dnevničkih zapisa nudi gledateljima uvid u desetomjesečno putovanje Anne i Mosesa.

U utorak, 19. avgusta s početkom u 19 sati, u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine biće održana sarajevska promocija knjige “Naše heroine” autora Dragana Markovine. Događaj organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” i Bošnjačka zajednica kulture.

Knjiga “Naše heroine” donosi vrijedan prilog očuvanju sjećanja na zaboravljeni dio historije Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, fokusirajući se na deset žena – narodnih heroina iz Bosne i Hercegovine. Kroz njihove životne priče, autor podsjeća na žensku hrabrost, otpor i žrtvu, istovremeno ukazujući na to koliko su ove važne figure potisnute iz savremenog kolektivnog pamćenja. “U našoj zajedničkoj jugoslavenskoj prošlosti, a samim tim i u Bosni i Hercegovini, postojala su samo dva kraća razdoblja u kojima su žene, i to isključivo vlastitoj borbi, stekle metaforičko pravo građanstva. Prvo razdoblje je bilo za vrijeme Narodnooslobodilačke borbe, kada im je ta jednakost doista i priznata, a drugi put kada su za vrijeme ratova devedesetih uglavnom žene bile te koje su nosile mirovni pokret i baklju otpora nacionalizma. Tada im te zasluge, ne samo da nisu priznate, nego su naišle i nabijes vladajućih. Sve prije, između i nakon toga, živjeli smo u patrijarhalnom društvu koje je to na svaki način i prikazivalo, pa i u brojčanom odnosu između žena i muškaraca koji su proglašeni za narodne heroje. Ova knjiga govori o svemu navedenom, ali primarno o deset narodnih heroina Bosne i Hercegovine, od kojih su tek Vahida Maglajlić i Radojka Lakić donekle ostale u aktivnom pamćenju grada, dok bi ih manji dio možda odnekuda iz duboke memorije izvukao i Radu Vranješević…” – objašnjava Markovina.

Na promociji će, pored autora, govoriti književna kritičarka i novinarka Dragana Tomašević, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Sanjin Kodrić, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović i novinarka i urednica Vildana Selimbegović. Događaj će moderirati Dejan Garić, predsjednik UO SPKD “Prosvjeta”, dok će muzički dio programa upotpuniti književnik Ahmed Burić.

Knjiga će biti dostupna prisutnima po promotivnoj cijeni.