Autor: urednik

Promocija izabranih pjesama Ervina Jahića „Strah je naručitelj mjere“ hrvatskog pjesnika i osnivača časopisa „Poezija“ održana je posljednjeg dana ovogodišnjeg Bookstana u Buybooku. Razgovor su vodili Matija Bošnjak, urednik časopisa „Behar“ i autor pogovora zbirke, te Tonko Maroević, hrvatski kritičar, prevodilac, historičar umjetnosti te autor predgovora zbirke i priređivač izdanja. U pitanju je izbor iz poezije Ervina Jahića, odnosno iz Jahićevog dvadesetogodišnjeg opusa. Interpretirajući Jahićevu poetiku, Maroević govori o sugestivnom pjesništvu koje vodi računa o svijetu jer podrazumijeva i osluškuje drugog.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka upriličena je promocija romana „Deveti val“ Jasne Šamić, bosanskoheregovačke spisateljice, prevoditeljice i orijentalistkinje.  Razgovor je vodio Vladimir Arsenić, srpski književni kritičar i prevodilac koji je istaknuo da Šamić u romanu svijet posmatra izraženim feminističkim pogledom pomoću tzv. ženskih narativnih sila utkanih u lik Lene. Roman “Deveti val” karakteriše upotreba fakticiteta u službi fikcije, te grad koji u pravilu u njenim djelima ima svojstvo i značaj živućih likova.

Promocija knjige „Daša: Spomenar“ posvećena hrvatskoj književnici i prevoditeljici Daši Drndić, održana je u Meeting Pointu, a razgovor su vodili Dašini prijatelji, pisci, pjesnici i kolumnisti Ahmed Burić i Ferida Duraković, te urednik knjige Milan Rakovac. Govoreći o Dašinom radu, Burić je opisuje kao turobnu, oslobađajuću prozu od koje drhtimo i danas, te kako je Daša živjela u vlastitoj, književnoj republici. Duraković je dodala kako radnička klasa postoji i u književnosti, a Daša je pripadala književnom prekarijatu jer iza nje nije stajao niko.

Na okruglom stolu u spomen časopisa „Fantom slobode“ razgovarali su bosanskohercegovački dizajner i kreativni direktor Fabrike Bojan Hadžihalilović, Mladen Vlaški, bh. pisac Semezdin Mehmedinović, koji se putem Skypea javio iz svog doma u Sjedinjenim američkim državama, a moderator je bio Damir Uzunović, osnivač Festivala i direktor „Buybooka“. Tematski okvir Fantoma slobode u toku razgovora odnosio se kako na kultni časopis, tako i na širi pristup životu u Bosni u Hercegovini, te se postavilo pitanje – šta je fantom slobode danas? Je li to samo fantomski osjećaj da smo slobodni? Razgovor je završio Semezdinovim planovima o povratku u Sarajevo te se promišljalo i o ponovnom osnivanju magazina „Fantom slobode“.

Nakon „Fantoma slobode“ promoviran je i hrvatski sedmični magazin Express koji je specifičan ne samo po tome da ima veliki prostor posvećen kulturi nego da mjesečno jednom objavljuju i specijalni dodatak Best Book koji je isključivo namijenjen književnosti. Pored toga Express ima izdavačku produkciju te već treću godinu dodjeljuje nagradu „Fric“ o čemu su govorili voditelj nagrade, urednik i Expressov saradnik Kruno Lokotar, Igor Vikić urednik kulture i Best Booka te Kristina Ljevak koja je takođe Expressova saradnica

U nastavku programa u sali Kina Meeting Point, promovisan je i roman Alena Meškovića “Šator za jednu osobu”. Riječ je njegovom  drugom romanu, svojevrsnom nastavku prethodnog romana „Ukulele jam“, smještenog u izbjeglički centar u Hrvatskoj čiji je glavni junak dječak Miki koji je prerano primoran odrasti. Smještena u izbjeglički centar na otoku u Danskoj, radnja “Šatora za jednu osobu” je prije svega priča o samoći što također tematizira i sukob dviju kultura te odnos društva prema migrantima. „Ukulele jam“ bavi se mini-kolektivitetima, a Kruno dodaje da, koliko god da su takvi kolektiviteti dinamični, toliko su i reducirajući, te da je identitet protagoniste novog romana transnacionalan. Mešković je na kraju najavio da u maju sljedeće godine u Sarajevo dolazi predstava iz Kelna, rađena po njegovom romanu.

Na promociji romana „Marx i lutka“ francusko-iranska spisateljica Maryam Madjidi razgovarala je sa novinarkom i prevoditeljicom Slobodankom Lizdek. Roman, koji je osvojio Goncourtovu nagradu, tematizira djetinjstvo u post-revolucionarnom Iranu te egzil u slobodarsku Francusku. Promocija je započela Maryaminim iznošenjem vlastitog porodičnog narativa zbog kojeg tvrdi da i danas ima snagu. Maryam je navela i da je još kao beba bila član partije jer su se dokumenti i letci krijumčarili u njenim pelenama. Lizdek je primijetila da u romanu dominiraju ženski likovi, dok muški likovi ostaju donekle nejasni i neupečatljivi, a Maryam je objasnila da razlog za takvu konstrukciju likova leži u njenoj biografiji i čestom odsustvu oca tokom djetinjstva, ali je također i kulturološki uvjetovan – odgojem u Iranu kojim se većinski bave majke, tetke, bake, sestre, odnosno žene.

Promotivni dio 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan završen je jednim važnim jubilejem. Povodom pola vijeka od objavljivanja kultnog romana „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“ u izdanju Buybooka a povodom Bookstana objavljeno je kultno djelo Bore Ćosića jednog od najznačajnijih južnoslovenskih autora.
Ćosić je na promociji osim o knjizi govorio o duhovnoj braći i sestrama kojih sve manje ima ali i o generaciji mlađi koji se još uvijek nađu da mu „čuvaju leđa“ poput najbližeg prijatelja književnika Miljenka Jergovića. Pričao je i o tome kako je ovaj roman uspio da živi potpuno neovisan život od autora. Pohvalio je i naslovnicu Buybookovog dizajnera Borisa Stapića rekavši da je nakon pedeset godina i ko zna koliko izdanja i prevoda ovo najbolje vizuelno rješenje.
Sa Kristinom Ljevak razgovarao je i o filmu, posebno o ekranizaciji pomenutog romana u režiji Bate Čengića a sve u prisustvu filmske ekipe Jasmina Durakovića koji će za potrebe novog igranog filma koristiti i dokumentarne sekvence iz realnog kulturnog života grada.

Festival je završen dodjelom nagrada najboljim polaznicima/ama Radionice za mlade književne kritičare/ke o čemu ćemo posebno pisati te čitanjem djela iz poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći.
Završnica najuspješnijeg festivalskog izdanja do sada podrazumijevala je nastup Basheskia & Edward EQ u udobnosti Buybookove avlije i uz žaljenje što je kraj došao tako brzo.