Predstava”Osramoćeni” Dine Mustafica ponovo u septembru

Predstava „Osramoćeni“ u režiji Dine Mustafića, produkcija KONTAKT, ponovo će biti izvedena 5. i 6. septembra u u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH sa početkom u 19h.

Nakon izvedbi bit će organizovani razgovori sa publikom i rediteljem i glumcima predstave.

Tekst „Osramoćeni“  Ayada Akhtara, nagrađen Pulitzerovom nagradom, govori o naizgled liberalnom, civilizovanom svijetu u kojem su rasizam, nacionalizam, vjerska netrpeljivost i ksenofobija problemi koji utiču na druge, kao podmukla bolest, iznutra nagrizaju svakog pojedinca i samo čekaju pravu priliku da unište živote, kako aktera ove drame tako i svih nas.

U predstavi igraju Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Boris Ler, Snežana Bogićević i Lazar Dragojević.

Vizuelni identitet predstave potpisuje Mirna Ler, muzičku kompoziciju Mirza Redžepagić, dizajn Ismar Žalica, fotografiju Aida Redžepagić, VFX Alen Ajanović i prevod teksta Maja Winkler. Producenti predstave su Narcisa Cvitanović i Alban Ukaj. Izvršni producent je Benjamin Čengić.

Ulaznice su u prodaji od 01.09. u terminu od 10h-16h u holu Zemaljskog muzeja.

Rezervacije ulaznica nisu moguće zbog ograničenog broja publike u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.

 

Odmori u BiH – Put upoznavanja – Jajce i Travnik

Vezirski Travnik i kraljevsko Jajce dočekali su predstavnike i predstavnice bh. medija na novom putovanju upoznavanja destinacija u Bosni i Hercegovini, organiziranih u okviru Inicijative „Odmori u BiH“ a uz podršku Evropske unije u BiH. Ova dva grada svojim posjetiteljima nude brojne zanimljive priče i prvorazredne atrakcije i sigurno je kako su destinacije koje bi se trebale naći u planu posjete svakog građanina i građanke Bosne i Hercegovine.

Posjeta je započela degustacijom travničkih ćevapa u ćevabdžinici „Hari“, koja djeluje od 1989. i predstavlja nezaobilazno odredište za one koji žele uživati u gastronomskoj ponudi Travnika. Jedan od simbola Travnika je džamija Sulejmanija, koja je zbog svojih prekrasnih, raznobojnih dekoracija prozvana Šarenom džamijom.

Travnik je i mjesto rođenja Nobelovca Ive Andrića, a njegova rodna kuća je sredinom 1970-tih godina obnovljena u autentičnom stilu i u njoj se nalazi Memorijalni muzej „Rodna kuća Ive Andrića“. U centru grada je i Zavičajni muzej, koji skrbi za oko 80 hiljada eksponata, što ga čini jednim od najznačajnijih muzeja u Bosni i Hercegovini.

Neobičan i upečatljiv način da se doživi Travnik jeste vožnja turističkim vozom „Ćiro“. Upravo njime su se predstavnici bh. medija odvezli u razgledanje tvrđave Stari grad Travnik, jedne od najljepših i najbolje očuvanih srednjevjekovnih utvrda u BiH, čija je valorizacija postignuta zahvaljujući podršci Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

„Zahvaljujući inicijalnim sredstvima Evropske unije od 2005. je pokrenuta rekonstrukcija objekta, koji je iste godine proglašen i nacionalnim spomenikom, a njegova puna obnova završena je 2015. Danas je tvrđava centralno mjesto za održavanje svih oblika kulturno-umjetničkih manifestacija i veliki turistički potencijal Travnika“, istakla je direktorica Zavičajnog muzeja Fatima Maslić.

Posjeta Travniku završena je pauzom za kafu u Lutvinoj kafi na Plavoj vodi, a na putu do Jajca autobus „Odmori u BiH“ zaustavio se i u „Vlašićkoj kući“ u Turbetu, gdje se može degustirati i kupiti čuveni vlašički sir.

Nakon večere i noćenja u nedavno obnovljenom hotelu „Plivsko jezero“ na Velikom Plivskom jezeru, predstavnici bh. medijskih kuća su obišli Mlinčiće, kompleks drvenih vodenica starih oko 400 godina, koji se nalaze na pregradi između Velikog i Malog Plivskog jezera. Naredna stanica bio je Muzej Samostana Sv. Luke, u kojem je izložen stakleni sarkofag sa skeletom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Najstariji od jajačkih spomenika su ostaci antičkog hrama boga Mitre, perzijskog božanstva, kojeg su u jednom periodu historije poštovali rimski vojnici.

Unutar zidina jajačkog Starog grada je impozantna Medvjed – kula, kao i Katakombe – podzemna crkva i porodična grobnica plemićke porodice Hrvatinić, koju je dao isklesati vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač Jajca. Nedaleko se nalaze i ostaci crkve Sv. Marije sa tornjem Sv. Luke, u kojoj je krunisan posljednji bosanski kralj. Po osvajanju Jajca od strane Osmanlija crkva je pretvorena u Sulejmanovu, odnosno Fethija džamiju. Na vrhu brijega iznad Jajaca je dobro očuvana Tvrđava, koja je jedno vrijeme služila kao rezidencija bosanskih kraljeva. O tome svjedoči i grb kraljevske dinastije Kotromanić na njenom ulaznom portalu.

Interesantan je i kompleks kuća iz osmanskog i austro-ugarskog doba u jajačkom Starom gradu. U Kršlakovoj kući iz osmanskog perioda smještena je Gradska galerija, dok je u zgradi stare osnovne škole, podignutoj za Austro-Ugarske, danas Zavičajni muzej Jajca. Zasjedanjem AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu su udareni temelji socijalističke Jugoslavije, a o tom događaju priča postavka Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Najspektakularniji prizor u Jajcu svakako je slika 22 metra visokog Plivskog vodopada, koji dominira centrom grada. Odnedavno se u turističkoj ponudi Jajca nalazi i zipline spust preko vodopada, što je iskustvo za nezaborav.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

U sklopu inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Izložba “Heroizam i revolucija”

U okviru manifestacije „Ljeto u muzeju“ u Historijskom muzeju BiH 28.08.2020. u 20 h će biti otvorena izložba „Heroizam i revolucija“, autora Hadžić Ensara, akademskog grafičara.

Cilj manifestacije je pomoći mladim kreativcima da njihov glas bude artikulisan na najbolji mogući način. Kroz ovu izložbu muzej otvara pitanje stanja savremenog društva u vremenu pandemije.
Reaktuelizirajući muzejsku građu i fotografske priče iz bosanskohercegovačke historije, Ensar Hadžić linijama i oblicima povezuje prošlost sa savremenošću – obraćajući se prije svega mladom čovjeku.

„Početkom 2020. godine Historijski muzej BiH, nekadašnji Muzej revolucije BiH, je kroz javni poziv za izložbu „Was ist Walter?“ postavio umjetnicima pitanje o herojstvu kroz historiju. Ovo pitanje je dobivalo na važnosti pojavom pandemije, izolacije i karantina. Kroz umjetnost sam pokušao dati odgovor na ovo pitanje. Zanimala me
ogoljenost i izloženost čovjeka u savremenom društvu – a motive sam često pronalazio i u građi Zbirke fotografija Historijskog muzeja BiH.
Zanimao me heroj, kao čovjek, koji stremi visoko ka nebu i čiji svjetonazor nije nedostupan za čovjeka svakodnevnice. Iako ne čujemo takve priče često, ja vjerujem da je mnogo savjesnih ljudi i ljudi koji čine dobra djela svaki dan. Tu počinje revolucija – revolucija na mikro planu, revolucija iznutra, revolucija koja nas pogodi tako
snažno da svijet počinjemo gledati drugim očima, revolucija pomoću koje osvještavamo da je ljudima oko nas potrebna pomoć. Inspiracija za ovu izložbu je potaknuta pričom o narodnim herojima kroz historiju, a doživjela je svoju materijalizaciju u savremenom čovjeku.“

Ensar Hadžić

 

Ulaz na izložbu je 7,00 KM.

Odmori u BiH-Tuzla Srebrenik i Gradačac puni sadržaja gastro ponude i preljubaznih domaćina

U organizaciji Inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Europske unije u BiH, za grupu zainteresiranih bh. medija organizirano je putovanje upoznavanja u Tuzlu, Srebrenik i Gradačac. Putovanje je imalo za cilj prezentirati bogatu turističku ponudu ovih bosansko – hercegovačkih destinacija, kako bi se motivirali građani BiH da ih ove godine u što većem broju posjete. Predstavnici bh. medija su na ovom putovanju obišli samo dio bogate ponude sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, čije destinacije svojim posjetiteljima nude brojne zanimljivosti i aktivnosti, odličnu gastronomsku ponudu i ljubaznost tamošnjih domaćina, te definitivno zavrjeđuju da ih se posjeti.

Prvo odredište bila je Tuzla, čija je najveća atrakcija Panonika, impozantni kompleks slanih jezera površine od čak 75.000 kvadratnih metara, jedinstven u ovom dijelu svijeta, koji pored kupanja svojim posjetiteljima nudi i razne druge edukativne, zabavne i ugostiteljske sadržaje. Atrakcije Tuzle su kompleks Aleja mladosti – Slana banja, Centralni gradski park sa spomenicima Kralju Tvrtku i Povelji Kulina-bana, Turali-begova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Soni trg sa izložbenom postavkom posvećenoj eksploataciji soli. Ljubitelji umjetnosti imaju mnogo toga vidjeti u Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu Ismet Mujezinović i Spomen sobama Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću. Tuzla posjetiteljima nudi i odličnu gastronomsku ponudu, čiji je glavni reprezent odlični „MamaMia“ restoran na Trgu slobode, kao i smještaj u nekoliko veoma kvalitetnih hotela, motela, pansiona…

Samo pola sata vožnje od Tuzle ka sjeveru je Srebrenik, čija je najznačajnija atrakcija spektakularna, srednjovjekovna tvrđava – Stari grad Srebrenik, koji se prvi put pominje u zapisima iz 1333. godine. Tu su i nacionalni spomenici BiH – džamije u Ćojluku i Špionici, a u istom naselju nalaze se i katolička i pravoslavna crkva. U centru Srebrenika nalazi se Hotel „Park“, dok je na putu od Srebrenika ka Gradačcu, u Ormanici, Turistički kompleks „Orion“, sa bazenima, šetnicama, prostorom za organizaciju raznih događaja, hotelom, bungalovima…

Gradačac je najpoznatiji po svojoj tvrđavi, u čijem kompleksu se nalazi znamenita Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Sahat-kula i Centar za kulturu sa zanimljivom muzejskom zbirkom. U samoj kuli nalazi se restoran, koji nudi specijalitete domaće kuhinje, od kojih vrijedi izdvojiti „Gradačačku kutiju“, jelo koje se pravi u kutiji od cipela. Od ostalih gradačačkih zanimljivosti tu je i nacionalni spomenik BiH – džamija Husejnija, katolička i pravoslavna crkva u samom centru grada, dva jezera – Hazna i Vidara, čuveno lječilište Banja Ilidža…

Samo nekoliko kilometara od Gradačca, u naselju Skugrić nalazi se reprezentativni Hotel i destilerija „Monogram“, sa kušaonicom pića i zasadima jabuke i kruške na 35 hektara površine. Zanimljiva je bila i posjeta seoskom domaćinstvu Ranč Mionica, u istoimenom naselju nadomak Gradačca, a koji posjetiteljima nudi opuštajući odmor u prirodi.

 

U cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, Inicijativa “Odmori u BiH” i Europska unija u BiH pozivaju građane Bosne i Hercegovine da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije. Podsjećanja radi, u okviru inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.

 ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Bh. povorka ponosa: Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahjevamo zakone, zaštitu i sigurnost

Danas, 23.8.2020. godine Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa, zajedno sa LGBTIQ osobama i podržavateljima_cama poručuje da ne možemo čekati sporost sistemskih promjena. Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahtjevamo zakone, zaštitu, sigurnost i ravnopravnost!

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je nizom alternativnih akcija obilježio datum na koji se trebala desiti druga protestna šetnja Bh. povorke ponosa. Kroz zauzimanje javnog prostora, održavanjem performansa i akcijom Ponos na četiri točka, poručujemo da su ulice bh. gradova i naše, ali da se ne osjećamo slobodno i sigurno na njima.

Zbog loše epidemiološke situacije šetnja je odgođena, ali uprkos tome aktivisti_kinje iz cijele Bosne Hercegovine poručuju javnosti i institucijama da su LGBTIQ osobe dio bh. društva i kao takve zahtjevaju jednaka prava.

Bh. povorka ponosa nije komercijalni događaj, nego nephodan politički protest i iskaz otpora, kao što su to i protesti drugih obespravljenih građana i građanki.

Na ovaj način još jednom ukazujemo na sve institucionalne i zakonske prepreke sa kojima se LGBTIQ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. Mi smo se kroz svoje djelovanje i borbu za jednakost susreli sa ozbiljnim, neravnopravnim problemima prilikom pristupa javnom prostoru. Sloboda okupljanja u BiH nije slobodna, iako je zagarantovana Ustavom BiH.

Institucije zadužene za sprovođenje Zakona o javnom okupljanju imaju neproporcionalan pristup protestima za ljudska prava, a protesti sa predznakom LGBTIQ bivaju dodatno pogođeni. Bh. povorci ponosa, već drugu godinu zaredom, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nalaže dodatne mjere sigurnosti, koje niti jednom drugom protestu, iako jesu bili okarakterisani kao skupovi visokog rizika, nisu nametnute, nego su ih nadležne institucije pokrivale.

Stavljanjem ovih mjera sigurnosti na teret organizatora_ica, poručuje se da država nema kapaciteta ili ne želi da pruži potpunu sigurnosnu zaštitu LGBTIQ osobama i drugim učesnicima/ama povorke ponosa. U praksi u kantonu Sarajevo jedino se LGBTIQ protestima stavljanju ovakve dodatne mjere na teret. Ovim mjerama se uslovljava korštenje javnog prostora za protest protiv nasilja, diskriminacije i nejednakog položaja LGBTIQ osoba. Neispunjavanjem ovih uslova mi ne možemo izaći na ulicu i boriti se za ljudska prava.

Zato smatramo da su izmjene Zakona o javnom okupljanju u kantonu Sarajevo hitno potrebne, kako bi sloboda okupljanja i borbe za ljudska prava bila sprovodiva u praksi jednako za sve. Ministarstvo saobraćaja kantona Sarajevo je prije nekoliko godina kroz administrativnu šutnju uskratilo javnu protestnu šetnju LGBTIQ osobama, a ove godine to ponavlja svojom odlukom da protest za ljudska prava ometa saobraćaj, te stavlja fokus na javno preduzeće i profit prije ljudskih prava. Stoga, od nadležnih institucija zahtjevamo profesionalan rad koji će biti u skladu sa evropskim standardima slobode okupljanja, gdje se kroz ovakve zabrane i nejednak tretman neće čitati homofobija i diskriminacija nad LGBTIQ osobama.

“LGBTIQ zajednica se svakodnevno suočava sa teškoćama nasilja i straha zbog stigme i diskriminacije koje doživljava od države i društva. Suočavamo se sa strahom od  fizičkog i psihičkog nasilja, diskriminacije, mržnje, odbačenosti, nerazumijevanja, seksizma, rasizma, fašizma, ksenofobije, homofobije, bifobije i transfobije. Svaki izlazak iz sigurnog prostora za nas je potencijalna opasnost.” – izjavila je u svom govoru Bisera Hodžić, članica Organizacionog odbora.

LGBTIQ osobe u BiH još uvijek nisu zakonski jednake sa heteroseksualnim osobama. Neophodno je u što kraćem roku donijeti zakon o istospolnom partnerstvu koji bi zaštitio istospolne parove koji se trenutno suočavaju sa nemogućnošću ostvarivanja porodičnih prava. Takođe, nepostojanje regulacije pitanja tranzicije trans osoba, stvara ogromne probleme u svakodnevnom životu, te tražimo hitnu zakonsku regulaciju ovog pitanja i uspostavljanje medicinskog tima koji bi zdravstveno pokrio ovu oblast.

“Ako se za mnoge događaje sa LGBTIQA predznakom tvrdilo da sada nije vrijeme za njihovu realizaciju, ako se vjerovalo da ovo nisu prilike, nego neprilike koje prizivamo, možete i zamisliti kako izgleda proces borbe unutar samih LGBTIQA osoba. Da bismo kreirali momentum i pravo vrijeme za nas, da bismo gradili zajednički prostor sigurnosti i pokazali da je to moguće, od nas se očekuje da stalno i iznova prelazimo vlastite granice, te da razuvjeravamo društvo, koje nas pritom u isto vrijeme mrzi i napada.” – rekao je Mirza Halilčević, član Organizacionog odbora.

Napominjemo da je uključivanje prava LGBTIQ osoba u javne politike zagovaranja i izgradnja akcionih planova na svim nivoima vlasti neophodna, kako bi se nadležne institucije dodatno obavezale na proaktivan rad na suzbijanju diskriminacije i nasilja u porodici, te osiguravanju sigurnog javnog prostora za LGBTIQ osobe.

Članovi i članice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa:

Amar Ćatović, Vanja Stokić, Dajana Bakić, Ena Hasković, Kerim Hodžić, Melani Isović, Jadranka Milićević, Verda Dolarević, Elmaja Bavčić, Ena Bavčić, Milica Pralica, Branko Ćulibrk, Maida Zagorac, Bisera Hodžić, Azra Ćulov, Mirza Halilčević, Lejla Huremović.

 

Collegium artisticum: LJILJANA MAJKIĆ “ARCHITOUCH”

Galerija Collegium artisticum priređuje otvorenje izložbe “ARCHITOUCH“ istaknute samostalne umjetnice LJILJANE MAJKIĆ.
Otvorenje će biti upriličeno u utorak, 25. avgusta 2020. godine u 19:00 sati, uz poštivanje svih propisanih mjera zaštite i uz prisustvo ograničenog broja posjetilaca, a publika će izložbu moći pogledati do 15. septembra 2020. godine.

Tokom protekle tri godine traju dogovori sa modnom dizajnericom, istaknutom samostalnom umjetnicom Ljiljanom Majkić i planovi da se na jednom mjestu, u prostoru galerije Collegium artisticum, objedine i predstave radovi njenih ciklusa i kolekcija koji su nastali tokom posljednjih deset godina.
Kako i sama autorica ističe, Collegium artisticum je za nju od posebne važnosti jer su upravo u prostoru ove galerije realizovana njena prva samostalna predstavljanja, među kojima je i multimedijalna izložba “Dress Your Dreams“/“Obuci svoje snove“. Ova izložba je realizovana 2013. godine, a pružila je uvid u koncept i pristup koji autorica dosljedno primjenjuje u svom radu. Neopterećena modnim svjetskim trendovima, autorica nastoji u svakom radu otjelotvoriti svoju viziju i ideju kroz zaigranost, eksperimentalni pristup kreiranju, tretiranju tekstila i savremenog odijevanja te kroz specifično prožimanje mode, modnog dizajna, arhitekture i umjetnosti.


Radovi Ljiljane Majkić prezentovani su na nizu modnih manifestacija i izložbi na domaćoj, regionalnoj i internacionalnoj sceni. Kao članica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) i Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) aktivno i redovno učestvuje u programima i projektima Udruženja, a njeni radovi su više puta nagrađivani na selektivnim kolektivnim izložbama, među kojima je prestižna nagrada Grand Prix na izložbi Collegium artisticum 2012. godine.
U uvodnom tekstu kataloga izložbe Ognjenka Finci, profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, istakla je da bi se “koncept odjevnih predmeta Ljiljane Majkić mogao čitati kao kombiniranje osnovnih likovnih elemenata, kvadrata, kruga i trokuta. Ali to kombiniranje nije doslovno. Evidentno je transformiranje bazičnih elemenata konstrukcije i traženje optimalnih rješenja organizacije geometrijski i organski oblikovanih dijelova u harmoničnu cjelinu. U kreativnom postupku autorica poseže za abecedarijem, od arhetipa, racionalnih, strogih linija do intuitivnog poigravanja koje se temelji na njenom doživljaju svijeta koji bi mogli nazvati “cjelovitost u nedovršenosti”. U tom kontekstu ona razbija prvotnu strogost svoga likovnog iskaza, i boji ga bojama radosti svojih likovnih snoviđenja.
Ona se u stvari igra i ostavlja uvijek dovoljno prostora intuiciji da korigira racionalno u njenoj kreaciji, često uz duhovite intervencije.
Šta je konstanta koja je prisutna u ovim radovima? To je kreativna i inovativna konstrukcija odjevnog predmeta i to je ono što ga odvaja od onoga što je danas Fast Fashion!“

Organizator izložbe je galerija Collegium artisticum a realizaciju izložbe su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.

Oštra osuda zabrane kretanja osoba u pokretu u Unsko – sanskom kantonu

Upućujemo oštar apel vlastima Unsko-sanskog kantona (USK), Vladi Bosne i Hercegovine i Ministarsvu sigurnosti Bosne i Hercegovine vezano za sastanak Operativne grupe za koordiniranje nadzora nad migrantskom krizom na području USK koji je održan 19. avgusta 2020. godine.
Napominjemo da ovom prilikom doneseni zaključci i odluke narušavaju osnovna ljudska prava osoba
u pokretu, te tražimo od nadležnih da iste ukinu. Ističući u prvi plan javno zdravlje i sigurnost građana USK, te proteste građana usmjerenih protiv osoba u pokretu, Operativna grupa je podržala odluku Kriznog štaba Ministarstava zdravstva iz marta 2020, te donijela niz mjera koje su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, temeljnim standardima za zaštitu ljudskih prava, te postojećom zakonskom legislativom u BiH koja se bavi
pitanjima osoba u pokretu.
Zabranom ulaska osobama u pokretu na područje USK, zabranom prevoza osoba u pokretu svim prevoznim sredstvima, tj. onemogućavanjem njihovog slobodnog kretanja, zabranom kretanja i okupljana osoba u pokretu na javnim površinama onemogućava se sloboda kretanja što je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, član 51 , Ustavom Bosne i Hercegovine, Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, članom 8. Zakona o strancima i članom 10. Zakona o azilu.
Ove odluke su također u suprotnosti sa članom 3. Zakona o strancima koji jasno definira državnu nadležnost i organe koji su nosioci poslova kada su u pitanju stranci koji ni u jednom slučaju u poslovima sa strancima ne prenosi nadležnost sa državnog nivoa na lokalne nivoe vlasti. Potpuno odsustvo koordinacije državnog i entitetskih nivoa, neblagovremen odgovor na izazove koje je sa sobom donijela tzv.”migrantska kriza”, a vezano za adekvatno zbrinjavanje i zaštitu osoba u pokretu na teritoriji BiH dovelo je do toga da USK već tri godine sam rješava dio problema koji se tiču osoba u pokretu. Napominjemo da težina izazova sa kojima se vlasti i građani u USK suočavaju kad je u pitanju broj osoba u pokretu ne smije biti izgovor za donošenje protuzakonskih i diskriminatornih
mjera. Progoni, nasilje i govor mržnje protiv osoba u pokretu samo može pogoršati postojeću situaciju, a
neadekvatna briga o njihovom zdravlju otvoriti nova potencijalna žarišta infekcije. Stoga apelujemo na vlasti da obezbijede dostojanstven tretman svim osobama koje spadaju u ranjive kategorije, a naročito onima koji su u pokretu zbog rata, političke ili ekonomske situacije u njihovim zemljama.
1 Prema čl. 5. EK, svako ograničenje slobode kretanja mora biti u skladu s materijalnim i procesnim pravilima nacionalnog prava države koja izriče takvu mjeru ili međunarodnog prava kada je to prikladno.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje:
Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Mreža za izgradnju mira
Sarajevski otvoreni centar
Tuzlanski otvoreni centar

Poziv za upise u Mostar Rock School

Mostar Rock School poziva sve zainteresirane mlade ljude da se prijave u devetu programsku školsku godinu. Upisi traju do 31.08.2020. godine.
Nastavni program Mostar Rock School je prilagođen mladim polaznicima, te se implementira kroz redovnu individualnu nastavu, grupnu (session) nastavu, band coaching program, masterclass program, a nudi i mnoge druge servise mladim muzičarima i bendovima. Program Mostar Rock School je osmišljen da razvije vještine muziciranja kod mladih osoba, kao i da približi mlade ljude sa istim zanimanjem kako bi mladi muzičari imali što veći izbor za međusobnu suradnju i stvaralaštvo. Za razliku od koncepta obrazovanja usmjerenog ka poučavanju i predavaču, Mostar Rock School primjenjuje inovativne didaktičke metode gdje je nastavni program usmjeren i prilagođen polazniku, a predavači i predavačice su iskusni muzičari posvećeni da svoje znanje i vještine prenesu na polaznike i polaznice.
Kroz redovnu tjednu individualnu nastavu polaznici škole stiču i unaprijeđuju svoje znanje i muzičke vještine, a u sklopu ostalih školskih aktivnosti međusobno surađuju, kreiraju bendove, nastupaju na školskim koncertima, snimaju i stvaraju, učestvuju u razmjenama i kampovima, imaju priliku raditi sa najvećim imenima regionalne i svjetske scene kroz Masterclass program Mostar Rock School, te bivaju prepoznati i angažirani i na profesionalnom nivou. Mostar Rock School nudi upise za: bubnjeve, bass gitaru, gitaru, vokal, klavijature, saksofon, audioprodukciju, kreativnu elektroničku produkciju, te od ove godine i smjer beat making.


Svi zainteresirani, bez obzira na to imaju li prethodno znanje ili ne, imaju mogućnost da se prijave i prođu kratku audiciju sa predavačima Rock škole, te nadamo se, započnu svoje putovanje kroz svijet muzike i umjetnosti uz podršku Škole. Rock škola nudi potpuno opremljene prostorije za učenje i vježbanje moderne muzike, sa visoko kvalitetnim instrumentima i ozvučenjem.
Mjesečna članarina za pohađanje jednog instrumenta iznosi 30 KM, a moguće je pohađati dva instrumenta istovremeno.
Upisati se možete popunjavanjem formulara na linku – https://mostarrockschool.org/upisi-se/
Više o programu možete saznati na: https://mostarrockschool.org/
Jezgrene aktivnosti Rock škole Mostar podržava Ambasada Kraljevine Norveške i Grad Mostar.

Sloboda javnog okupljanja u BiH: Prepreke i izazovi u organizaciji Bh. povorke ponosa

WEBINAR 2.0

Tema: “Sloboda javnog okupljanja u BiH: Prepreke i izazovi u organizaciji Bh. povorke ponosa

Vrijeme: 14.8.2020. U 19h na platformi Zoom

Pozivamo vas da se priključite i pratite drugi webinar u sklopu serije razgovora i diskusija članova i članica Organizacionog odbora ovogodišnje Bh. povorke ponosa.

Ovaj put, zajedno s moderatoricom Kristinom Ljevak, učestvuju Amar Ćatović, Ena Bavčić, Lejla Huremović, Branko Ćulibrk i Bisera Hodžić.

Javna okupljanja u BiH s LGBTIQ predznakom susreću se s nizom problema i prepreka u organizaciji, najčešće uzrokovanih zbog nedostatka razumijevanja od strane državnih institucija.

Organizatori_ce ovakvih skupova nerijetko se susreću s institucionalnom diskriminacijom, homofobijom, neizostavnim nametanjem dodatnih mjera zaštite i u konačnici nejednakim tretmanom kada je u pitanju pravo na javno okupljanje.

Pravo na javno okupljanje nam je Ustavom zagarantovano, ali na razne načine nam se uspijevaju nametnuti tereti koji su skoro nemogući za prevazići.

Po prvi put odlučili smo izaći u javnost s informacijama i otvoreno govoriti o problemima s kojima smo se susretali tokom organizacije, odnosa sa državnim institucijama, podršci i razumijevanju šire zajednice.
Kako izgleda organizovati jedan ovako značajan protestni skup u državi čiji su građani i građanke puni predrasuda i homofobije? Čiju podršku imamo? Zašto je važno ne odustati od borbe čak i u ovakvim uslovima? Šta mi ustvari želimo postići?

Odgovore na ova pitanja i ona koja vi budete željeli_e da postavite moći ćete dobiti u petak u 19h na Zoom platformi ili na Facebook live-u na profilu Bh. povorke ponosa.

https://us02web.zoom.us/j/81836542285?pwd=ZTRiblJwNXVJVUVRckVKNGc0QWkxZz09

 

Collegium artisticum povodom 45 godina postojanja i rada galerije

Tokom mjeseca avgusta u galeriji Collegium artisticum možete pogledati dokumentarnu izložbu povodom 45 godina postojanja i rada galerije (1975.-2020.)

Izložba obuhvata odabranih 100 plakata izložbi i drugih kulturnih događaja koji su održani u prostoru galerije Collegium artisticum od njenog osnivanja 1975. godine do danas.

Galerija Collegium artisticum nalazi se u sklopu Centra Skenderija, a projekat adaptacije i enterijerskog uređenja prostora galerije izradili su arhitekti Milana Cindrić, Slavko Cindrić i Halid Muhasilović. Svečano je otvorena u aprilu 1975. godine, na Dan oslobođenja grada Sarajeva, kolektivnom izložbom članova i članica tri umjetnička udruženja Bosne i Hercegovine: ULUBIH (Udruženje likovnih umjetnika), ULUPUBIH (Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera) i AABIH (Asocijacija arhitekata). Fuad Hadžihalilović Fuko je bio prvi direktor galerije i obavljao je funkciju direktora u periodu od 1975. do 2005. godine.

Od svog osnivanja do danas, galerija Collegium artisticum predstavlja relevantno izlagačko mjesto i jedan od značajnih centara okupljanja umjetničke, intelektualne i kulturne scene. Tokom 45 godina postojanja i kontinuiranog rada na promociji vizuelnih umjetnosti i kulture, u galeriji je održano preko hiljadu individualnih i kolektivnih izložbi i drugih kulturnih događaja lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera i značaja (kamerni koncerti, pozorišne predstave, promocije knjiga, stručni skupovi i okrugli stolovi sa aktuelnim temama iz kulture, prezentacije i diskusije iz oblasti društvenog djelovanja i umjetničkog stvaralaštva, sajmovi knjiga, etc.). Svojom dinamičnom aktivnošću i programom galerija nastoji da proprati sve aktuelne tokove savremene umjetnosti, da ostvari svoju misiju koja počiva na idejama avangardnog intelektualnog i umjetničkog pokreta COLLEGIUM ARTISTICUM s kraja četvrte decenije XX vijeka, sa ciljem da otvori prostor za sve inicijative koje podstiču duhovnu i kulturnu klimu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Galerija nije prestajala s radom čak ni tokom rata i opsade grada Sarajeva.

“Umjetnički paviljon Collegium artisticum je od osnivanja, aprila 1975. godine, koncipiran kao program aktivnog odnosa prema kulturi uopšte, nastojeći da oko sebe okuplja najangažovanije snage kako sa područja likovnih umjetnosti, tako i sa područja književnosti, teatra i muzičkog stvaralaštva. Tako raznovrsnim sadržajima, odnosno, njihovim međusobnim prožimanjima ostvaruje određeni profil savremene bosanskohercegovačke kulture,…“ [1]

Za doprinos razvoju i afirmaciji likovnog stvaralaštva, muzičke i književne umjetnosti, galerija Collegium artisticum je odlikovana Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva 1982. godine.

Na svečanom otvorenju Umjetničkog paviljona i kolektivne izložbe Collegium artisticum 1975. godine, Jahiel Finci je istakao: “Otvaranjem ovog Umjetničkog paviljona otvara se i nov period, ne samo u oblasti likovne kulture, nego i kulture uopšte. I danas, kada nas sjećanje vraća u prošlost, u vrijeme kad je osnovan Collegium artisticum, u doba kada je svaka napredna misao bila proganjana i kažnjavana, u doba kada je u Sarajevu živilo i radilo samo dvadesetak arhitekata i urbanista, petnaestak likovnih umjetnika i samo nekoliko muzičara i pozorišnih umjetnika, u doba kada nisu postojala mnoga umjetnička društva, ne možemo a da ne istaknemo da, bez obzira što smo bili veliki entuzijasti, nismo mogli pretpostaviti da će nakon trideset pet godina Sarajevo imati svoju Operu, svoj balet, svoj radio, televiziju, svoj Arhitektonski fakultet, svoju Muzičku akademiju, Akademiju likovnih umjetnosti, Odsjek za glumu, itd.itd., nismo mogli pretpostaviti da će u njemu raditi 300 arhitekata, preko 120 likovnih i primijenjenih umjetnika i još mnogo, mnogo drugih stvaralaca na polju umjetnosti.

Danas, kada slavimo trideset godina oslobođenja našeg grada, kada obilježavamo trideset godina života i rada u slobodi, kada smo u prilici da ove prostorije predamo građanima Sarajeva i stvaraocima na polju umjetnosti, možemo samo da poželimo da nas u daljem radu povezuje onaj isti entuzijazam, onaj isti duh, ona ista ljubav, ono isto drugarstvo i ona ista iskrenost kao u vrijeme prije trideset pet godina koji su povezivali ljude koji su radili ne samo u Collegiumu artisticumu, nego i u nizu tada legalnih i ilegalnih organizacija.

Želimo da ovi prostori služe širenju kulture i umjetnosti. Želimo da se ostvari do kraja misao da umjetnik stvara za druge isto toliko, pa možda i više, nego za sebe. Želimo da umjetnici kroz ove nove prostore odigraju onu društvenu ulogu koja im ne samo pripada, već koja se od njih i očekuje. Ovim proglašavam otvorenim izložbeni paviljon Collegium artisticum i prvu likovnu manifestaciju Collegium artisticum 75“[2].

Meliha Husedžinović je povodom tridesetog rođendana galerije 2005. godine zapisala:

“I tako, od aprila 1975. do aprila 2005. Collegium navrši trideset godina postojanja i plodnog rada na unapređenju naše kulture – kako se to već svečarski kaže. Prošli su kroz njega, umjetnici svih generacija i najrazličitijih orijentacija i senzibiliteta. Bilo je izložbi iz različitih epoha i zemalja, različitih retrospektiva i “homage-a” i najrecentnijih prezentacija. Bilo je projekata specijalno osmišljenih za ovaj prostor i onih sa tekuće trake drugih sredina i institucija. Gotovo nijedno od tih otvorenja nije prošlo bez Fukine pozdravne riječi. Kao i Collegium i on je, do odlaska u penziju 2005-te, bio tu svih tih 30 godina. S obzirom na mali broj uposlenih u ovoj, po sadašnjim propisima “javnoj ustanovi”, u njegov djelokrug je ulazilo sve – od pregovora sa direktorima galerija, muzeja i kulturnih centara, pregovora sa ambasadama i sa umjetnicima do traženja majstora koji će u djelo pretvoriti neke zahtjevne muzeološke i umjetničke ideje. Ponekad je morao da vodi brigu o transportu, utovaru i istovaru, o publicitetu i o čemu sve još, zna on sam. Visokim profesionalizmom i stručnošću, moralnom odgovornošću da će se držati svake preuzete obaveze, brigom da nikada ne dođe do krađe ili oštećenja bilo kojeg izloženog artefakta i dokumenta, sticao je ugled i za sebe i za Collegium, zato i nije čudo što je imao toliku podršku u čitavom lancu umjetničke infrastrukture, kod umjetnika i svojih uposlenika, čiji angažman oko svakog projekta ne smije ostati neuočen i nepohvaljen, kako nekada tako i sada. Pogotovo sada, kada se oko nas razmnožava “trulo tkivo besperspektivnog vremena” i mrtvilo u koje su nas doveli složeni razlozi; od nedograđenog sistema finansiranja do nedostatka kritike i medija koji bi je njegovali, do pretvaranja kulturnih programa u lični i činovnički hir onih koji odlučuju o novcu, koji su, izgleda, važniji od društvenih zadataka zbog kojih su na tom mjestu – pitam se kako dalje? To pitanje postavlja se i pred same umjetnike zbog kojih ovaj prostor i postoji. Jer, došli smo do umjetnosti bez utopije u blohovskom shvatanju tog pojma, bez sna o sutrašnjici, bez svijesti da je sadašnjost u kreiranju budućnosti; jednostavno – naš likovni umjetnik danas preživljava da bi preživio, veliki broj ih se samomarginalizirao i u takvoj situaciji, pitam se kako vratiti ovom prostoru nešto od nekadašnjeg sjaja…“[3]

Collegium artisticum, jedan od najvećih izložbenih prostora u Bosni i Hercegovini i regionu (površine preko 1843 m2), prostor-objekat od vojnostrateškog značaja za odbranu Kantona Sarajevo, kultno mjesto ovoga grada, nažalost posljednjih godina radi u ekstremno teškim uslovima koji su posljedica višegodišnjih ekonomskih i političkih previranja i kriza u našoj zemlji, nemara i nebrige nadležnih odgovornih institucija, nerazumijevanja vrijednosti i kulturno-istorijskog značaja ove galerije, nerješavanja nagomilanih problema (neriješen status galerije, neriješen status pojedinih uposlenika, prokišnjavanje, poplave, devastacija i fizička oštećenja izložbenog i kancelarijskog prostora, nedostatak i dotrajalost opreme za rad, manjak uposlenika – tehničkog osoblja i stručnog, kvalifikovanog kadra, …).

Tokom posljednjih nekoliko godina sve poslove oko održavanja prostora (izložbenih, kancelarijskih i magacinskih prostorija) i arhive galerije, sve programske aktivnosti organizuje i realizuje kolektiv galerije kojeg čine ukupno 4 uposlenika!

Opstanak galerije i njena budućnost su već godinama ugroženi i neizvjesni a njene mogućnosti i kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni.

Na sjednici održanoj u septembru 2014. godine, Skupština Kantona Sarajevo donijela je Odluku o spajanju tri kantonalne Javne ustanove (Collegium artisticum, Bosanski kulturni centar i Sarajevo art) u jednu Javnu ustanovu pod nazivom Centar za kulturu Kantona Sarajevo. Pomenutom Odlukom galerija je izgubila svoju samostalnost te je postala jedna od Organizacionih jedinica (zadužena za galerijsku djelatnost) u sklopu novoosnovane Javne ustanove.

U oktobru 2017. godine, na inicijativu Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Skupština Kantona Sarajevo je donijela Odluku o izdvajanju Organizacione jedinice Collegium artisticum iz Javne ustanove Centar za kulturu Kantona Sarajevo u samostalnu Javnu ustanovu a potom, na sjednici održanoj u junu 2018. godine, Odluku o osnivanju JU Collegium artisticum Sarajevo. Od tada pa do danas galerija sa svojim uposlenicima i dalje ”funkcioniše” i radi kao dio Javne ustanove Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo, a njen budžet, status i status njenih uposlenika i dalje nije riješen.

Kako se kolektiv galerije zna našaliti: “izgleda da Collegium artisticum i danas svoje programe organizuje i radi u ilegali kao i 1939. godine“.

Uz sve postojeće brojne probleme i poteškoće dodatne otežavajuće okolnosti desile su se proglašenjem stanja nesreće u našoj zemlji u martu ove godine. Usljed novonastalih okolnosti i vanredne situacije bili smo primorani, kao brojne druge institucije, da određene ranije planirane programe prolongiramo ili otkažemo, te da se prilagodimo novonastaloj situaciji i okolnostima. U ovoj kriznoj i teškoj situaciji, koja nas je nažalost nenadano sve zadesila, naročito su nas pogodile odredbe Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama – odnosno nemogućnost realizacije projekata sanacije i rekonstrukcije, nemogućnost nabavke neophodne tehničke opreme, alata i sredstava za rad i realizaciju planiranih programa, nemogućnost angažovanja (po osnovu Ugovora o djelu) ili zapošljavanja neophodnog osoblja kako bi se sve aktivnosti u galeriji pravovremeno isplanirale, organizovale i realizovale u ovoj ali i u narednim godinama…

Ipak, zahvaljujući prevashodno nesebičnom i predanom radu kolektiva galerije, Collegium artisticum sa statusom ”ni na nebu ni na zemlji”, u ovom turbulentnom vremenu ”nekim čudom” opstaje, preživljava i prkosno istrajava u svom radu i svojoj kulturno-umjetničkoj misiji, iz godine u godinu opravdava svoju programsku galerijsku djelatnost dajući značajan doprinos prezentaciji i afirmaciji bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti.

Pored dokumentarne izložbe Collegium artisticum-45 godina, u drugoj polovini avgusta planirana je priprema retrospektivne izložbe istaknute samostalne umjetnice Ljiljane Majkić “Architouch“, a za septembar je planirana reprezentativna izložba “60 godina MESS-a“.

Dokumentarnu izložbu povodom 45 godina postojanja i rada možete pogledati u periodu od 10. do 27. avgusta, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.

Srdačno vas pozdravljamo i radujemo se vašem dolasku!

* * *

Radi zaštite i sigurnosti, a prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH, naše cijenjene posjetitelje molimo da prilikom ulaska u galeriju dezinfikuju ruke i obuću, te da tokom posjete nose zaštitnu masku i održavaju fizičku distancu (najmanje 2 m) od drugih posjetilaca.