Predstava “Nije to to“ Tomija Janežića prvi program jubilarnog 60. festivala MESS

Predstava “Nije to to“ slovenskog reditelja Tomija Janežića, prvi je program cjelogodišnjeg jubilarnog 60. festivala MESS. Igranja predstave zakazana su za 07, 08, 09. i 10. septembar u Sarajevskom ratnom teatru sa početkom u 20 sati. Poštujući epidemiološke mjere u publici će moći biti maksimalno 35 ljudi po igranju, a ulaznice po cijeni od 10 KM dostupne su na kupikartu.ba. Za sve one koji prilikom kupovine ulaznica budu koristili Visa kartice, generalni sponzor festivala odobrava popust od 20 posto.

Naglašavajući veliko zadovoljstvo što će predstava igrati u okviru 60. festival MESS, reditelj Tomi Janežić poželio je uzbudljiv, inspirativan i značajan festival kao što je to, prema njegovim riječima, MESS uvijek i bio. “Za mene je ovo sasvim posebna predstava. Jedan od razloga je i to da je rađena u Sarajevu i osjećam je kao nešto što je u nekom smislu vezano i posvećeno Sarajevu. Zahvalan sam na toj prilici i zahvalan sam da je MESS dio toga. Jedva čekam predstavu koju ću nadam se pratiti online i veselim se impresijama mnogih dragih ljudi koji će nadam se biti tu“, istakao je Janežić te izrazio žaljenje da okolnosti ne dozvoljavaju da Festival bude susret kakav to obično bude.

Nostalgija za budućnosti, u čijoj slici je sada i povratak igranju predstava kakvo je bilo prije pandemije, započet će igranjem predstave NIJE TO TO Tomija Janežića, velike regionalne koprodukcije u kojoj je učešće uzeo i Festival MESS, a čiji je incijator Sarajevski ratni teatar zajedno sa kolegama iz regije“, kazao je direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Nihad Kreševljaković. Iako su se nekoliko puta mijenjali planovi, on je istakao zadovoljstvo što će Festival otvoriti upravo ova predstava i da će ipak kako je to nekada bilo zamišljeno u martu kada je program objavljen prvi put, Festival započeti sa predstavom nastaloj u Bosni i Hercegovini. „Upravo važnost domaće produkcije, kao i međunarodne teatarske saradnje decenijama je jedan od glavnih ciljeva našeg Festivala. Vjerujem da je prva Janežićeva predstava u Sarajevu odličan reprezent važnosti takvog nastojanja u našem radu“, naglasio je Kreševljaković.

Predstava je nastala u koprodukciji Scene MESS, Sarajevskog ratnog teatra, Beogradskog dramskog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, a uloge ostvaruju glumice iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore: Selma Alispahić, Maja Salkić, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Jelena Laban, Karmen Bardak, Maja Ranđić i Dunja Stojanović. Koreografiju i scenografiju predstave radila je Katja Legin, scenografiju Branko Hojnik, kostimografiju Marina Sremać dok su asistenti režije bili Mirjana Medojević, Gabrijel Lazić i Benjamin Konjicija. Za fotografiju je bio zadužen Dženat Dreković.

Više informacija o predstojećem 60. festivalu MESS dostupno je na www.mess.ba

Zlatni septembar – Budi zlatan za djecu oboljelu od raka

Septembar je mjesec podizanja svijesti o raku kod djece, a simbolizira ga zlatna vrpca. Ovo je godišnji međunarodni mjesec tokom kojeg se aktivno prikuplja podrška, sredstva i podiže svijest o dječijem raku i njegovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica. Osnovao ga je 2010. godine bivši američki predsjednik Barack Obama, a primarno ga obilježavaju domaće i međunarodne nevladine organizacije.

Rak u djetinjstvu ostavlja duboke i trajne posljednice na rast i razvoj djece, kao i na njihove porodice i prijatelje. U periodu kada bi se mladi trebali fokusirati na polazak u školu, igru i druženje, ako imaju rak, njihov fokus je na lijekovima, operacijama i životu koji im je preostao.

Neki oblici raka se uglavnom ili isključivo vide samo kod djece, a to je nešto što se takođe ističe tokom mjeseca septembra. Djeca oboljela od raka su nerijetko otpornija od odraslih, a mnogo je slučajeva gdje djeca ostvaruju potpuni oporavak i vode sasvim normalan život. Ali svijest, edukacija i podrška djeci oboljeloj od raka i njihovim roditeljima su od vitalnog značaja, zbog čega važnost Zlatnog septembra još veća.

Ajna Kahrimanović – od prošlog septembra Ajna je postigla mnogo, upisala se u vrtić i raduje se pripremi za školu. Pored svih lijepih trenutaka koji dolaze za nju, Ajna ima svoje redovne kontrolne preglede i nalaze  te mnoge brige za svoje zdravlje te joj je potrebna podrška bez obzira što je završila bolničko liječenje.

Muhamed Mahmić – ova godina je za Muhameda bila jedna od najuspješnijih u njegovom životu. Diplomirao je i stekao zvanje inžinjera sigurnosti i zaštite na radu i zaštite od požara. Pored svih uspjeha Muhamedu je potrebno cjeloživotno praćenje njegovog zdravstvenog stanja radi izuzetno kompleksnog i teškog liječenja koje je prošao.

Anida Šatara – ove godine Anida je proslavila svoj 5. rođendan i nalaz magneta koji je pokazao da nema tragova njenog najvećeg neprijatelja – tumora na mozgu s kojim se borila hrabro i jako. Uprkos ovim divnim vijestima, Anida i dalje treba rehabilitaciju i fizioterapiju kako bi povratila sve one funkcije koje su narušene teškom dijagnozom i liječenjem.

Najteža strana priče o dječijem raku nalazi se u srcima i domovima roditelja djece koja su, nažalost, izgubila svoju borbu. Njih ne smijemo zaboraviti. Rastužuje nas činjenica da smo od prošlog septembra izgubili 12 naših najvećih boraca, ali isto tako trebamo znati da je iza njih ostalo 12 porodica koje se nose s tim gubitkom. Budimo im podrška i ne dozvolimo da se nose s tim sami.
 
Priče o ove četiri porodice imat ćete priliku vidjeti ovog septembra u medijima, a koje je su radili naši prijatelji iz Anadolu Agency Balkan.

Vjerovatno se pitate u ovom trenutku,
ŠTA MOGU JA uraditi za djecu oboljelu od raka?

Ovog Zlatnog septembra možete biti zlatni i Vi. Naime, kupovinom zaštitne maske BUDI ZLATAN u iznosu od 5 KM donirate cjelokupan iznos za podršku djeci oboljeloj od raka širom Bosne i Hercegovine. Bez obzira jeste li fizičko ili pravno lice možete imati svoje primjerke maski.

Ukoliko ste pravno lice i želite obojiti ovaj septembar u zlatno i biti podrška djeci oboljeloj od raka imamo mogućnost štampanja vašeg loga u simboličnoj zlatnoj boji na maskama. Ponuda vrijedi za za minimalnu narudžbu od 100 maski.

Individualne narudžbe mogu se preuzeti svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 u prostorijama Udruženja u Sarajevu – Himze Polovine 21 (naselje Breka) ili u Tuzli – 1. tuzlanske brigade 1. Za više informacija pozovite 033 215 416.

Dokumentarac „Besjeda o migraciji“ – Novi film o mladima i migraciji

„Besjeda o migraciji” je dokumentarni film napravljen u produkciji Mediacentra Sarajevo koji se bavi migracijom mladih iz nešto drugačijeg ugla – ugla onih koji nisu otišli iz BiH. Kroz 22 minute, ovaj video daje uvid u različite vrste migracija i odgovara na pitanje šta  mlade motiviše da napuste svoju zemlju ili ostanu u njoj.

Film Mirze Ajnadžića se temelji na iskustvima i stavovima mladih osoba o tome šta za njih predstavljaju migracije, a potom i koji događaji, lični ili u društvu u cjelini, bi bili prijelomni i odlučujući za odlazak. Poseban fokus filma je na migracijama i razlozima migracija pripadnika i pripadnica LGBTIQ zajednice.

Kamera prati protagonistu priče Mirzu Halilčevića koji objašnjava svoj položaj u bh. društvu i svakodnevne izazove s kojima se LGBTIQ osobe susreću na putu traganja za vlastitim identitetima. Nadalje, kroz razgovore sa svojim poznanicima i poznanicama, Mirza nastoji razumjeti zašto se neke osobe odlučuju napustiti svoje prebivalište i iz manjeg mjesta doći u veće, te šta su razlozi za ostanak u BiH onih koji, bar za sada, ne misle napustiti svoju zemlju.

Besjeda o migraciji pokušava, kroz razgovore, otvoriti pitanja o migraciji. Zašto odlazimo ili ostajemo? Šta je ono što tražimo kao individualci i individualke? Posebno je važno razmišljanje skupina koje se na svakodnevnoj osnovi susreću sa diskriminacijom. Dokumentarna se priča pripovijeda na način da je primarni fokus na LGBTIQ+ zajednici u Bosni i Hercegovini” pojašnjava autor Mirza Ajnadžić.

“Mislim da je važno da zauzimamo stav. Važno je govoriti iz perspektive onih i za one koji svakodnevno zbog nas ostaju po strani. Migracija koja dolazi kao odgovor u potrazi za nekim boljim životom je nešto o čemu veliki dio nas razmišlja – za i protiv odluke o pakovanju kofera i odlasku. Dodajte tome još diskriminaciju na svakodnevnoj osnovi i pitanja se sama počnu nametati”, naglašava Ajnadžić, objašnjavajući glavni motiv filma.

Film “Besjeda o migraciji” dio je kampanje koju Mediacentar Sarajevo i Sarajevski otvoreni centar provode u sklopu projekta “Između ovdje i tamo: migracije LGBTI mladih iz Bosne i Herecegovine na zapad”. Ideja projekta je informisati mlade iz BiH, prije svega LGBTIQ osobe, o različitim aspektima odlaska iz zemlje, procedurama i različitim mogućnostima migracija, kao i o pozitivnim i negativnim iskustvima onih koji su već otišli iz BiH.

Više informacija o projektu i projektnim sadržajima možete pronaći na web stranicama lgbti.ba i diskriminacija.ba.

Predstava”Osramoćeni” Dine Mustafica ponovo u septembru

Predstava „Osramoćeni“ u režiji Dine Mustafića, produkcija KONTAKT, ponovo će biti izvedena 5. i 6. septembra u u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH sa početkom u 19h.

Nakon izvedbi bit će organizovani razgovori sa publikom i rediteljem i glumcima predstave.

Tekst „Osramoćeni“  Ayada Akhtara, nagrađen Pulitzerovom nagradom, govori o naizgled liberalnom, civilizovanom svijetu u kojem su rasizam, nacionalizam, vjerska netrpeljivost i ksenofobija problemi koji utiču na druge, kao podmukla bolest, iznutra nagrizaju svakog pojedinca i samo čekaju pravu priliku da unište živote, kako aktera ove drame tako i svih nas.

U predstavi igraju Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Boris Ler, Snežana Bogićević i Lazar Dragojević.

Vizuelni identitet predstave potpisuje Mirna Ler, muzičku kompoziciju Mirza Redžepagić, dizajn Ismar Žalica, fotografiju Aida Redžepagić, VFX Alen Ajanović i prevod teksta Maja Winkler. Producenti predstave su Narcisa Cvitanović i Alban Ukaj. Izvršni producent je Benjamin Čengić.

Ulaznice su u prodaji od 01.09. u terminu od 10h-16h u holu Zemaljskog muzeja.

Rezervacije ulaznica nisu moguće zbog ograničenog broja publike u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.

 

Odmori u BiH – Put upoznavanja – Jajce i Travnik

Vezirski Travnik i kraljevsko Jajce dočekali su predstavnike i predstavnice bh. medija na novom putovanju upoznavanja destinacija u Bosni i Hercegovini, organiziranih u okviru Inicijative „Odmori u BiH“ a uz podršku Evropske unije u BiH. Ova dva grada svojim posjetiteljima nude brojne zanimljive priče i prvorazredne atrakcije i sigurno je kako su destinacije koje bi se trebale naći u planu posjete svakog građanina i građanke Bosne i Hercegovine.

Posjeta je započela degustacijom travničkih ćevapa u ćevabdžinici „Hari“, koja djeluje od 1989. i predstavlja nezaobilazno odredište za one koji žele uživati u gastronomskoj ponudi Travnika. Jedan od simbola Travnika je džamija Sulejmanija, koja je zbog svojih prekrasnih, raznobojnih dekoracija prozvana Šarenom džamijom.

Travnik je i mjesto rođenja Nobelovca Ive Andrića, a njegova rodna kuća je sredinom 1970-tih godina obnovljena u autentičnom stilu i u njoj se nalazi Memorijalni muzej „Rodna kuća Ive Andrića“. U centru grada je i Zavičajni muzej, koji skrbi za oko 80 hiljada eksponata, što ga čini jednim od najznačajnijih muzeja u Bosni i Hercegovini.

Neobičan i upečatljiv način da se doživi Travnik jeste vožnja turističkim vozom „Ćiro“. Upravo njime su se predstavnici bh. medija odvezli u razgledanje tvrđave Stari grad Travnik, jedne od najljepših i najbolje očuvanih srednjevjekovnih utvrda u BiH, čija je valorizacija postignuta zahvaljujući podršci Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

„Zahvaljujući inicijalnim sredstvima Evropske unije od 2005. je pokrenuta rekonstrukcija objekta, koji je iste godine proglašen i nacionalnim spomenikom, a njegova puna obnova završena je 2015. Danas je tvrđava centralno mjesto za održavanje svih oblika kulturno-umjetničkih manifestacija i veliki turistički potencijal Travnika“, istakla je direktorica Zavičajnog muzeja Fatima Maslić.

Posjeta Travniku završena je pauzom za kafu u Lutvinoj kafi na Plavoj vodi, a na putu do Jajca autobus „Odmori u BiH“ zaustavio se i u „Vlašićkoj kući“ u Turbetu, gdje se može degustirati i kupiti čuveni vlašički sir.

Nakon večere i noćenja u nedavno obnovljenom hotelu „Plivsko jezero“ na Velikom Plivskom jezeru, predstavnici bh. medijskih kuća su obišli Mlinčiće, kompleks drvenih vodenica starih oko 400 godina, koji se nalaze na pregradi između Velikog i Malog Plivskog jezera. Naredna stanica bio je Muzej Samostana Sv. Luke, u kojem je izložen stakleni sarkofag sa skeletom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Najstariji od jajačkih spomenika su ostaci antičkog hrama boga Mitre, perzijskog božanstva, kojeg su u jednom periodu historije poštovali rimski vojnici.

Unutar zidina jajačkog Starog grada je impozantna Medvjed – kula, kao i Katakombe – podzemna crkva i porodična grobnica plemićke porodice Hrvatinić, koju je dao isklesati vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač Jajca. Nedaleko se nalaze i ostaci crkve Sv. Marije sa tornjem Sv. Luke, u kojoj je krunisan posljednji bosanski kralj. Po osvajanju Jajca od strane Osmanlija crkva je pretvorena u Sulejmanovu, odnosno Fethija džamiju. Na vrhu brijega iznad Jajaca je dobro očuvana Tvrđava, koja je jedno vrijeme služila kao rezidencija bosanskih kraljeva. O tome svjedoči i grb kraljevske dinastije Kotromanić na njenom ulaznom portalu.

Interesantan je i kompleks kuća iz osmanskog i austro-ugarskog doba u jajačkom Starom gradu. U Kršlakovoj kući iz osmanskog perioda smještena je Gradska galerija, dok je u zgradi stare osnovne škole, podignutoj za Austro-Ugarske, danas Zavičajni muzej Jajca. Zasjedanjem AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu su udareni temelji socijalističke Jugoslavije, a o tom događaju priča postavka Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Najspektakularniji prizor u Jajcu svakako je slika 22 metra visokog Plivskog vodopada, koji dominira centrom grada. Odnedavno se u turističkoj ponudi Jajca nalazi i zipline spust preko vodopada, što je iskustvo za nezaborav.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

U sklopu inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Izložba “Heroizam i revolucija”

U okviru manifestacije „Ljeto u muzeju“ u Historijskom muzeju BiH 28.08.2020. u 20 h će biti otvorena izložba „Heroizam i revolucija“, autora Hadžić Ensara, akademskog grafičara.

Cilj manifestacije je pomoći mladim kreativcima da njihov glas bude artikulisan na najbolji mogući način. Kroz ovu izložbu muzej otvara pitanje stanja savremenog društva u vremenu pandemije.
Reaktuelizirajući muzejsku građu i fotografske priče iz bosanskohercegovačke historije, Ensar Hadžić linijama i oblicima povezuje prošlost sa savremenošću – obraćajući se prije svega mladom čovjeku.

„Početkom 2020. godine Historijski muzej BiH, nekadašnji Muzej revolucije BiH, je kroz javni poziv za izložbu „Was ist Walter?“ postavio umjetnicima pitanje o herojstvu kroz historiju. Ovo pitanje je dobivalo na važnosti pojavom pandemije, izolacije i karantina. Kroz umjetnost sam pokušao dati odgovor na ovo pitanje. Zanimala me
ogoljenost i izloženost čovjeka u savremenom društvu – a motive sam često pronalazio i u građi Zbirke fotografija Historijskog muzeja BiH.
Zanimao me heroj, kao čovjek, koji stremi visoko ka nebu i čiji svjetonazor nije nedostupan za čovjeka svakodnevnice. Iako ne čujemo takve priče često, ja vjerujem da je mnogo savjesnih ljudi i ljudi koji čine dobra djela svaki dan. Tu počinje revolucija – revolucija na mikro planu, revolucija iznutra, revolucija koja nas pogodi tako
snažno da svijet počinjemo gledati drugim očima, revolucija pomoću koje osvještavamo da je ljudima oko nas potrebna pomoć. Inspiracija za ovu izložbu je potaknuta pričom o narodnim herojima kroz historiju, a doživjela je svoju materijalizaciju u savremenom čovjeku.“

Ensar Hadžić

 

Ulaz na izložbu je 7,00 KM.

Odmori u BiH-Tuzla Srebrenik i Gradačac puni sadržaja gastro ponude i preljubaznih domaćina

U organizaciji Inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Europske unije u BiH, za grupu zainteresiranih bh. medija organizirano je putovanje upoznavanja u Tuzlu, Srebrenik i Gradačac. Putovanje je imalo za cilj prezentirati bogatu turističku ponudu ovih bosansko – hercegovačkih destinacija, kako bi se motivirali građani BiH da ih ove godine u što većem broju posjete. Predstavnici bh. medija su na ovom putovanju obišli samo dio bogate ponude sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, čije destinacije svojim posjetiteljima nude brojne zanimljivosti i aktivnosti, odličnu gastronomsku ponudu i ljubaznost tamošnjih domaćina, te definitivno zavrjeđuju da ih se posjeti.

Prvo odredište bila je Tuzla, čija je najveća atrakcija Panonika, impozantni kompleks slanih jezera površine od čak 75.000 kvadratnih metara, jedinstven u ovom dijelu svijeta, koji pored kupanja svojim posjetiteljima nudi i razne druge edukativne, zabavne i ugostiteljske sadržaje. Atrakcije Tuzle su kompleks Aleja mladosti – Slana banja, Centralni gradski park sa spomenicima Kralju Tvrtku i Povelji Kulina-bana, Turali-begova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Soni trg sa izložbenom postavkom posvećenoj eksploataciji soli. Ljubitelji umjetnosti imaju mnogo toga vidjeti u Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu Ismet Mujezinović i Spomen sobama Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću. Tuzla posjetiteljima nudi i odličnu gastronomsku ponudu, čiji je glavni reprezent odlični „MamaMia“ restoran na Trgu slobode, kao i smještaj u nekoliko veoma kvalitetnih hotela, motela, pansiona…

Samo pola sata vožnje od Tuzle ka sjeveru je Srebrenik, čija je najznačajnija atrakcija spektakularna, srednjovjekovna tvrđava – Stari grad Srebrenik, koji se prvi put pominje u zapisima iz 1333. godine. Tu su i nacionalni spomenici BiH – džamije u Ćojluku i Špionici, a u istom naselju nalaze se i katolička i pravoslavna crkva. U centru Srebrenika nalazi se Hotel „Park“, dok je na putu od Srebrenika ka Gradačcu, u Ormanici, Turistički kompleks „Orion“, sa bazenima, šetnicama, prostorom za organizaciju raznih događaja, hotelom, bungalovima…

Gradačac je najpoznatiji po svojoj tvrđavi, u čijem kompleksu se nalazi znamenita Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Sahat-kula i Centar za kulturu sa zanimljivom muzejskom zbirkom. U samoj kuli nalazi se restoran, koji nudi specijalitete domaće kuhinje, od kojih vrijedi izdvojiti „Gradačačku kutiju“, jelo koje se pravi u kutiji od cipela. Od ostalih gradačačkih zanimljivosti tu je i nacionalni spomenik BiH – džamija Husejnija, katolička i pravoslavna crkva u samom centru grada, dva jezera – Hazna i Vidara, čuveno lječilište Banja Ilidža…

Samo nekoliko kilometara od Gradačca, u naselju Skugrić nalazi se reprezentativni Hotel i destilerija „Monogram“, sa kušaonicom pića i zasadima jabuke i kruške na 35 hektara površine. Zanimljiva je bila i posjeta seoskom domaćinstvu Ranč Mionica, u istoimenom naselju nadomak Gradačca, a koji posjetiteljima nudi opuštajući odmor u prirodi.

 

U cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, Inicijativa “Odmori u BiH” i Europska unija u BiH pozivaju građane Bosne i Hercegovine da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije. Podsjećanja radi, u okviru inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.

 ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Bh. povorka ponosa: Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahjevamo zakone, zaštitu i sigurnost

Danas, 23.8.2020. godine Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa, zajedno sa LGBTIQ osobama i podržavateljima_cama poručuje da ne možemo čekati sporost sistemskih promjena. Mi postojimo i živimo u ovoj državi i zahtjevamo zakone, zaštitu, sigurnost i ravnopravnost!

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je nizom alternativnih akcija obilježio datum na koji se trebala desiti druga protestna šetnja Bh. povorke ponosa. Kroz zauzimanje javnog prostora, održavanjem performansa i akcijom Ponos na četiri točka, poručujemo da su ulice bh. gradova i naše, ali da se ne osjećamo slobodno i sigurno na njima.

Zbog loše epidemiološke situacije šetnja je odgođena, ali uprkos tome aktivisti_kinje iz cijele Bosne Hercegovine poručuju javnosti i institucijama da su LGBTIQ osobe dio bh. društva i kao takve zahtjevaju jednaka prava.

Bh. povorka ponosa nije komercijalni događaj, nego nephodan politički protest i iskaz otpora, kao što su to i protesti drugih obespravljenih građana i građanki.

Na ovaj način još jednom ukazujemo na sve institucionalne i zakonske prepreke sa kojima se LGBTIQ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. Mi smo se kroz svoje djelovanje i borbu za jednakost susreli sa ozbiljnim, neravnopravnim problemima prilikom pristupa javnom prostoru. Sloboda okupljanja u BiH nije slobodna, iako je zagarantovana Ustavom BiH.

Institucije zadužene za sprovođenje Zakona o javnom okupljanju imaju neproporcionalan pristup protestima za ljudska prava, a protesti sa predznakom LGBTIQ bivaju dodatno pogođeni. Bh. povorci ponosa, već drugu godinu zaredom, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nalaže dodatne mjere sigurnosti, koje niti jednom drugom protestu, iako jesu bili okarakterisani kao skupovi visokog rizika, nisu nametnute, nego su ih nadležne institucije pokrivale.

Stavljanjem ovih mjera sigurnosti na teret organizatora_ica, poručuje se da država nema kapaciteta ili ne želi da pruži potpunu sigurnosnu zaštitu LGBTIQ osobama i drugim učesnicima/ama povorke ponosa. U praksi u kantonu Sarajevo jedino se LGBTIQ protestima stavljanju ovakve dodatne mjere na teret. Ovim mjerama se uslovljava korštenje javnog prostora za protest protiv nasilja, diskriminacije i nejednakog položaja LGBTIQ osoba. Neispunjavanjem ovih uslova mi ne možemo izaći na ulicu i boriti se za ljudska prava.

Zato smatramo da su izmjene Zakona o javnom okupljanju u kantonu Sarajevo hitno potrebne, kako bi sloboda okupljanja i borbe za ljudska prava bila sprovodiva u praksi jednako za sve. Ministarstvo saobraćaja kantona Sarajevo je prije nekoliko godina kroz administrativnu šutnju uskratilo javnu protestnu šetnju LGBTIQ osobama, a ove godine to ponavlja svojom odlukom da protest za ljudska prava ometa saobraćaj, te stavlja fokus na javno preduzeće i profit prije ljudskih prava. Stoga, od nadležnih institucija zahtjevamo profesionalan rad koji će biti u skladu sa evropskim standardima slobode okupljanja, gdje se kroz ovakve zabrane i nejednak tretman neće čitati homofobija i diskriminacija nad LGBTIQ osobama.

“LGBTIQ zajednica se svakodnevno suočava sa teškoćama nasilja i straha zbog stigme i diskriminacije koje doživljava od države i društva. Suočavamo se sa strahom od  fizičkog i psihičkog nasilja, diskriminacije, mržnje, odbačenosti, nerazumijevanja, seksizma, rasizma, fašizma, ksenofobije, homofobije, bifobije i transfobije. Svaki izlazak iz sigurnog prostora za nas je potencijalna opasnost.” – izjavila je u svom govoru Bisera Hodžić, članica Organizacionog odbora.

LGBTIQ osobe u BiH još uvijek nisu zakonski jednake sa heteroseksualnim osobama. Neophodno je u što kraćem roku donijeti zakon o istospolnom partnerstvu koji bi zaštitio istospolne parove koji se trenutno suočavaju sa nemogućnošću ostvarivanja porodičnih prava. Takođe, nepostojanje regulacije pitanja tranzicije trans osoba, stvara ogromne probleme u svakodnevnom životu, te tražimo hitnu zakonsku regulaciju ovog pitanja i uspostavljanje medicinskog tima koji bi zdravstveno pokrio ovu oblast.

“Ako se za mnoge događaje sa LGBTIQA predznakom tvrdilo da sada nije vrijeme za njihovu realizaciju, ako se vjerovalo da ovo nisu prilike, nego neprilike koje prizivamo, možete i zamisliti kako izgleda proces borbe unutar samih LGBTIQA osoba. Da bismo kreirali momentum i pravo vrijeme za nas, da bismo gradili zajednički prostor sigurnosti i pokazali da je to moguće, od nas se očekuje da stalno i iznova prelazimo vlastite granice, te da razuvjeravamo društvo, koje nas pritom u isto vrijeme mrzi i napada.” – rekao je Mirza Halilčević, član Organizacionog odbora.

Napominjemo da je uključivanje prava LGBTIQ osoba u javne politike zagovaranja i izgradnja akcionih planova na svim nivoima vlasti neophodna, kako bi se nadležne institucije dodatno obavezale na proaktivan rad na suzbijanju diskriminacije i nasilja u porodici, te osiguravanju sigurnog javnog prostora za LGBTIQ osobe.

Članovi i članice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa:

Amar Ćatović, Vanja Stokić, Dajana Bakić, Ena Hasković, Kerim Hodžić, Melani Isović, Jadranka Milićević, Verda Dolarević, Elmaja Bavčić, Ena Bavčić, Milica Pralica, Branko Ćulibrk, Maida Zagorac, Bisera Hodžić, Azra Ćulov, Mirza Halilčević, Lejla Huremović.

 

Collegium artisticum: LJILJANA MAJKIĆ “ARCHITOUCH”

Galerija Collegium artisticum priređuje otvorenje izložbe “ARCHITOUCH“ istaknute samostalne umjetnice LJILJANE MAJKIĆ.
Otvorenje će biti upriličeno u utorak, 25. avgusta 2020. godine u 19:00 sati, uz poštivanje svih propisanih mjera zaštite i uz prisustvo ograničenog broja posjetilaca, a publika će izložbu moći pogledati do 15. septembra 2020. godine.

Tokom protekle tri godine traju dogovori sa modnom dizajnericom, istaknutom samostalnom umjetnicom Ljiljanom Majkić i planovi da se na jednom mjestu, u prostoru galerije Collegium artisticum, objedine i predstave radovi njenih ciklusa i kolekcija koji su nastali tokom posljednjih deset godina.
Kako i sama autorica ističe, Collegium artisticum je za nju od posebne važnosti jer su upravo u prostoru ove galerije realizovana njena prva samostalna predstavljanja, među kojima je i multimedijalna izložba “Dress Your Dreams“/“Obuci svoje snove“. Ova izložba je realizovana 2013. godine, a pružila je uvid u koncept i pristup koji autorica dosljedno primjenjuje u svom radu. Neopterećena modnim svjetskim trendovima, autorica nastoji u svakom radu otjelotvoriti svoju viziju i ideju kroz zaigranost, eksperimentalni pristup kreiranju, tretiranju tekstila i savremenog odijevanja te kroz specifično prožimanje mode, modnog dizajna, arhitekture i umjetnosti.


Radovi Ljiljane Majkić prezentovani su na nizu modnih manifestacija i izložbi na domaćoj, regionalnoj i internacionalnoj sceni. Kao članica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) i Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) aktivno i redovno učestvuje u programima i projektima Udruženja, a njeni radovi su više puta nagrađivani na selektivnim kolektivnim izložbama, među kojima je prestižna nagrada Grand Prix na izložbi Collegium artisticum 2012. godine.
U uvodnom tekstu kataloga izložbe Ognjenka Finci, profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, istakla je da bi se “koncept odjevnih predmeta Ljiljane Majkić mogao čitati kao kombiniranje osnovnih likovnih elemenata, kvadrata, kruga i trokuta. Ali to kombiniranje nije doslovno. Evidentno je transformiranje bazičnih elemenata konstrukcije i traženje optimalnih rješenja organizacije geometrijski i organski oblikovanih dijelova u harmoničnu cjelinu. U kreativnom postupku autorica poseže za abecedarijem, od arhetipa, racionalnih, strogih linija do intuitivnog poigravanja koje se temelji na njenom doživljaju svijeta koji bi mogli nazvati “cjelovitost u nedovršenosti”. U tom kontekstu ona razbija prvotnu strogost svoga likovnog iskaza, i boji ga bojama radosti svojih likovnih snoviđenja.
Ona se u stvari igra i ostavlja uvijek dovoljno prostora intuiciji da korigira racionalno u njenoj kreaciji, često uz duhovite intervencije.
Šta je konstanta koja je prisutna u ovim radovima? To je kreativna i inovativna konstrukcija odjevnog predmeta i to je ono što ga odvaja od onoga što je danas Fast Fashion!“

Organizator izložbe je galerija Collegium artisticum a realizaciju izložbe su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.

Oštra osuda zabrane kretanja osoba u pokretu u Unsko – sanskom kantonu

Upućujemo oštar apel vlastima Unsko-sanskog kantona (USK), Vladi Bosne i Hercegovine i Ministarsvu sigurnosti Bosne i Hercegovine vezano za sastanak Operativne grupe za koordiniranje nadzora nad migrantskom krizom na području USK koji je održan 19. avgusta 2020. godine.
Napominjemo da ovom prilikom doneseni zaključci i odluke narušavaju osnovna ljudska prava osoba
u pokretu, te tražimo od nadležnih da iste ukinu. Ističući u prvi plan javno zdravlje i sigurnost građana USK, te proteste građana usmjerenih protiv osoba u pokretu, Operativna grupa je podržala odluku Kriznog štaba Ministarstava zdravstva iz marta 2020, te donijela niz mjera koje su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, temeljnim standardima za zaštitu ljudskih prava, te postojećom zakonskom legislativom u BiH koja se bavi
pitanjima osoba u pokretu.
Zabranom ulaska osobama u pokretu na područje USK, zabranom prevoza osoba u pokretu svim prevoznim sredstvima, tj. onemogućavanjem njihovog slobodnog kretanja, zabranom kretanja i okupljana osoba u pokretu na javnim površinama onemogućava se sloboda kretanja što je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, član 51 , Ustavom Bosne i Hercegovine, Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, članom 8. Zakona o strancima i članom 10. Zakona o azilu.
Ove odluke su također u suprotnosti sa članom 3. Zakona o strancima koji jasno definira državnu nadležnost i organe koji su nosioci poslova kada su u pitanju stranci koji ni u jednom slučaju u poslovima sa strancima ne prenosi nadležnost sa državnog nivoa na lokalne nivoe vlasti. Potpuno odsustvo koordinacije državnog i entitetskih nivoa, neblagovremen odgovor na izazove koje je sa sobom donijela tzv.”migrantska kriza”, a vezano za adekvatno zbrinjavanje i zaštitu osoba u pokretu na teritoriji BiH dovelo je do toga da USK već tri godine sam rješava dio problema koji se tiču osoba u pokretu. Napominjemo da težina izazova sa kojima se vlasti i građani u USK suočavaju kad je u pitanju broj osoba u pokretu ne smije biti izgovor za donošenje protuzakonskih i diskriminatornih
mjera. Progoni, nasilje i govor mržnje protiv osoba u pokretu samo može pogoršati postojeću situaciju, a
neadekvatna briga o njihovom zdravlju otvoriti nova potencijalna žarišta infekcije. Stoga apelujemo na vlasti da obezbijede dostojanstven tretman svim osobama koje spadaju u ranjive kategorije, a naročito onima koji su u pokretu zbog rata, političke ili ekonomske situacije u njihovim zemljama.
1 Prema čl. 5. EK, svako ograničenje slobode kretanja mora biti u skladu s materijalnim i procesnim pravilima nacionalnog prava države koja izriče takvu mjeru ili međunarodnog prava kada je to prikladno.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje:
Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Mreža za izgradnju mira
Sarajevski otvoreni centar
Tuzlanski otvoreni centar