Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Koncertna sezona Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i u novoj akademskoj godini nastavlja afirmisati rad studenata svih odsjeka, ističući taj segment svoje djelatnosti kao jedan od ključnih. U sklopu decembarskog repertoara, predstavit će se Alex Mateescu, mladi violinista i student treće godine u klasi prof. Marka Simovića, koji će nastupiti uz klavirsku pratnju Dženane Hadžić. Koncert će se održati u ponedjeljak, 6. decembra 2021. godine, u 19 sati u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman“ kao dio programa Svečanih decembarskih dana UNSA.
Alex Mateescu će izvesti Sonatu u g molu, poznatu pod nazivom “Đavolji triler” koju je Giuseppe Tartini inicijalno napisao za violinu i basso continuo. Nastojeći evocirati priču iz svog navodnog sna gdje je sklopio pakt sa đavolom, početni sumorni “tromi” tok tehnički se usložnjava, unoseći tamnije tonove i izražene karakterne sukobe, nakon čega završni stav donosi virtuozni naboj postignut čestim dvostrukim zaustavljanjima, trilerima, ali i brzom smjenom visokih i niskih registara. Mateescu će svirati i Sonatu za violinu i klavir op. 24, br. 5 u F duru Ludwiga van Beethovena, jednu od najprepoznatljivijih sonata iz violinističke literature. Epitet “proljetna”, kako je često okarakterisana, odražava se kroz gracioznost i snagu kojom odiše. Koncert će biti zaokružen interpretacijom djela Scherzo-Tarantelle za violinu i klavir op. 16 Henryka Wieniawskog, virtuozne minijature isprepletene furioznim i lirskim momentima.
Alex Mateescu (r. Sarajevo, 2000) student je violine na trećoj godini I ciklusa studija u klasi doc. mr. Marka Simovića na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Pohađao je brojne majstorske radionice kod renomiranih umjetnika i profesora violine poput Ruth Waterman, Mihe Pogačnika, Luke Ljubasa i Davida Kamhija. Nastupao je u okviru Koncertne sezone Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, Festivala Majske muzičke svečanosti, Didakovih dana, Sarajevske zime, i drugih manifestacija i koncerata u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Italiji. Stalni je član Sarajevskog gradskog orkestra, a sarađivao je i sa mnogim lokalnim, regionalnim i internacionalnim orkestrima, kao što su Regionalna dječija filharmonija, Orkestar mladih Bosne i Hercegovine, Sarajevski kamerni orkestar mladih, Sarajevska filharmonija, kao i sa ansamblom sastavljenog od članova orkestra Giovanile delle Marche, muzičarima iz Jerusalema i Sarajeva na koncertima za mir u Italiji. Kao solista, član kamernih ansambala i orkestara učestvovao je na Federalnim takmičenjima učenika i studenata muzike, gdje je višestruko nagrađivan. Dobitnik je treće nagrade na svjetskom takmičenju International Orchestra Auditions Awards, u koorganizaciji SAMNIUM Univerzitetaza muziku iz Solopace (Italija) i Univerziteta Mozarteum iz Salzburga (Austrija).
Dženana Hadžićosnovne i postdiplomske studije završava na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi profesorice Dunje Dimitrijević, nakon čega je diplomirala i na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju pod mentorstvom profesora Ivana Čavlovića. Zaposlena je kao umjetnička saradnica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, te ostvaruje zapažene nastupe u Bosni i Hercegovini i van njenih granica.
Ulaz na koncert je besplatan. S obzirom na ograničenja uslovljena epidemiološkim mjerama, rezervacija mjesta je obavezna i moguće je izvršiti telefonom na: 062 102 569 (Tel/SMS/Viber/WhatsApp) ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba .
Peta književna kritika nastala u okviru projekta Bookstan on Airrealiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri je kritika romana „Nelagoda večeri“ Marieke Lucas Rijneveld. Autorica kritike je je Lamija Milišić.
Marieke Lucas Rijneveld (1991, Nieuwendijk, Nizozemska) koristi rodno neutralnu zamjenicu oni. Odrasli su u kalvinističko-protestantskoj porodici u Sjevernom Brabantu prije nego što su se preselili u Utrecht. Za prvu zbirku poezije Teleće runo (Kalfsvlies), osvojili su Nagradu C. Buddingh’ za najbolje debitantsko poetsko djelo 2015, a novine De Volkskrant su ih proglasili književnim talentom godine. Za svjetski bestseler Nelagoda večeri, osvojili su Međunarodnog Bookera 2020. Pored toga što se bave pisanjem, Rijneveld rade na mliječnoj farmi.
Desetogodišnja Jas živi sa strogo religioznim roditeljima, braćom i sestrom na mliječnoj farmi gdje su rasipništvo i frivolnost jednaki grijehu. Uprkos svakodnevnoj turobnoj rutini, Jas na jedinstven način doživljava svijet: svoje lice kao sir pod majčinim rukama; tekstura bradavica, poput kapara, na krastačama; zvuk „riječi za crvenjenje“ kojih nema u Bibliji.
Jednog ledenog jutra, disciplinirani ritam života njene porodice prekida tragična nesreća, a Jas je uvjerena da niko drugi nije kriv do ona sama. I dok se njeni roditelji, svako u svojoj tuzi, postepeno udaljavaju, spoznaja o smrtnosti Jas, njenog brata i sestru vodi ka uznemirujućim ritualima i maštarijama. Začahurena u crvenoj zimskoj jakni, Jas sanja o „drugoj strani“ i spasenju, ne znajući kamo će je to sanjarenje na koncu odvesti.
Bremenit utvarnom jezom, ovaj roman čitateljstvu donosi groteskno razobličenje svijeta kroz dječije oči. Nelagoda večeri nasilna je, a zavodljiva, pripovijest o klijanju zla.
Marieke Lucas Rijneveld, Nelagoda večeri, prevela Maja Weikert, Sarajevo: Buybook, 2020.
Piše: Lamija Milišić
Imaginativni svijet Marieke Lucas Rijneveld nabujao je od smežuranih, izgladnjelih, sklupčanih, oznojenih, promrzlih, udavljenih, mrtvih, pokidanih i na različite načine ranjenih tijela. Susrećemo ih u debitantskoj pjesničkoj zbirci Kalfsvlies (Teleća koža), ali i u njihovom (ovi nizozemski autor/ica koriste rodno neutralnu zamjenicu oni, te se identificiraju i kao muškarac i kao žena) proznom prvencu Nelagoda večeri. Roman je ovjenčan Međunarodnim Bookerom 2020. godine.
Nelagoda večeri donosi priču o duševnom i tjelesnom raspadanju porodice Mulder nakon smrti sina Matthiesa. Radnja se odvija na mliječnoj farmi u Nizozemskoj, u ruralnom i izoliranom okruženju. Naslov zapravo referira na doba noći kada krave, punih vimena, zazivaju na mužnju. U stanju te mukle napetosti naslućuje se i usud Mulderovih.
Protagonistkinja, desetogodišnja (kasnije dvanaestogodišnja) Jas, odbija skinuti svoju crvenu jaknu. S vremenom ova jakna na sebe navlači goveđi vonj, a ispod površine krije zategnut stomak, napuhan zbog loše probave. Ona nije tek štit od vanjskog svijeta – posjeduje i džepove kao groteskne ureze za dublju invaziju. U njima Jas čuva razne sitnice: otpatke koji nikom neće nedostajati, odrezane zečije brkove, žabe krastače… Ustajala jakna i loša probava se mogu tumačiti figurativno, kroz sliku djeteta koje je na rubu pucanja, svjesno granice između sebe i svijeta, koju s teškoćama podnosi. Ipak, ono što čini roman M. L. Rijneveld teško probavljivim jeste upravo vjernost doslovnom, nefigurativnom značenju motiva, koji bi u suprotnom skončali kao puka dekoracija. Simboličnost jakne možemo primijetiti ili ne, ali njen vonj nas nepodnošljivo proganja, gotovo ga možemo nanjušiti listajući stranice.
Divlja utopija
Osovinu svih događaja u romanu čini tragična smrt Jasinog brata Matthiesa. Motivi smrti i mrtvog tijela se iz lijesa preminulog dječaka izlijevaju u njenu maštu, što se u tekstu romana manifestuje kroz različite metafore kojima Jas kodira stvarnost. Matthiesova smrt se u njenom umu razvija kao nedokučiv, mistificiran čas nestanka. Česta je groteskna metafora raspukle glave, čijim otvorima prijeti svakovrsna penetracija (opet na tragu groteske): “Svi u selu znaju za naš gubitak, ali što Matthiesa duže nema, ljudi se sve više navikavaju na to da nas je samo još petero, da su se u međuvremenu čak doselili u selo ljudi koji ništa drugo ni ne znaju. Moj brat polako izrasta iz različitih glava, dok kod nas još uvijek sve više urasta.”
Jas je sklona i tzv. “goveđim” metaforama, kako ih naziva Parul Sehgal u svojoj kritici romana u New York Timesu. Ona pokušava svoje i Matthiesovo tijelo razumjeti putem goveđih tijela koja odveć dobro poznaje. U radnju se uvode i sitne životinje koje brat Obbe ubija, žabe krastače koje Jas čuva, bolesna i istruhla tijela stoke. Mrtvo tijelo služi izmještanju Mulderovih iz aktuelnih prostora i vremena pod hronotop čahure farme. Ta čahura djeluje gotovo utopijski, u nekoj mjeri podsjeća na kanonsku pastoralnu idilu. No, u ovom slučaju ona ima paklenu narav, tijela nisu zatočena u blaženstvu, već u patnji.
Nagomilano zlo ponekad se čini previše intenzivnim a bez nagonske reakcije za oslobađanjem od boli. Takva neuvjerljivost je najočitija ukoliko se osvrne na Jasino iznenađujuće strpljivo opisivanje nasilja, kontinuiranu viziju bez ikakvih rezova u fokalizaciji, koji bi se očekivali od djeteta koje ne razumije u potpunosti ono čemu svjedoči. Pojedine scene incestuoznih susreta, ili općenito scene u kojima se predpubertetska djeca bez zadrške skidaju naga i pomagalima za stoku diraju jedni druge, čine se u nekoj mjeri uvjerljivijim ukoliko se na umu ima ovaj utopijski okvir izolovanog prostora slobode i divlje znatiželje.
Utopija koju djeca grade sadrži nerazlučivu misteriju – smrt – a to ih čini obijesnim. Hanna sanja o spasiocu koji će ju odvesti iz sela, a Jas se pokušava navići na tu sestrinu ideju. U nekoliko navrata ponavlja da samo želi da dođe do same sebe. Motivacija za eskapizam time pokazuje svoje naličje, a Rijneveld time dodaju još jedan aspekt figurativnom tumačenju Jasine jakne – potpuno uvlačenje u sebe, poput motiva urobora kojim se nastoji prevazići fatalnost smrti.
“Narativni ožiljci” su, kako navodi teoretičar Mark Ledbetter u svojoj knjizi Victims And The Postmodern Narrative, Or, Doing Violence To The Body, apokaliptični trenuci u tekstu, invazivna drugost okrenuta haosu i krizi, koji zahtijevaju novu (etičku) svijest autora/čitatelja/likova. U Nelagodi večeri susrećemo različite oblike takovrsne invazije tijela. Bila to incestuozna scena u kojoj Obbe gura čepove Coca-Cole u Hannino spolovilo, ili pak scena u kojoj Jas svrdlom širi kravlji anus, itd., Rijneveld svaku od njih grade kao mali procjep u Pandorinu kutiju. Budući da radnju romana pratimo iz dječije perspektive, svaka od pomenutih scena lišena je etičkog suda. “Moralno rasuđivanje” djece u romanu ostvareno je putem napamet naučenih biblijskih priča, mudrosti i izreka koje se trude uočiti u uskom okviru svojih života. Tomu ne posreduje roditeljsko tumačenje nepoznatog, nikakav izraz brige (“Još sam živa, to je jedino što razumiju. To što svakog dana još ustajemo, iako sve sporije i mukotrpnije, za njih je dovoljan dokaz da smo dobro…”). Djeca su izložena slobodi svijeta, a sklonište pokušavaju sačiniti putem crvene jakne, madraca sa još vidljivim otiskom tijela mrtvog brata, snova o spasonosnom bijegu. Nevinom perspektivom na religiju Rijneveld grade snažnu kritiku krutog i skučenog religijskog svjetonazora i odgoja Mulderovih, predanih kalvinističkih protestanata. Bogobojaznost likova prerasta u ideologiju straha i zauzdavanje ljudskosti.
Zapuštenost i zanemarivanje djece dočarane su kroz igre sve razuzdanije grubosti. Jeziva atmosfera zasnovana je na naturalističkim opisima dječijih fiksacija kao izrazu izloženosti nepoznatom: “Obbeovo čelo je sa strane plavo, to liči na plijesan na pokvarenom dvopeku. Svakih nekoliko minuta nakratko se hvata za tjeme i gladeći s tri prsta poravnava kosu oko njega. Majka tvrdi da svi imamo kompliciranu lobanju.” Gotovo svako poglavlje pravi rez u radnji sa onim prethodnim, in medias res brutalnošću iskazuje iživljavanje djece nad stvarnošću koju ne mogu kontrolisati. Scene iz svakodnevnog života Rijneveld prepuštaju naprasnoj okrutnosti: “Majka uranja sir s kimom u salamuru, taj proces traje dva do pet dana. (…) Ponekad se pitam bi li pomoglo kad bismo glave oca i majke gurnuli u salamuru, kad bismo ih ponovo krstili ‘u ime Oca, i Sina i Duha Svetoga’, tako da poprime čvršći oblik i da se duže drže.”
Može se reći da Nelagoda večeri baštini poetiku otvorenih rana, prije no ožiljaka. Ožiljak ima stalan oblik, označava prošlu bol. Otvorena rana se neprestano mijenja, dok je topla baš i ne boli, a tek će kasnije da svrbi. Nestabilna je, poput ličnosti jednog djeteta. Kada Obbe tjelesno zlostavlja Jasinu drugaricu Belle, ta djeca eventualno nasilje i bol sučeljavaju i zatomljuju znatiželjom. Nasilje se u romanu nikad ne zaključuje osudom, mada može biti popraćeno bolnim krikom. Nikada ne upućuje na nepravdu, već na smjelo prelaženje granice – čak na hrabrost. Rijneveld odvode temu naivnog nasilja niz put banalnostizla. Kako biste inače nazvali nasilje neosjetljivo na bol, počinjeno iz znatiželje i nesvjesno o posljedicama?
Klica zla
Kroz motiv smrti Rijneveld kao da siju zlo i čekaju da proklija na mliječnoj farmi Mulderovih. Klicu zla nemoguće je prekriti zemljom pred kraj samog romana, u sceni u kojoj Jas gurne svoju mlađu sestru na led nastojeći riješiti misterij smrti: “Stavljam joj ruke na kukove, s lijeve i desne strane. Kad bih je samo malo gurnula, strmoglavila bi se u vodu. Onda bih mogla vidjeti kako je Matthies dospio pod vodu, kako se to ikad moglo desiti. A onda to i činim. (…) Klečim na obali da je izvučem za ruku. Nakon toga više ništa nije kao što je bilo.” Opisani događaj ne samo što predstavlja čin nasilja opravdanog znatiželjom i željom da se iskaže trauma, on zapravo pravi rez u utopijskom vremenu. “Nakon toga više ništa nije kao što je bilo” – nagovještava se kraj Jasinog statusa quo, ili mu se mi kao čitatelji nadamo pa svaku slutnju na oslobađanje tog djeteta vidimo kao siguran znak da će pomoć odnekud stići.
Glavna primjedba romanu bila bi tehnička manjkavost pri razrješenju pripovijesti glavne junakinje. Očevom nagovještaju da će jaknu sutradan skinuti i spaliti sljeduje posljednja scena romana, u kojoj Jas sjeda u zamrzivač, šapuće preminulom bratu “Dolazim, dragi Matthiese” i spušta poklopac nad sobom. Prvo pitanje koje se ovdje postavlja jeste ko je narator/ka priče. Dosada smo mislili da je to intradijegetička naratorka Jas. Radi prve rečenice: “Bilo mi je deset godina i više nisam skidala jaknu”, prevladavajuća je pretpostavka da naratorka priča iz retrospektivne pozicije. Štaviše, takva pozicija bi bila nužna ukoliko bi se želio “opravdati” pronicljiv stil kojim je roman napisan. Fokalizatorka u romanu je djevojčica Jas, i metafore koje iščitavamo doista dočaravaju njenu perspektivu, ali su potkrijepljene naratorkinom artikulacijom te perspektive, ona održava kontinuitet djevojčicinog doživljaja svijeta. Usmrtivši protagonistkinju, Rijneveld zatežu odnose naratorke, fokalizatorke i glavne junakinje, utoliko što brišu mogućnost retrospektivne pozicije, a protagonistkinju pretvaraju u, ako ne neuvjerljivu, onda natprosječno elokventnu i pronicljivu djevojčicu.
Nelagoda večeri je debitantski roman, uspješno ostvaren na tehničkom, stilskom i tematskom planu, koji se međusobno nadopunjuju. Tematika je uslovljena tačkom gledišta iz koje se o istoj pripovijeda, a sama tačka gledišta oplemenjena je književnim likovima kao konstelacijama bogatih motiva, što se višeznačno ostvaruju u fiktivnom svijetu Nelagode večeri. Bremenit jezom koja se u strpljivom ritmu otkriva čitateljstvu, ovaj roman iskazuje sklonost ka grotesknom razobličenju svijeta kroz dječije oči. Vrijeđajući otvorene rane kojima tek predstoji postanje u ožiljke, Nelagoda večeri nasilna je, a zavodljiva, pripovijest o klijanju zla.
Bookstan on Air je realiziran uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
Čišćenje stana pred novogodišnje praznike od električnog otpada nikada nije bilo lakše. Besplatna usluga za predaju elektro otpada sa kućne adrese je idealna u uslovima gdje građanima nije dostupan kontejner za otpad. ZEOS eko-sistem osigurava dostupnost reciklaže uz primjenu evropskih praksi i načina odlaganja otpada, koji su se pokazali uspješni u razvijenim zemljama. Usluga Sakupljanje od vrata do vrata pokazala se kao veoma uspješna, sumirajući sakupljenju količinu e-otpada. Za protekli period od mjesec dana rezultati su odlični, očito je ovakav pristup građanima nedostajao.
Građani iz svog stana imaju mogućnost besplatno predati sve što je radilo na struju ili baterije, a čitav proces traje jednu minutu i počinje klikom ovdje.
“Akcija traje već mjesec dana, a odziv građana je premašio očekivanja, e-otpad se predaje iz raznih gradova širom države. U pitanju je otpad poput IT opreme, kućnih aparata, alata, mobitela i velikih kućanskih aparata, koji je do sada završavao na deponiji zajedno sa ostalim komunalnim otpadom. Uspješno smo realizovali ideju koja je operativno vrlo zahtjevna, ali posmarajući dugoročno čist okoliš i povećanje stepena reciklaže u našoj državi su ciljevi koji će novim generacijama omogućiti okoliš bez električnog i elektronskog otpada,” poručuju iz ZEOS-a. Navode također, da je cilj projekta pružiti građanima Bosne i Hercegovine iste mogućnosti kao u inostranstvu.
Minimalna količina za predaju je 5 kilograma, a elektro otpad sa adrese građana preuzima brza pošta. Za količine do 30 kilograma usluga je dostupna svim građanima. Više informacija građani mogu dobiti pozivom na broj +387 33 628 606 ili putem e-maila info@zeos.ba.
ZEOS eko-sistem d.o.o. je ovlašteni operater za zbrinjavanje e-otpada na području FBiH. Društvo je osnovano po principu ne-za-profit i ulaže svoja sredstva, znanje i rad za izgradnju sistema, koji će građanima i firmama omogućiti besplatnu reciklažu elektro otpada.
Želiš li i ti biti dio naše eko priče? Više informacija pročitaj > ovdje.
” Zlatan Hulić, producent i izvođač iz Sarajeva pod alijasom “Dekster” je izbacio instrumentalni album pod nazivom “Nostalgije”. Album se sastoji od 14 numera. Zvuk albuma je inspirisan synth zvukom iz osamdesetih te hip hip zvukovima iz 90tih. Ovaj miks različith era i žanrova pruža neobičan i atkrativan zvuk za sve slušatelje. Album počinje sa pjesmom “Ljetni vjetar” koja je napisana 2020. godine, a završava sa pjesmom “Do 5 ujutro” koja predstavlja evoluciju i razvoj specifičnog zvuka kojeg pruža Dekster. Nadalje, predlaže slušanje albuma u jednom sjedenju. Izdvaja trake “Misli”,”Woah” , “Pomozi” i “Do 5 ujutro” kao najznačajnije trake za poslušati na albumu. Navodi da one ilustriraju i pružaju slušateljima utisak nostalgije koju je upravo i sam on imao dok je kompozirao album. Album možete poslušati na svim streaming servisima, te na youtube-u. Ovo je Deksterov treći oficijelni projekat nakon debitantskog hip hop albuma “Produženi vikend” i EP-a “Svjež”. Ovo je prvi projekat na kojem su pjesme potpuno instrumentalne.
U sklopu decembarskog repertoara Koncertne sezone 2021/22, koji se ujedno realizuje pod okriljem Svečanih decembarskih dana UNSA, na Muzičkoj akademiji će biti održan koncert Jure Cerkovnika, jednog od najuspješnijih gitarista mlađe generacije, koji će nastupiti u subotu, 4. decembra 2021. godine, u 19 sati u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”. Cerkovnik će održati i dvodnevne majstorske radionice za studente Smjera za gitaru Muzičke akademije UNSA.
Program koncerta će uključiti Svitu u a molu, BWV 995 Johanna Sebastiana Bacha, Introdukciju i varijacije na Mozartovu temu op. 9, kompoziciju Fernanda Sora baziranu na ariji “Das klinget so herrlich” iz prvog čina opere “Čarobna frula”, kao i Nocturne “Rêverie”, op. 19 koji je komponovao Giulio Regondi, te Pet bagatela Williama Waltona.
Jure Cerkovnik(Slovenija, 1990) diplomirao je klasičnu gitaru 2013. godine na Univerzitetu za muziku i izvođačke umjetnosti u Beču u klasi istaknutog gitariste i pedagoga Alvara Pierrija, gdje je i magistrirao 2015. godine. Drugi magistarski studij u oblasti muzičke pedagogije nastavlja na Visokoj školi za umjetnost u Zürichu u klasi profesora Andersa Miolina, koji završava u junu 2017. godine, dok treći magistarski studij u domenu specijaliziranog koncertnog izvođaštva stiče na istoj akademiji 2019. godine, gdje je od 2016. angažovan kao asistent, od 2019. kao docent na programu PreCollege, te od 2021. kao zamjenik na poziciji profesora gitare.
Ovaj višestruko nagrađivani gitarista do sada je koncertirao u više zemalja svijeta, među kojima su Tajvan, Italija, Francuska, Švicarska, Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Češka, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Slovenija, a iza njega su i dvije koncertne turneje u Japanu 2018. i 2019. godine. Nastupao je na brojnim festivalima poput Forum Wien, Zurich Guitar Days, Lucerne Guitar Festival, Vienna Guitar Festival, Postojna Guitar Week, Sarajevske večeri muzike (SVEM), Festival international de guitar classique de Nendaz, Rencontres Guitares de Bulle, Sarajevo International Guitar Festival, Acerra Guitar Meeting i dr, na kojima se redovno pojavljuje i u ulozi predavača na majstorskim radionicama. U februaru 2017. imao je svoj solistički debut u čuvenom Konzerthausu u Beču, a nastupao je i u Arnold Schoenberg Center Wien, Ehrbar Saal u Beču, Iwami Art Center u Shimane (Japan), Eufrazijevoj bazilici u Poreču, Narodnom pozorištu u Sarajevu, Slovenskoj filharmoniji, dvorcu Werdenberg. Među aktuelnim muzičkim saradnjama posebno se ističe niz koncerata održanih u Sloveniji u septembru 2021. sa baritonom Jakom Mihelačem, pjevačem berlinske Opere Unter den Linden, sa kojim priprema i CD obrada solo-pjesama slovenačkih kompozitora, te talijanskih baroknih arija.
Kao solist nastupao je sa Simfonijskim orkestrom Karlovy Vary, Vrhniškim simfonijskim orkestrom Simfonika (Slovenija), te sa Sarajevskom filharmonijom uz maestra Ralpha Kirchera iz Austrije. Više njegovih izvedbi snimljeno je za potrebe arhiva RTV Slovenije. Izvodi raznovrstan repertoar koji obuhvata gitaristička djela svih epoha, od renesanse i baroka, do savremene gitarističke literature 20. i 21. stoljeća. Njegov prvi CD “Palettes” objavljen je u decembru 2017. godine za diskografsku kuću Baros Records i predstavlja djela Poncea, Ourkouzounova, Rebaya i Bogdanovića.
Ulaz na koncert je besplatan. S obzirom na ograničenja uslovljena epidemiološkim mjerama, rezervacija mjesta je obavezna i moguće je izvršiti telefonom na: 062 102 569 (Tel/SMS/Viber/WhatsApp) ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba .
Otvorenje izložbe REDRESS istaknute samostalne umjetnice LJILJANE MAJKIĆ, će biti upriličeno u petak, 03. decembra 2021. godine u 18:00 sati.
Projekat REDRESS je inspirisan savremenim trendovima održive mode i cirkularne ekonomije. Koristeći ostatke materijala iz ranijih kolekcija, kombinacijom, redizajniranjem i dekonstrukcijom pojedinih dijelova, nastale su nove kreacije. Ljiljana Majkić je modna dizajnerica, istaknuta umjetnica Kantona Sarajevo, članica ULUPUBiH-a i ULUPUDS-a, dobitnica brojnih nagrada i priznanja.
REDRESS je njena deseta samostalna izložba, a učesnica je brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i svijetu. Realizaciju izložbe su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i galerija Collegium artisticum.
U Historijskom muzeju BiH je otvorena izložba „Uživo iz Sarajeva: Kako su strani novinari izvještavali o opsadi“. Izložba je rezultat saradnje muzeja i Hotel History Foundation, a nastala je na osnovu istraživanja historičara Kennetha Morrisona, koji djeluje pri De Montfort Univerzitetu (UK). Izložba je predstavljena u okviru Mjeseca muzeja – manifestacije koja se već nekoliko godina obilježava u Historijskom muzeju BiH u novembru.
Izložba „Uživo iz Sarajeva: Kako su strani novinari izvještavali o opsadi“ je integrisana u stalnu postavku “Opkoljeno Sarajevo”. Za razliku od izložbe “Opkoljeno Sarajevo”, koja priča o ratu iz perspektive građana/građanki Sarajeva, ova izložba govori o istoj temi kroz objektiv stranih novinara. Izložbu čine predmeti vezani za novinarstvo na internacionalnom planu: kamere, aparati korišteni za izvještavanje i lični predmeta novinara koji danas, trideset godina nakon početka opsade, postaju muzejski predmeti važni za rekonstrukciju kako pojedinačnih događaja, tako i šireg konteksta opsade.
“Izložba Uživo iz Sarajeva je zanimljiva publici sa nekoliko aspekata: u rekonstrukciji hsitorijskih događaja u periodu opsade, ali i za historiju novinarstva i opreme korištene za izvještavanje u konfliktnim zonama. Ovom izložbom, koja unosi međunarodnu perspektivu u priču o opsadi Sarajeva, zaključena je manifestacija Mjesec muzeja u Historijskom muzeju BiH i najavljen je uvod u sljedeću godinu.” – naglasila je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Izložbu čine dvije teme: novinari o opsadi Sarajeva i novinari u opkoljenom Sarajevu. Kako izgleda opsada iz perspektive stranih medija? Šta je činilo infrastrukturu u kojoj su boravile strane medijske kuće? Koje priče iz opkoljenog Sarajeva su pokazane u svijetu? Kako je izgledao život stranih novinara u ratu: kako su pripremali priče i obavljali svoje poslove u ratnim okolnostima? Na izložbi “Uživo iz Sarajeva: Kako su strani novinari izvještavali o opsadi” su predstavljene fotografije i predmeti eminentnih novinara i reportera, ali i oprema pomoću koje su vijesti o opsadi Sarajeva emitovane u svijet.
Izložba je dostupna posjetiteljima svakim danom od 09 do 19 sati. Pored stalne postavke “Opkoljeno Sarajevo”, muzejskoj publici je u decembru dostupna postavka “Pazi, snajper!” Paula Lowea, izložba “Wake up Europe: Mobilizacija podrške i solidarnosti za BIH i njene građane tokom rata 1992-1995”, “Mi izbjeglice”, “Polet žena”, “Otvoreni depo” i “15 godina” Jima Marshalla.
Objavljena je prva epizoda serijala „O knjigama i piscima, zvukom“ nastala u okviru projekta Bookstan on Airrealiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U prvoj epizodi predstavljena je „Šala“ Milana Kundere, autora rođenog 1. aprila 1929. u Čehoslovačkoj.
„Radnja romana počinje 1948. godine i sve se zbiva u tri dana…Prije svega, to je konkretna šala napisana na razglednici adresiranoj djevojci. Ta razglednica biva cenzurisana. Tako priča počinje šalom. No šala za mene označava i kategoriju života u cjelini, a karakter je naše povijesti bio poprilično smiješan i ima tragično-groteskni karakter. Uistinu smo preživjeli ogromnu povijesnu šalu. I to bi bio drugi smisao pojma šale. Mogli bismo možda reći čak i vica. Dugo sam se dvoumio između ta dva pojma.“
Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović
Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić
Koncept i režija: Almir Imširević
Ova knjiga bit će objavljena u izdanju Buybooka u okviru projekta „Od jedne pandemije do druge: 100 godina evropske književnosti u 10 knjiga“ podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa. Knjigu je s francuskog jezika prevela Jasna Šamić.
Udruženje „Bajka“ sa radošću najavljuje, sedmi po redu, Festival bajke za djecu i odrasle, koji će se održati u vremenu od 03.12. 2021. – 31.12.2021., dijelom uživo, u prostorijama Centra za kulturu i mlade (CKM) u Sarajevu a dijelom u online formatu.
Kao i do sada, svi festivalski programi bit će besplatni za publiku.
Na Festivalu, uživo i/ili online, sudjeluju: Jasna Held, Tatjana Šojić, Sarah Abusharar, Marina Đorđević, Nela Mandić, Enisa Halvadžija Rahmanović, Željka Lemez, Pripovijedači Kanade, Prijatelji valdorf pedagogije, Udruženje za dječiju kulturu Žar ptica i Valdorf Mala vila.
Festival bajke za djecu i odrasle održava se zahvaljujući financijskoj podršci Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Unicredit Banke, te u saradnji sa JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo (CKM).
Već sedmi put zaredom, radujemo se susretima s našom malenom i odraslom publikom. Kako bismo sačuvali zdravlje svih nas, ove je godine neophodno da posjetitelji festivalskih programa, koji se održavaju uživo, posjeduju potvrdu o covid-vakcinaciji, važeću potvrdu o preležanoj bolesti SARS-Cov2 ili negativan važeći PCR ili antigenski test.
Upravo zbog izazovnog i neizvijesnog razdoblja u kojem se, trenutno, nalazi čitav svijet, važno je podsjetiti se na ljekovitu moć bajke, koja nas uvijek iznova podsjeti da, na kraju, sve bude dobro.
Festival će, već tradicionalno, biti svečano otvoren Teatrom pripovijedanja, u kojem će, za odraslu publiku, pripovijedati Tatjana Šojić, bosanskohercegovačka glumica, Jasna Held, profesionalna pripovjedačica iz Hrvatske, te Sarah Abusharar, kanadska pripovjedačica.
Pripovjedačka predstava održat će se u petak, 03.12.2021. u 19 sati, u prostorijama CKM-a (Jelića 1) u Sarajevu. Posjetitelji svoje besplatne pozivnice mogu preuzeti na blagajni CKM-a, u srijedu 01. i četvrtak 02. decembra, poslije 15 časova. Ulaznice se mogu rezervisati slanjem maila na adresu aleksandra@bajka.ba ili slanjem poruke u inbox FB-stranice Udruženja „Bajka“ (@bajka.bih) a broj mjesta je ograničen.
Narednog dana, u subotu 04. decembra, Jasna Held će u prostorijama CKM-a održati seminar pod nazivom „Umijeće pripovijedanja“, s početkom u 9:30 sati. Seminar je namijenjen pedagozima, nastavnicima, profesorima i roditeljima zainteresiranim za pripovijedanje, kao vještinu kojom se prenose drevna znanja i mudrosti. Zbog ograničenog broja, zanteresirani svoje mjesto mogu rezervirati slanjem maila na aleksandra@bajka.ba.
Radionica izrade lutaka za uprizorenje bajki, koju vodi Željka Lemez, održat će se u utorak, 07.decembra, s početkom u 10 sati, u CKM-u. Namijenjena je zatvorenim školskim i vrtićkim grupama. Broj mjesta je ograničen a vaspitači/ce i nastavnici/ce učešće mogu potvrditi slanjem maila na aleksandra@bajka.ba ili pozivom na broj 061/102-056. Za odrasle, važe već navedena epidemiološka pravila – potvrda o vakcinaciji, o preležanoj bolesti ili negativan test. Broj mjesta je ograničen.
Teatar pripovijedanja za vrtiće i škole je pripovjedačka predstava zatvorenog tipa, koja će se održati u četvrtak, 09. decembra 2021. s početkom u 10:00 sati, u prostorijama CKM-a. Za djecu će pripovijedati Marina Đorđević. Vaspitači/ce i nastavnici/ce mogu prijaviti svoje vrtićke grupe ili razrede slanjem maila na aleksandra@bajka.ba ili porukom u inbox na FB-stranici Udruženja „Bajka“ (@bajka.bih). Za odrasle, važe već navedena epidemiološka pravila – potvrda o vakcinaciji, o preležanoj bolesti ili negativan test. Broj mjesta je ograničen. Također, zbog trenutne epidemiološke situacije vodiće se računa da se vrtićke i školske grupe ne miješaju.
Program „Putujuća bajka“ počinje 09.12. i traje do 20.12.2021. U sklopu “Putujuće bajke”, naše “Vuneno pozorištance” bit će upriličeno u sarajevskim valdorfskim vrićima.
Za detaljnije informacije o online dijelu festivala, u kojem ćete moći uživati u predstavama koje izvodi poznato „Vuneno pozorištance“ udruženja „Bajka“, u radionicama prstnih i gestovnih igara, te u pripovijedanju naših međunarodnih gostiju, molimo da pratite Facebook-stranicu Udruženja „Bajka“ (@bajka.bih), gdje možete slati sva dodatna pitanja o festivalskim programima.
Radujemo se vašem prisustvu, uživo ili virtuelnim putem!
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu će prirediti koncert u znak sjećanja na istaknutog člana Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, violinistu i profesora Davida Kamhija (1936-2021), koji je ostao upamćen po svom neumornom pedagoškom, umjetničkom i društvenom angažmanu. Tim povodom nastupit će violinistica YeonJu Jeong, violistica Tatjana Romanić, te pijanistice Suzana Bevanda-Sijarić i Milica Pap. Ovaj događaj će biti održan u četvrtak, 2. decembra 2021. godine u 19 sati, u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.
Na programu će se naći “Baal Shem”(“Tri slike iz hasidijskog života”) Ernesta Blocha, Sonata za violinu i klavir, u A duru, FWV 8 Césara Francka, te Pasakalja za violinu i violu u g molu, djelo Johana Halvorsona, nastalo na temu iz Svite za čembalo br. 7, u g molu HWV 432 Georga Friedericha Händela.
Prof. David Kamhi rođen je u Sarajevu u jednoj od najstarijih sefardskih porodica, u kojoj se generacijama njegovala sefardska kulturna baština, govorio đudeo-espanjol (jezik sefardskih Jevreja) kao maternji i prenosilo interesovanje za muziku. Diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, a nekoliko godina se usavršavao na Moskovskom državnom konzervatoriju “P. I. Čajkovski” na katedri čuvenog violiniste i profesora Davida Ojstraha, te na Muzičkoj akademiji “Santa Cecilia” u Rimu kod profesorice Pine Carmirelli.
Kao solista održao je brojne recitale u zemlji i inostranstvu, a ostvario je zapažene rezultate na polju pedagoškog rada, pa je kao profesor violine, viole i metodike violine djelovao pedeset godina, od kojih je četrdeset šest proveo na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje je bio angažovan od 1962. godine. U njegovoj klasi je diplomske i postdipomske studije zaokružilo nekoliko desetina studenata koji su se afirmisali kao solisti koncertanti, kamerni muzičari, koncert majstori i pedagozi na tri kontinenta. Od 2016. godine aktivno je učestvovao u radu Savjeta za kulturu i umjetnost pri Univerzitetu u Sarajevu.
Osim doprinosa koji je dao kroz umjetnički i pedagoški rad, profesor Kamhi je značajan trag ostavio i u svom društvenom angažmanu. Djelovao je kao predsjednik Udruženja muzičkih umjetnika Bosne i Hercegovine, te je bio član Savjeta Predsjedništva RBiH za vanjske poslove (1993-1995), kao i kulturni ataše u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Madridu (1995-1996).
Posvećeno je istraživao i promovisao kulturu i tradiciju bosanskohercegovačkih Jevreja na pozicijama potpredsjednika Kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”, potpredsjednika Jevrejske opštine u Sarajevu, predsjednika Komisije za kulturu sarajevske Jevrejske opštine, a u periodu od 1992. do 2016. godine bio je predmolitelj sarajevske Aškenaske sinagoge.
Ulaz na koncert je besplatan. S obzirom na ograničenja uslovljena epidemiološkim mjerama i naredbama nadležnih institucija, rezervacija mjesta je obavezna i moguće je izvršiti telefonom na: 062 102 569 (Tel/SMS/Viber/WhatsApp) ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba .
